Vojnic – KA 004

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

 

Broj 511-05-02/2-9   K-232/92.

Datum 15.2.1992.

 

 

 

O K R U Ž N O M JAVNOM TUŽIOCU

K A R L O V A C

 

 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

 

 

KRIVIČNA PRIJAVA

1. ĐURO ŠKALJAC       , zvani _________________,

(ime i prezime)                                                                                      (nadimak ako ga ima)

otac  Miloš i majka _______  ___, rođene __________________,

(ime i prezime)                                                (ime i prezime)                                 (djevojačko por.ime)

rođen dana   20.09.1954. u   Slavsko Polje općina  __Vrginmost__,

R   Hrvatska , stanuje u  __Vojniću __,  ulica  ____14. maja broj   bb ,

općina  Vojnić____, narodnost _Srbin__, zanimanje __op. radnik – vođa sektora__,

završio je VŠS.

 

 

 

 

sada na slobodi, zakonski zastupnik (ako je maloljetan) je____________________________,

 

z b o g   krivičnog djela iz člana 236 F KZH – oružana pobuna____.

 

 

n a  n a č i n   što je kao djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske PU Karlovac, PS Vojnić obavio poslove operativnog radnika – vođe sektora. Isti je dana 31.7.1991. godine sa kompletnim naoružanjem i opremom dobrovoljno pristupio u tzv. ”Miliciju SAO Krajine” u namjeri ugrožavanja Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva i sigurnosti Republike Hrvatske.

 

 

P r i l o g:

 

1. osobni karton radnika – Matični broj 261

 

 

Opis činjeničnog stanja:

 

 

Iz osobnog kartona radnika 03028032000, vidljivo je da je prijavljeni djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova od 15.3.1975. godine u zvanju mlađeg inspektora a da poslove sa višom školskom spremom u PS Vojnić obavlja od 2.10.1990. godine, (prilog broj: 1-osobni karton radnika).

Dana 31.7.1991.godine svi djelatnici zaposleni u PS Vojnić dobrovoljno pristupaju u redove nelegalne neprijateljske formacije tzv. ”Milicije SAO Krajine” među kojima se nalazi i prijavljeni Đuro Škaljac.

Činom pristupanja u redove neprijateljske formacije kao i prisvajanjem kompletnog naoružanja, opreme i službene legitimacije istom je prestao trajati radni odnos u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske u PU Karlovac, PS Vojnić.

Prema postojećim operativnim saznanjima dobivenih od građana kao i putem UKV veze prijavljeni i dalje radi kao pripadnik tzv. ”Milicije SAO Krajine” u Vojniću.

Na osnovu naprijed opisanog činjeničnog stanja osnovano se sumnja da je isti počinio krivično djelo iz člana 236. F KZH – oružana pobuna.

Nakon utvrđivanja tržne vrijednosti ne razduženog naoružanja, streljiva i opreme koju je prijavljeni prisvojio iz čega proizlazi osnovana sumnja da je isti počinio kriv. djelo i iz člana 229 KZH – pronevjera.

O svim naknadno prikupljenim saznanjima obavijestit ćemo vas putem posebnog izvješća.

Prednje vam se dostavlja u daljnju nadležnost.

 

 

PRILOG: 1.

 

N A Č E L N I K

POLICIJSKE UPRAVE

mr. Ivan Štajduhar

 

---

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

ODJEL ZA OPERATIVNE POSLOVE JS

 

Broj: 511-05-02/2-13-K-232/92.

Datum: 21.05.1992.godine

 

 

 

V O J N O M TUŽITELJSTVU

K A R L O V A C

 

 

Veza: naša krivična prijava – poseban izvještaj od 15.02.1992.

 

Veza: vaš broj ______________.

 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

 

POSEBAN IZVJEŠTAJ

 

 

Kao dopuna krivične prijave protiv ĐURO ŠKALJAC.

 

 

Obavještavamo vas da su radnici ove Policijske uprave utvrdili da ĐURO ŠKALJAC obavlja dužnost rukovodioca i organizatora rada Milicijske stanice Tušilović u sastavu tzv. milicije SAO Krajine. To u svojim službenim bilješkama potvrđuju BREZOVAC IVAN i VNUČEC ZVONIMIR a o tome svjedoči i fotografija koju vam dostavljamo kao prilog tri (3).

PRILOZI:  1. službena zabilješka o obavijestima pribavljenim od XXXXXXXXXXXXXX, sastavljena 21.5.1992. godine,

2. službena zabilješka sastavljena od VNUČEC ZVONIMIRA, od 21.5.1992. godine,
3. fotografija sa očevida obavljenog 13.09.1991. godine povodom prinudnog slijetanja helikoptera ”JNA” tipa ”Gazela”.

 

 

N A Č E L N I K

Zvonimir Krajačić

---

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Policijska uprava Karlovac

Odsjek za suzbijanje gospodarskog krim.

 

Broj: 511-05-02/2-13-K-232/92.

Datum: 21.05.1992.godine.

 

 

 

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

 

 

Građanin _xxxxxxxxxxxxxxx_, zanimanje __xxxxxxxxxxxx__,

 

rođen __xxxxxxxxxxxx. godine, boravište-prebivalište __Karlovac__, ulica __xxxxxxxxxxxxxxx__,

 

broj __xxx__, je dana __xxxxxxx.1992.godine. u __prostorijama PU Karlovac

 

dao ovlaštenoj osobi _  ove PU__

 

Slijedeće obavijesti:

 

 

–        da osobno poznaje ĐURU ŠKALJCA

–        da ga je osobno vidio u Tušiloviću koncem 07. mjeseca 1991. godine

–        da su tom prilikom porazgovarali i da mu je ŠKALJAC ĐURO tada rekao da radi tu u Tušilovciću kao rukovodilac Milicijske stanice.

 

 

 

Ovl. službena osoba:

Mihalić Ivica

 

---

 

 

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

 

 

Sastavljena dana 21.5.1992.godine u prostorijama Policijske uprave Karlovac.

 

Dana 13.09.1991.godine oko 16,15 sati vojni helikopter tipa Gazela nadletao je područje Slunjskih Brda kod Karlovca. U trenutku nadlijetanja toga područje NN osoba otvorila je vatru iz vatrenog oružja na helikopter i tom prilikom je helikopter oštećen na način da je jedno zrno probilo staklo na kabini, a drugo zrno probilo rezervoar za gorivo i izašlo u blizini rotora. Radi oštećenja helikopter nije izvršio manevar i okrenuo se prema Tušiloviću gdje se prisilno spustio u blizini gostione ”Krajina”. U helikopteru se uz vozno osoblje nalazio i general major Aksentijević Mile, koji je tom prilikom bio ozlijeđen po licu od krhotina stakla.

Predstavnik JA pukovnik Marjanović Svetozar zatražio je od Policijske uprave da netko od nadležnih rukovodioca, zajedno sa predstavnicima vojnih vlasti i policijskih vlasti tzv. SAO Krajine izvrši očevid oštećenog helikoptera.

U tu svrhu sam zajedno sa krim. tehničarom Josipom Milčićem, a u vozilima JA otišao u mjesto Tušilović kod gostione ”Krajina”. Napominjem da je u tom vremenskom periodu Policijska uprava i hrvatska vojska držala kontrolni punkt na području Slunjskih Brda, a milicija tzv. Krajine kontrolni punkt u Tušilovačkom Cerovcu. Za vrijeme puta do Tušilovića s obje strane ceste i na obližnjim brdašcima mogle su se primjetiti naoružane osobe u vojnim i maskirnim uniformama, a njihova koncentracija posebno je bila zamjetna u blizini gostione ”Krajina”, odnosno području privatnog auto-campa. Prilikom vršenja očevida sa strane milicije tzv. SAO Krajine bio je prisutan Pajić Tošo kao rukovodilac i organizator rada Policijske stanice Vojnić i Škaljac Đuro kao rukovodilac i organizator rada Policijske stanice Tušilović.

U toku vršenja uviđaja krim. tehničar Milčić Josip učinio je više fotografija, a na istima se mogu prepoznati Pajić Tošo i Škaljac Đuro.

Fotografije su prilog Službene zabilješke.

 

 

Ovl. sl. osoba

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

---

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNO TUŽITELJSTVO KARLOVAC

 

Broj: KT-341/92.

 

Karlovac, 25. svibnja 1992. godine

DN/AB

 

 

VOJNI SUD

K A R L O V A C

Na osnovu članka 45. stavak 2. točka 3. preuzetog Zakona o krivičnom postupku (NN 53/91), i članka 7. stavak 2. Uredbe o primjeni Zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske (NN 73/91. i 25/92) podižem

 

 

O P T U Ž N I C U

 

 

Protiv

 

ĐURE ŠKALJAC, sina Miloša, rođ. 20.09.1954. godine,

u Slavskom Polju, Općina Vrginmost, sa zadnjim

poznatim prebivalištem u Vojniću, Ulica 14. maja bb,

 

 

da je:

 

 

u srpnju 1991. godine u cilju nasilnog obaranja društvenog i državnog ustrojstva Republike Hrvatske, a nakon izjašnjavanja stanovništva pojedinih mjesnih zajednica Općine Karlovac o osnivanju tzv. ”Općine Karlovac” i odcjepljenju od Republike Hrvatske, te pripajanju tzv. ”SAO Krajine”, preuzeo dužnost rukovoditelja i organizatora rada milicijske stanice Tušilović u sklopu tzv. SUP-a Knin, a zatim sa svrhom onemogućavanja djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske naredio postavljanje barikada na prometnicama sa naoružanim stražama, kontrolu ulaska i izlaska građana, naređivao uhićenja nepoćudnih građana i oduzimanja imovine, a što su njemu podređene osobe i izvršavale, te su građani lišavani slobode i odvođeni u zatvore, imovina oduzimana i tokom 1991. godine dijelovi Općine Karlovac okupirani,

dakle, kao organizator sudjelovao u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske,

pa da je time počinio krivično djelo protiv Republike Hrvatske – oružanom pobunom – označeno u članku 236.-f. stavak 1. i 2. KZ RH, a kažnjivo po stavku 2. istog zakonskog propisa.

Stoga

 

P r e d l a ž e m

 

 

1. da se pred tim sudom kao stvarno i mjesno nadležnim održi glavna javna rasprava,
2. da se okrivljeniku sudi u odsutnosti (članak 300. stavak 3. i 4. preuzetog Zakona o krivičnom postupku),
3. da se na glavnu raspravu pozovu i saslušaju kao svjedoci xxxxxxxxxxxxxx (4) i xxxxxxxxxxxxxxxxx (5),
4. da se izvrši uvid u fotografiju (6), osobni karton radnika (2), te da se izvrši uvid u spise

Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac broj: KTN-156/91, prijava PU Karlovac K-795/91, KTN-56/91. prijava PU Karlovac broj K-611/91, KTN-55/91. prijava PU Karlovac broj K-608/91, KTN-177/91. prijava PU Karlovac broj K-840/91, KTN-44/91. prijava PU Karlovac broj K-591/91, KTN-57/91. prijava PU Karlovac broj: K-612/91, KTN-31/91. prijava PU Karlovac broj K-552/91, KTN-25/91. prijava PU Karlovac broj K-541/91, KTN-110/91. prijava PU Karlovac broj K-678/91.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Policijska uprava Karlovac podnijela je krivičnu prijavu protiv Đure Škaljac da je počinio krivično djelo činjenično i pravno opisano u izreci.

U prijavi se navodi da razgovor s prijavljenim nije obavljen jer je nedostupan radnicima Policijske uprave Karlovac.

Iz izjave xxxxxxxxxxxxxxxxxx proizlazi da lično poznaje Đuru Škaljac, da ga je osobno vidio u Tušiloviću koncem 1991.godine, odnosno u sedmom mjesecu 1991.godine, te da su se tom prilikom razgovarali i da mu je Đuro Škaljac tada rekao da radi u Tušiloviću kao rukovodilac milicijske stanice.

Iz službene zabilješke koju je sastavila ovlaštena službena osoba Policijske uprave Karlovac xxxxxxxxxxxxxxxx proizlazi da je dana 13.09.1991. godine bio zajedno s policijskim tehničarom u blizini gostione ”Krajina” gdje je vršen očevid oštećenog helikoptera tzv. JNA. Imenovani navodi da je u to vrijeme milicija tzv. ”Krajina” imala kontrolni punkt u Tušilovačkom Cerovcu, a da su za vrijeme puta do Tušilovića s obje strane puta vidjeli naoružane osobe, čija je koncentracija bila posebno zamjetna oko gostione ”Krajina”. Prilikom vršenja očevida od strane milicije tzv. ”SAO Krajine” da je bio prisutan Paić Tošo, kao rukovoditelj i organizator rada Policijske stanice Vojnić i Škaljac Đuro kao rukovodilac i organizator rada Policijske stanice Tušilović. Imenovani posebno ističe da je u toku vršenja uviđaja tehničar Milčić Josip sačinio više fotografija, a na istima se mogu prepoznati kako Paić Tošo, tako i Škaljac Đuro.

Fotografija na kojoj se nalazi Škaljac Đuro prileži spisu.

Uvidom u gore navedene spise Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac proizlazi da su milicionara tzv. ”SAO KRAJINA” sustavno zaustavljali vozila iz Republike Hrvatske i Republike Slovenije, te su ta vozila bila oduzimana. Tako npr. Mijo Lukša izjavljuje da je 20.08.1991. godine upravljao kombijem marke ”Renault”, vlasništvo poduzeća ”Slovenija ceste”, da su mu 4 naoružane osobe uzele kamion. Mijo Lukša u svojoj izjavi navodi da su to bili martićevci koji su vozilo i odvezli.

Slične su izjave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx  i drugih

Dakle ukoliko povežemo ove podatke koji su vidljivi iz krivične prijave i gore navedenih spisa s onime što je općenito poznato, tj. da se je na područjima Općine Karlovac koji su van kontrole vlasti Republike Hrvatske nalaze naoružane policijske i paravojne snage koje se oružano suprotstavljaju vlastima Republike Hrvatske, napadaju na pripadnike Policijske uprave Karlovac i Hrvatske vojske, oduzimaju imovinu i nedužne građane odvode u zatvore, tada se može s punom sigurnošću tvrditi da je okrivljeni time što se prihvatio zapovjedništva stanice milicije u Tušiloviću u sklopu tzv. SUP-a Knin počinio krivično djelo oružane pobune iz članka 236.-f stavak 1. i  2. KZ RH.

Okrivljeni Đuro Škaljac nije dostižan državnim organima Republike Hrvatske, pa se upravo iz tog razloga u konkretnom slučaju predlaže suđenje u odsutnosti.

Na temelju podataka iz spisa, te iz spisa Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac, kao i na temelju općenito poznatih činjenica proizlazi da se je imenovani prihvatio zapovjedništva nelegalne milicijske stanice u Tušiloviću, dakle, da je na području Općine Karlovac organizirao paravojne policijske snage koje su se aktivno uključile u borbu protiv Hrvatske vojske i policije, odnosno općenito u borbu protiv Republike Hrvatske. Ukoliko imamo u vidu da su te snage i danas aktivne, da je imenovani naređivao maltretiranja, zadržavanja i uhićenja građana, da je organizirano otimao imovinu Republike Hrvatske i njezinih građana, tada su to sve okolnosti po mišljenju ovog tužiteljstva koje u konkretnom slučaju ukazuju da postoje izuzetno važni razlozi a mu se sudi iako je odsutan.

S obzirom na općenito poznate činjenice, te priložene izjave i dokaze u spisu u konkretnom slučaju smatramo da nije potrebno provoditi istragu, te je temeljem članka 7. stavak 2. Uredbe o primjeni zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske podignuta ova neposredna optužnica koja se ukazuje kao opravdana i na zakonu osnovana.

 

VOJNI TUŽITELJ

DRAGAN NOVOSEL

---

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

 

IV K-68/92-9

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

 

 

Vojni sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vojnog suda Mladena Kosijera kao predsjednika vijeća te Nine Bubaš i Zvonimira Matan kao članova vijeća uz sudjelovanje Blaženke Čurjak  u krivičnom predmetu protiv okr. ĐURE ŠKALJAC  radi kriv. djela iz čl. 236. f stav 1. i 2. KZH nakon glavne javne rasprave zakazane povodom optužnice VT Karlovac br. KT-341/92 od 25. svibnja 1992. godine, dovršene dana 15. lipnja 1992. godine u prisutnosti vojnog tužitelja Karlovac Dragana Novosela, te u odsutnosti okrivljenika u prisutnosti branitelja po službenoj dužnosti Steve Vrlinić odvjetnika iz Karlovca.

 

 

P r e s u d i o  j e

 

Okr. ĐURO ŠKALJAC, sin Miloša, r. 20.09.1954.g. u Slavskom Polju,

Općina Vrginmost, sa zadnjim poznatim prebivalištem u

Vojniću ul. XIV. Maja bb,

 

K r i v  j e

 

 

Što je:

 

 

U srpnju 1991. godine u cilju nasilnog obaranja društvenog i državnog ustrojstva RH, a nakon izjašnjavanja stanovništva pojedinih MZ Općine Karlovac o osnivanju, tzv. ”Općine Karlovac” i odcjepljenju od Republike Hrvatske, te pripajanju tzv. ”SAO Krajini” preuzeo dužnost rukovoditelja i organizatora rada Milicijske stanice Tušilović u sklopu tzv. ”SUP-a Knin”, a zatim sa svrhom onemogućavanja djelovanja legalnih vlasti RH, naredio postavljanje barikada na prometnicama sa naoružanim stražama, kontrolu ulaska i izlaska građana, naređivao uhićenja nepoćudnih građana i oduzimanja imovine, a što su njemu podređene osobe i izvršavale, te su građani lišavani slobode i odvođeni u zatvore, imovina oduzimana i tokom 1991.godine dijelovi Općine Karlovac, okupirani,

Dakle, kao organizator sudjelovao u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva RH,

Čime je počinio krivično djelo protiv RH – oružanom pobunom – označenom u čl. 236. f. stavak 1 i 2 KZH, a kažnjivo po stavku 2, pa se temeljem članka 236 f stav 2 KZH

O S U Đ U J E

Na kaznu zatvoru od 11 (jedanaest) godina.

Temeljem člana 98 stav 4 preuzetog ZKP-a (NN 53/91) trošak krivi postupka pada

na teret budžetskih sredstava.

Obrazloženje

 

 

Vojno tužiteljstvo Karlovac, optužnica br. KT-341/92 od 25.05.1992. godine optužilo je Đuru Škaljac radi kriv. djela po čl. 236 f stav 1 i 2 KZH kako je to navedeno u izreci presude,

Protiv okr. određen je pritvor, naređeno izdavanje tjeralice, te određeno provođenje suđenja u odsutnosti rješenjima i naredbom od 1. lipnja 1992. godine, iz razloga pobliže opisanih u navedenim rješenjima, pogotovo obzirom da je okrivljeni nedostupan legalnim vlastima RH.

U dokaznom postupku a radi utvrđenja činjeničnog stanja saslušan je kao svjedok Zvonimir Vnučec, izvršen uvid u prijave Policijske uprave Karlovac u spisima Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac za oštećene osobe i to u KTN-156/91, 56/91, 55/91, 177/91, 44/91, 57/91, 31/91, 25/91, i 110/91.

Na osnovu ovako provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je okr. počinio utuženo krivično djelo.

VT odustao je od prijedloga da se kao svjedok sasluša xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx što je vijeće prihvatilo obzirom na nesporno utvrđeno činjenično stanje po iskazu svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxx.

Svjedok xxxxxxxxxxxxxxxx iskazao je da Đuru Škaljca poznaje još negdje od 1979.godine, i da ga je viđao na sportskim susretima, a tada je Škaljac radio u OSUP-u Vojnić, a on u tadašnjem SUP-u Karlovac. Negdje u IX. mjesecu 1991.godine kada je bio oštećen helikopter u kojem se prevozio general Aksentijevići i koji se spustio na jednu livadu u Tušiloviću, bio je sa kolegama iz MUP-a Karlovac na očevidu na mjestu događaja. Upravo tom prilikom sreo je Đuru Škaljca koji je također došao na to mjesto i predstavio se kao rukovoditelj odnosno komandir milicijske stanice Tušilović. Sjeća se da je bio obučen u maskirnu uniformu, jedne svjetlije boje i da je ustrojstvu komandira te stanice također vršio bilješke i zapisivao određene detalje zbog kojih se helikopter spustio.

Po predočenju i fotografiji u spisu pod br. 6 potvrđuje da je ta slika sačinjena upravo tom prilikom očevida i za vrijeme razgovora sa Škaljac Đurom, te ju je sačinio krim. tehničar Milčić Jože. Stoga potvrđuje da se na navedenoj slici neposredno uz helikopter nalazi u maskirnom odijelu Škaljac Đuro.

Još 4.8.1991. godine bio je napad na policajce MUP-a u Krnjaku kojom prilikom su djelatnika poginula, a potom je bilo napada na patrole u Slunjskim brdima, Tušiloviću i u Brezovoj Glavi, tako da nakon toga razdoblja posljednji punkt pod kontrolom MUP-a Karlovac, bio je na Slunjskim Brdima. Ovaj očevid bio je negdje polovicom IX. mjeseca 1991.godine pa iako se još nekako promet odvijao Policijska patrola MUP-a Karlovac, nisu išle dalje od posljednjeg punkta na Slunjskim Brdima. Upravo zbog tih napada postojala je opasnost kod djelatnika MUP-a i od napada i zarobljavanja. Ovom prilikom na ovaj očevid išli su pod zaštitom tzv. JNA. Iza punkta na Slunjskim brdima nalazio se punkt protivne strane, u Tušiloviću pa faktički taj cijeli teritorij iza Slunjskih brda nisu imali pod kontrolom.

Na fotografiji (list br. 6) uz helikopter sa lijeve strane u maskirnoj uniformi nalazi se osoba koja je na raspravi svjedok Zvonimir Vnučec ustvrdio kao okrivljenika tj. identificiao kao Đuru Škaljca.

Uvidom u spise Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac, proizlazi da su milicionari tzv. ”SAO Krajine” sustavno zaustavljali vozila iz RH i RS, Republike Slovenije, te su ta vozila bila oduzimana. Tako naprimjer xxxxxxxxxxxxxx izjavljuje da je 20.8.1991. godine upravljao kombijem marke ”Renault” vlasništvo poduzeća Slovenija ceste, da su mu četiri naoružane osobe uzele kamion. U svojoj prijavi navodi da su to bili martićevci koji su vozilo odvezli.

Slične su izjave oštećenika, xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx i dr.

Analizirajući provedeni postupak na temelju podataka iz spisa Okružnog javnog tužiteljstva, kao i na temelju općenito poznatih činjenica, iskaza svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx i njegovog prepoznavanja na fotografiji nesporno proizlazi da se okrivljenik prihvatio zapovjedništva nelegalne milicijske stanice u Tušiloviću, pa je na području Općine Karlovac organizirao paravojne policijske snage, koje su se aktivno uključile u borbi protiv RH vojske i policije odnosno općenito u borbi protiv RH. Nesporno je da se upravo okr. predstavio kao zapovjednik odnosno komandir milicijske stanice Tušilović prilikom očevida u drugoj polovici IX mjeseca 1991. godine. Već u VIII mjesecu 1991.godine došlo je do ubojstva trojice djelatnika MUP-a Karlovac, a i kasnijih napada na policijske patrole, tako da od tog razdoblja iz Slunjskih Brda nakon zadnjeg punkta pod kontrolom MUP-a Karlovac, više ne postoji kontrola legalnog MUP-a Karlovac već na tom dijelu kontrolu vrše djelatnici tzv. Milicijske stanice Tušilović, pod neposrednim vodstvom okrivljenika Škaljac Đure. Prema tome već od tog razdoblja to područje se nalazi van kontrole vlasti RH, a upravo djelatnici te neregularne milicijske stanice kao i razne druge naoružane policijske i paravojne snage očito se suprotstavljaju vlastima RH, te napadaju pripadnika Policijske uprave Karlovac i HV, oduzimaju imovinu, nedužne građane odvode u zatvore, pa kako je upravo okrivljenik sam priznao da obnaša dužnost zapovjednika Stanice milicije u Tušilović, a u sklopu tzv. ”SUP-a Knin” očito je da je određene osobe postupale po njegovim naredbama pa se može zaključiti da je upravo kao organizator sudjelovao u otporu odnosno oružanoj pobuni protiv ustrojstva RH i time počinio kriv. djelo označeno u čl. 236 f stav 2 KZH.

Sud nije raspolagao sa elementima da ocjeni određene olakotne okolnosti kao što su npr. socijalna anamneza i sl. a nesporno je da se radi o teškom kriv. djelu usmjerenom protiv RH, o kvalificiranom po čl. 236 f stav 2, KZH pa u cilju specijalne i generalne prevencije smatra izrečenu kaznu adekvatnom težini počinjenih djela.

Obzirom na nedostupnost okrivljenika određen je trošak krivičnog postupka pada na teret budžetskih sredstava.

Karlovac, 15. lipnja 1992. godine.

 

ZAPISNIČAR:                                                                                    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Blaženka Čurjak                                                                                 Mladen Kosijer

 

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

 

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka, pismeno ili usmeno na zapisnik putem ovog suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske.

 

 

 

Dna

1. VT Karlovac, na KT-341/92
2. Okr. Škaljac Đuro putem branitelja Vrlinić Steve odvj. iz Klc
3. Branitelj Vrlinić Stevo odvjetnik iz Karlovca

 

 

N

I           Presuda nepravomoćna

II          Vidi upisnik K

III        Dostavi kao gore

IV        u cal. 10 dana

 

 

Karlovac, 24. lipnja 1992. godine

 

Sudac: Kosijer Mladen

 

 

 

---

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

Broj: I Kž 477/1992-3

 

 

R J E Š E N J E

 

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Pavišić dr. Berislava kao predsjednika vijeća, te Drakulić Milene, Mikor Milivoja, Frančula mr. Rudolfa i Potrebica Ante kao članova vijeća i stručnog suradnika Lipnjak-Bosanac Zlate kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. Škaljac Đure zbog krivičnog djela iz čl. 236.f. st. 1. i 2. KZH, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Vojnog suda u Karlovcu od 15. lipnja 1992. K 68/92, u sjednici održanoj 14. listopada 1992., saslušavši zamjenika javnog tužitelja Hrvatske Delić Zvonimira,

 

 

r i j e š i o  j e:

 

 

I. Povodom žalbe opt. Škaljac Djure, a po službenoj dužnosti, ukida se presuda Vojnog suda prvog stupnja i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

 

II. Uslijed odluke iz toč. I. žalba optuženog Škaljac Đure nije uzeta u razmatranje.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Uvodno navedenom presudom Vojnog suda u Karlovcu oglašen je krivim opt. Škaljac Đuro zbog kriv. djela oružane pobune iz čl. 236.f. st. 2. u vezi s čl. 236.f. st. 1. KZH, te je na temelju čl. 236.f. st. 2. KZH osuđen u odsutnosti na kaznu zatvora u trajanju od jedanaest godina.

Protiv te presude podnio je žalbu optuženik putem branitelja odvj. Vr1inić Steve iz Karlovca zbog nepotpuno, a stvarno i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da se prvostepena presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Zamjenik javnog tužitelja Republike Hrvatske na temelju čl. 370. st. 2. Zakona o krivičnom postupku, koji je na temelju čl. 1. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku preuzet kao zakon Republike Hrvatske (NN 53/91 – ZKP), a nakon razmatranja

predmeta, pismeno predlaže da se žalba optuženika kao neosnovana odbije.

Ovaj se sud nije upustio u ispitivanje osnovanosti ili neosnovanosti optuženikove žalbe, jer je pri ispitivanju pobijane presude povodom te žalbe, a na temelju čl. 376. st. 1. toč. 1. ZKP našao da je izreka presude nerazumljiva, da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama i da se temelji na dokazima na kojima se prema zakonu ne može temeljiti presuda.

Izrekomje presude suda prvog stupnja optuženik oglašen krivim što je u srpnju 1991.

u cilju nasilnog obaranja društvenog i državnog ustrojstva RH, a nakon izjašnjavanja stanovništva pojedinih MZ općine Karlovac po osnivanju tzv. Općine Karlovac i odcjepljenju od Republike Hrvatske, te pripajanju tzv. SAO Krajini preuzeo dužnost rukovoditelja i organizatora rada Milicijske stanice Tušilović u sklopu tzv. SUP Knin a zatim sa svrhom onemogućavanja djelovanja legalnih vlasti RH naredio postavljanje barikade na prometnicama sa naoružanim stražama, kontrolu ulaska i izlaska građana, naređivao uhićenja nepoćudnih građana i oduzimanja imovine, a što su njemu podređene osobe i izvršavale, te su građani lišavani slobode i odvođeni u zatvore, imovina oduzimana i tokom 1991. dijelovi općine Karlovac okupirani.

Prema čl. 351. st. 1. toč. 1. ZKP izreka presude mora sadržavati činjenice i okolnosti koje čine obilježja djela, kao i one od kojih zavisi primjena odredaba krivičnog zakona.

Praktična aplikacija ove odredbe zahtijeva da izreka presude bude konkretizirana glede mjesta, vremena i načina izvršenja djela o svim važnim pojedinostima, a izreka pobijane presude tom zahtjevu ne udovoljava glede jednog dijela činjeničnog opisa, jer se ne navodi tko je i na kojim prometnicama postavio barikade, tko je proveo uhićenja građana, o kojim se građanima radilo i o kakvoj imovini, zbog čega se takva izreka, koja ne pokazuje obim kriminalne aktivnosti optuženika, ne može prihvatiti kao određena i jasna, pa je time učinjena apsolutno bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 1. toč. 11. ZKP, koja povlači već zbog toga ukidanje presude s takvim nedostatkom.

U razlozima se pobijane presude navodi da je radi utvrđenja činjeničnog stanja saslušan svjedok xxxxxxxxxxxxxxx i izvršen uvid u fotografiju na listu br. 6, te izvršen uvid u prijave Policijske uprave Karlovac iz spisa Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac za oštećene osobe, nakon čega slijede brojevi spisa Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac, te ocjena da je sud prvog stupnja na temelju tih dokaza utvrdio da je optuženik počinio kriv. djelo za koje je optužen.

Nakon što reproducira iskaz svj. xxxxxxxxxxxxxxxx i njegovo kazivanje povezano s predočenom mu fotografijom na listu 6 spisa pobijana presuda utvrđuje da je opt. Škaljac Djuro preuzeo dužnost rukovoditelja i organizatora rada MS Tušilović (izreka) odnosno da se prihvatio zapovjedništva nelegalne milicijske stanice u Tušiloviću (razlozi). Sve ostalo što se o inkriminiranoj aktivnosti optuženika navodi u razlozima pobijane presude temelji se ili na sadržaju krivičnih prijava PU Karlovac iz spisa Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac (u koje je sud uzeo uvid i koje nisu priložene predmetu) ili na općepoznatim činjenicama, kako se to navodi u razlozima.

Tako sud na temelju uvida u spise Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac nalazi da su milicionari tzv. SAO Krajine sustavno zaustavljali vozila iz Republike Hrvatske i Republike Slovenije, te da su ta vozila bila oduzimana. Samo kao primjer se spominje izjava xxxxxxxxxxx da mu je 20. VIlI. 1991. oduzet automobil od strane četiri naoružane osobe koje da su bili “Martićevci”. Uz to se u razlozima navodi da su slične i izjave oštećenika xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx i drugih.

Ni krivična prijava, a ni obavijesti koje su organima unutrašnjih poslova dali građani, pa makar oni bili i oštećenici, ne predstavljaju valjano dokazno sredstvo i ne smiju se koristiti na glavnoj raspravi. Obavijesti do kojih su organi unutrašnjih poslova došli na neformalan način, predstavljaju na temelju čl. 151. st. 6. ZKP samo podlogu za sastavljanje krivične prijave i podatak o mogućim dokazima, koje onda treba prikupiti i na glavnoj raspravi izvesti sud, jer se presuda po čl. 347. st. 1. ZKP može temeljiti samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi.

Kako se pobijana presuda glede odlučnih činjenica vezanih za oduzimanje imovine od građana temelji isključivo na sadržaju krivičnih prijava sa obavijestima oštećenih osoba datim policiji, a to su nevaljani dokazi, učinjena je daljnja apsolutno bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 1. toč. 8. ZKP, na koju drugostepeni sud također pazi po službenoj dužnosti.

Glede ostalih utvrđenja izreke, osim već navedene činjenice da je optuženik preuzeo dužnost rukovoditelja tzv. SM Tušilović, a napose da je naredio postavljanje barikada na prometnicama sa naoružanim stražama, kontrolu ulaska i izlaska građana, zatim da je naređivao uhićenja nepoćudnih građana, a što su njemu podređene osobe i izvršavale, te da su građani lišavani slobode i odvođeni u zatvore, a dijelovi općine Karlovac okupirani, razlozi se presude – kako se to navodi u obrazloženju – temelje na općepoznatim činjenicama.

Tako se kao općepoznato navodi (među ostalim konstatacijama iz obrazloženja) da

je u 8. mjesecu 1991. došlo do ubojstva trojice djelatnika MUP Karlovac, a i kasnijih napada na policijske patrole, tako da od tog razdoblja iza Slunjskih brda nakon zadnjeg punkta pod kontrolom MUP Karlovac, više ne vrše kontrolu djelatnici tog MUP-a, već djelatnici tzv. MS Tušilović i to pod neposrednim vodstvom optuženika i iz toga zaključuje da se već od tog razdoblja to područje nalazi van kontrole Republike Hrvatske, te da su se upravo djelatnici te neregularne mi1icijske stanice – kao i druge naoružane policijske i paravojne snage – očito suprotstavljale vlastima RH te napadale pripadnike Policijske uprave Karlovac i HV, oduzimaj ući imovinu, nedužne građane odvodeći u zatvore, a kako je upravo optuženik obnašao dužnost zapovjednika tzv. MS Tušilović da je očito da su i podređene osobe postupale po njegovim naredbama, iz čega se dalje zaključuje da je on organizator oružane pobune.

Kao što je već istaknuto presuda se može temeljiti samo na činjenicama i dokazima iznesenim na glavnoj raspravi, a dokazivanje prema čl. 322. st. 2. ZKP obuhvaćaju sve činjenice za koje sud smatra da su važne za zakonito presuđenje.

Pozivanje na općepoznate činjenice dopušteno je, ali samo iznimno, kada se radi o manje važnim pojedinostima, ali je isključeno kada se radi o odlučnim i drugim važnim činjenicama, jer te činjenice moraju biti predmetom dokazivanja. Razlozi pobijane presude – osim u pogledu činjenice da je optuženik bio rukovoditeljem tzv. SM Tušilović – pozivaju se zapravo u pogledu svih drugih odlučnih i važnih činjenica samo na općepoznate činjenice, a ne temelje se na dokazima koji bi bili izvedeni na glavnoj raspravi i prema čl. 357. st. 7. ZKP u obrazloženju određeno i potpuno ocjenjivani.

Istaknuti nedostaci formalne prirode u pobijanoj su presudi toliko izraženi da čine apsolutno bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 1. toč. 8. i 11. ZKP i

nalažu ukidanje presude, zbog čega je povodom žalbe optuženika na temelju čl. 385. st. 1. ZKP presuda vojnog suda prvog stupnja ukinuta i predmet se vraća na ponovno suđenje.

U ponovnom suđenju prvostepeni će sud pribaviti i izvesti potrebne i dostupne dokaze za svaki navod optužbe, te će dokaze cijeniti na način kako to nalaže čl. 347. st. 2. ZKP,

a nakon toga donijeti novu odluku o optužnici koja treba u pogledu izreke i obrazloženja biti u skladu s čl. 351. st. 1. toč. 1. i s čl. 357. st. 7. ZKP.

U Zagrebu, 14. listopada 1992.

 

Zapisničar:                                                                                                      Predsjednik vijeća:

Lipnjak-Bosanac Zlata v.r.                                                                Pavišić dr. Berislav v.r.

 

Suglasnost ovog prijepisa s izvornikom ovjerava

Viši stručni referent:

(Vladimir Vuletin)

---

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA

K N I N

SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE

V O J N I Ć

 

Broj: 1830/93

SUP VOJNIĆ, 26.07.’93.

(SJB)                (datum)

 

 

Na osnovu člana 16. st. 2. Ustava Republike Srpska Krajina, izdaje se slijedeća

 

 

P R O P U S N I C A

 

 

___KNEŽEVIĆ MIRJANA L.R. 183106 KARLOVAC___

( ime i prezime, adresa i broj lične karte)

 

Propusnica vrijedi od __26.07.’93.__do __30.07.’93.___. Relacija kretanja: __VOJNIĆ-

 

BEOGRAD – KARLOVAC__.

 

Svi organi bezbjednosti (kontrolni punktovi) na području Republike Srpske Krajine dužni su obezbjediti slobodno kretanje iznosiocu ove propusnice.

 

Ova propusnica vrijedi uz predočenje lične karte ili drugog dokumenta sa fotografijom.

 

 

S E K R E T A R:

______________

---

REPUBLIKA. HRVATSKA.

VOJNI SUB KARLOVAC

 

Broj: IV K-14/93-19

 

 

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE !

 

 

Vojni sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vojnog suda Mladena Kosijer kao predsjednika vijeća, Zvonimira Matan i Marijana Janjac kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Sande Rastovski, u krivičnom predmetu protiv okr. Đure Škaljac, radi krivičnog djela iz čl. 235 (236-f) st. 1 i 2 KZRH, nakon glavne i javne rasprave zakazane povodom izmijenjene optužnice VDO Karlovac broj KT-341/92, od 23.rujna 1993.godine, dovršene dana 27.1istopada 1993.godine u prisutnosti  VDO Karlovac Zdravka Car, a u odsutnosti okr., te uz branitelja po službenoj dužnosti Franju Nejak odvjetnika iz Karlovca

 

 

P r e s u d i o  j e

 

 

Okr.ĐURO ŠKALJAC sin Miloša, rođen 29.9.1954.

u Slavskom Polju, općina Vrginmost, sa zadnjim.

prebivalištem u Vojniću,ul.14.maja bb, Srbin, drže RH

 

 

k r i v  j e

 

 

što je:

 

 

nakon što je u srpnju 1991. godine, u Tušiloviću SO Karlovac dobrovoljno pristupio srbočetničkim oružanim formacijama sa ciljem nasilnog obaranja državnog ustrojstva Republike Hrvatske i njenih legalnih organa vlasti, i nakon 25.rujna 1992.godine, ostao u neprijateljskim redovima, preuzeo dužnost “sekretara za unutrašnje poslove Vojniću, te je radi sprečavanja ulaska legalnih snaga Republike Hrvatske organizirao kontrolu kretanja po teritoriju “SAO Krajine” u Vojniću i okolici i izdavao posebne propusnice (pa je tako izdao 26.7.1993.g. propusnicu na ime Knežević Mirjane) tako da je područje Vojnića i dalje privremeno okupirano i van kontrole hrvatskih vlasti,

dakle, kao organizator sudjelovao u oružanoj pobuni, koja je upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojava ili sigurnosti Republike Hrvatske,