- Stranica se trenutno korigira - Page is under construction -

Srpski zločini RH

Slunj – KA 0001 – REG 093

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

POLICIJSKA STANICA SLUNJ

 

Broj 511-05-41/1-K-184 1992.

Datum 10.06. 1992.

 

 

 

V O J N O M JAVNOM TUŽIOCU

K A R L O V A C

 

 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

 

 

KRIVIČNA PRIJAVA

 

  1. BRACO SANČANIN       , zvani _________________,

(ime i prezime)                                                                            (nadimak ako ga ima)

otac  Ratko i majka _______  ___, rođene __________________,

(ime i prezime)                                                (ime i prezime)                                 (djevojačko por.ime)

rođen dana   06.11.1960. u   Grabik Ilova općina  __Prnjavor__,

 

R   B i H , stanuje u  __Slunju __,  ulica  ____Stjepana Milašinčića___,  broj 24 ,

 

općina  Slunj____, narodnost _ Srbin__, zanimanje __svećenik__,

 

porodične prilike _oženjen___,

 

 

 

sada na slobodi, zakonski zastupnik (ako je maloljetan) je____________________________,

 

z b o g   krivičnog djela iz čl. 236  F – KZ RH-a – oružana pobuna

 

 

n a   n a č i n   što je pristupio u redove nelegalne neprijateljske formacije tzv. ”Milicija SAO Krajina”, te na taj način učestvovao u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske,

D o k a z:

 

  1. Službena zabilješka o obavljenom informativnom razgovoru s xxxxxxxxxxxxxxx dana 15.05.1992.godine.

 

 

Opis činjeničnog stanja:

 

 

Ova Policijska stanica operativnim putem došla je do saznanja da je u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske učestvovao Braco Sančanin.

Na osnovi navedenih saznanja zavedena je krim. obrada u toku koje je utvrđeno slijedeće:

Prijavljeni Braco Sančanin bio je pravoslavni svećenik u mjestu Slunj, gdje se nalazila i pravoslavna crkva. Nakon događaja na Plitvicama 01.04.1991. godine, gdje su pripadnici MUP-a RH napadnuti od strane nelegalne neprijateljske formacije tzv. ”Milicije SAO Krajine” Sančanin Braco napustio je mjesto prebivališta u Slunju.

Raspolažemo informacijom da je isti nakon navedenih događaja pristupio tzv. ”Miliciji SAO Krajine”, te da je u zatvoru u Titovoj Korenici viđan u maskirnoj uniformi,gdje je maltretirao, vrijeđao i tukao zatvorenike po nacionalnosti Hrvate iz općine Slunj (dokaz pd 1.)

Napominjemo da do sada nismo obavili informativni razgovor na navedene okolnosti sa prijavljenim Sančanin Bracom iz razloga što trenutno nije dostupan djelatnicima ove Policijske stanice, jer se trenutno nalazi na privremeno okupiranom području tzv. ”SAO Krajine”.

Iz naprijed opisanog i utvrđenog osnovano se sumnja da je prijavljeni Sančanin Braco počinio krivično djelo iz člana 236. f KZ RH – oružana pobuna protiv Republike Hrvatske.

Prednje vam se dostavlja u daljnju nadležnost, a o svim naknadnim saznanjima obavijestit ćemo vas putem Posebnog izvještaja.

Prilog: 1.

 

ZAPOVJEDNIK:

Mirko Obajdin


Broj: Kio  8/93-6

ZAPISNIK O SASLUŠANJU SVJEDOKA

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx (prezime i ime)

Sastavljen dana   kod 12. ožujka  1993.god.

 

u  ___Vojnom____ sudu  u ____Karlovcu______.

 

Prisutni od suda                                                                                                                          Krivični predmet protiv

 

Istražni sudac  ___Zvonimir Matan ______                                                                     _SANČANIN BRACO

 

Zapisničar: ___Ivana Kodrić zbog krivičnog djela iz člana __236. f. u vezi čl. 236.o. st. 1. KZ RH

 

Početak u 10.30 sati

 

Utvrđuje se da su pristupili:

_____ Tužilac _____nitko____________

Okrivljeni:  _______________________

Branilac: _______________________

Oštećeni:________________________

Tumač:  _______________________

(ako je koji od njih izostao, da li je uredno obavješten odnosno zašto nije obavješten)

 

Prije saslušanja svjedok je opomenut da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti. Upozoren je na posljedice davanja lažnog iskaza, i da nije dužan odgovoriti na koja bi odgovorom izložio sebe ili bliskog srodnika teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili krivičnom gonjenju.

 

Nakon toga svjedok daje slijedeće osobe podatke:

 

Ime i prezime, ime oca:  xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

 

Zanimanje i boravište:   xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx, sada u HV 14, domobranska Slunjska pukovnija

 

Mjesto rođenja i godina starosti: xxxxxxxxxxxxxxxxxxx

 

Odnos s okrivljenim i oštećenim   nezavađen, nesrodan__

 

Svjedok je upozoren da u smislu člana 238. ZKP-a ne mora svjedočiti pa izjavljuje

 

 

Upozoren u smislu čl. 231. ZKP iskazuje:

 

Ja pravoslavnog popa Bracu poznajem još za vrijeme prije rata, prezime mu i neznam točno a poznam ga od tuda što je on stanovao u Slunju u Milašinčićevoj ul.xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Ja sam s njime dospio za vrijeme ratnih zbivanja u kontakt kada sam praktički zarobljen. Naime, dana 15.10.1991. na nekoliko smo trebali ići u selo Vaganac da bi sahranili mrtve nakon što se to četnici i JNA uništili i pobili stanovništvo, i tu u Vagancu sam istog dana negdje oko 15,30 sati vidio popa Bracu koji je bio obučen u vojničku maskirnu uniformu, ta je slična uniformama naše HV samo je više žuta odnosno svjetlija. Nisam tamo kod njega vidio neko oružje, možda ga je imao u svom automobilu a imao je inače privatnu bijelu ”Ladu” – karavan.

Nismo u Vaganu obavili praktički ništa pa smo konačno dospjeli oko 18,00 sati u mjesto Preboj na području općine T. Korenice gdje su nas zarobili ili uhapsili Matičevci. Njih je bilo tu puno, bili su upućeni isto u maskirne uniforme i imali su oznake ”Milicija SAO Krajina” na rukavima. Odmah smo odvedeni  u T. Korenicu i tu smo odmah pretučeni. Ja ne znam tko nas je tukao jer te ljude nisam poznao. Svi su oni bili obučeni u maskirne uniforme. Nakon što smo u zatvoru prespavali noć ujutro oko 8,00 sati sam istjeran na hodnik koji sam morao ribati, a onda me je tu dok sam ribao neki čovjek tukao u uniformi sa štapom. Potom sam bio istjeran pred zgradu stanice milicije, tu je bilo crijevo za pranje automobila te je jedan uniformirani čovjek tim crijevom meni i ostalima najprije sipao vodu za vrat, po tom u njedra, a zatim nas je šricao kao je htio. Dok nas je taj polijevao bio je tu prisutan i pop Braco koji je to samo gledao. No kada je špricanje završeno jedan od tih uniformiranih ljudi me uhvatio za kosu i priveo do zida na koji sam se naslonio i bio okrenut licem zidu, pa je tada došao pop Braco koji je opet bio u istoj uniformi a imao je kod sebe i pištolj, te me sa policijskim pendrekom kojeg je imao, tukao – on lično po glavi i po leđima. Osim mene tukao je još dvojicu. Nakon što me je tukao okrenuo me ugurnuo mi taj pendrek u usta a onda ga naglo istrgnuo natrag i pri tom mi je izbio prednje gornje zube ni sam ne znam točno koliko, radi se o 3 do 4 zuba, u ostalom vidi se na meni da mi zubi nedostaju.

Tada se on udaljio.

Tog istog dana 16.10.1991.g. još smo dva puta bili izvedeni pred zgradu i tučeni, prvi put je bilo negdje u podne, ta da sam isto vidio da bi bio prisutan pop Braco, a li nas on u podne nije tukao, nego netko drugi nepoznati uniformirani ljudi. Kada smo kasnije tokom poslije podne opet bili izvedeni van i opet tučeni po nepoznatim ljudima, popa Bracu tada nisam vidio.

U Titovoj Korenici sam bio zatvoren do 15.10.1991.g. do 25.10.1991.g. tada sam otpremljen u BiH u Manjaču, a iz Manjače sam prešao u Hrvatsku 9.11.1991.g. u Bosanskom Šamcu gdje sam razmijenjen.

Dodao bi da su zajedno sa mnom u T. Korenici bili tučeni i prebijani Knežević Mile i Knežević Marko obojica iz Vaganca. Znam da smo bili također i Lukač Mile iz G. Taborišta, kao i Dražen Rendulić koji je iz Rakovice. Istovremeno kada su mene tukli tukli su i oba Kneževića. Naime iz zatvorskih prostorija oni su povremeno izvodili po 2 ili 3 ljudi i onda su vani tukli. Tako sam ja vidio jer su išli sa mnom na bati najmanje oba dva Kneževića. Ostali koje spominjem mogu kazati tko je njih tukao.

Kada je pop Braco dana 15.10.1991. ujutro tukao mene kako sam već opisao, tukao je taj put i Knežević Milu i Marka.

Koliko mi je poznato sada se Lukač Mile nalazi u Rijeci, a Dražen Rendulić ovdje u Karlovcu.

To je sve što ja imam za iskazati.

Upozoren u smislu čl. 82. ZKP izjavljujem da sam slušao zapisnik i ne tražim da ga čitam.

Dovršeno

 

 

Istražni sudac:                                                            Zapisničar:                                          Svjedok:

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO KARLOVAC

Broj: KT 450/92.

 

Karlovac, 25. ožujka 1993.godine

ZC/MR

 

 

VOJNI SUD

K A R L O V A C

 

 

Temeljem članka 45 stavak 2 točka 3 i članka 174 stavak 2 ZKP-a, podižem

 

 

O P T U Ž N I C U

 

 

Protiv

 

SANČANIN BRACE, sin Ratka, rođ. 6.11.1960.g.

u Prnjavoru, Republika BiH, prebiva u Slunju,

Stjepana Milašinčića br. 24, oženjen, pravoslavni

svećenik, Srbin, držav. RH

 

 

da je:

 

 

točno neutvrđenog dana, a nakon događaja na Plitvicama, 1. travnja 1991. godine, u namjeri da nasilnim putem obori društveno i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i njene legalno izabrane organe vlasti, u toku oružane agresije tzv. ”JNA” i drugih srbočetničkih oružanih formacija na Republiku Hrvatsku, sa ciljem otcijepljenja dijelova njenog teritorija radi stvaranja tzv. ”Velike Srbije”, dobrovoljno pristupio u redove tzv. ”Milicije SAO Krajine” na području Slunja, aktivno se uključio u akcije protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, te je vršio fizička maltretiranja zarobljenih civila, pa je tako dana 16.10.1991. godine u zatvoru u Titovoj Korenici policijskim pendrekom tukao xxxxxxxxxxxx po leđima i bubrezima, a zatim je imenovanom gurnuo pendrek u usta i naglo trgnuo i na taj način izbio sve prednje zube,

dakle, sudjelovao u oružanoj pobuni, koja je upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnoga ustrojstva, ili sigurnosti Republike Hrvatske, a djelo je praćeno teškim nasiljem,

pa da je time počinio krivično djelo protiv Republike Hrvatske-oružanom pobunom-označeno u članku 236.-f stavak 1 u svezi članka 236.-o stavak 1 KZ RH, a kažnjivo po članku 236.-o stavak 1 KZ RH.

Stoga

 

 

P r e d l a ž e m

 

 

  1. da se pred tim sudom kao stvarno i mjesno nadležnim održi glavna i javna rasprava,
  2. da se na raspravu pozove okr. Sančanin Braco, te da se sasluša kao svjedok xxxxxxxxxxxxx
  3. da se izvrši uvid u rješenje o pritvoru (12), te naredbu o raspisivanju tjeralice (13),

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Policijska stanica Slunj podnijela je prijavu protiv Sančanin Brace, radi krivičnog djela pobliže opisanog u izreci optužnice, zbog čega je provedena istraga pred Vojnim sudom u Karlovcu.

Sančanin Braco nije dostupan pravosudnim organima Republike Hrvatske, tako da u istrazi nije niti saslušan.

Svjedok xxxxxxxxxxxxx je iskazao da poznaje okrivljenika, koji je inače pravoslavni pop, a pozna ga još od prije rata, budući je stanovao u Slunju, u Milašinčićevoj Ulici  . Dana 15.10.1991.godine, trebao je ići sa još nekim ljudima u selo Vaganac da bi sahranili mrtve, nakon što su četnici i tzv.”JNA” uništili i pobili stanovništvo, i tada je vidio oko 15,30 sati okrivljenika koji je bio obučen u vojničku uniformu, ali tada nisu razgovarali. Bili su zarobljeni u mjestu Preboj na području Titove Korenice, a i odveženi u zatvor u Titovu Korenicu. Tu su bili pretučeni, ali ne pozna ljude koji su ga tukli. Drugo jutro oko 8 sati bio je istjeran na hodnik koji je morao ribati, a zatim ga je tukao jedan čovjek u uniformi Martićevaca. Pred zgradom ga je taj nepoznati polijevao sa vodom, a okrivljenik je sa stane stajao i samo gledao. U jednom momentu kada su ga prislonili na zid, prišao mu je okrivljenik koje je također u uniformi i tada je imao kod sebe pištolj i policijski pendrek, pa ga je tada tukao po glavi i leđima. U jednom momentu, okrivljenik mu je gurnuo pendrek u usta, a zatim naglo trgnuo , tako da mu je izbio sve prednje gornje zube. U Titovoj Korenici je bio sve do 25.10., kada je otpremljen u Manjaču, a zatim u Hrvatsku, 9.11.1991.godine, kada je razmijenjen. S njim je zajedno u Titovoj Korenici bio i Knežević Mile i Marko, a sve njih je okrivljenik također tukao tim pendrekom.

S obzirom na sve navedeno, smatram da je okrivljenik Sančanin Braco ostvario sva bitna obilježja krivičnog djela oružane pobune iz članka 236.-f stavak 1 u svezi članka 236.-o stavak 1 KZ RH. Okrivljenik je dobrovoljno pristupio srbo-četničkim oružanim formacijama na području Slunja, zadužio naoružanje i opremu, te je aktivno sudjelovao u akcijama protiv Hrvatskih snaga sa ciljem da se taj dio teritorija Republike Hrvatske otcijepi radi stvaranja tzv. ”SAO Krajine” i Velike Srbije, zbog čega je to područje privremeno i okupirano i nije pod kontrolom hrvatskih vlasti. Osim takvih akcija, okrivljenik je sudjelovao i u fizičkom maltretiranju zarobljenih civila, pa je tako 16.10.1991.godine u zatvoru u Titovoj Korenici policijskim pendrekom tukao zarobljenike, a među ostalom i xxxxxxxxxxxxxx, kojeg je tukao po leđima i bubrezima, a zatim mu je policijski pendrek gurnuo u usta i zatim naglo trgnuo tako da mu je izbio sve prednje gornje zube. Dakle, osim sudjelovanja u oružanoj pobuni, okrivljenik je vršio i teška nasilja prema zarobljenim civilima.

Zbog svega navedenog, valjalo je podići ovu optužnicu koja je opravdana i na zakonu osnovana, a s obzirom da okrivljenik za sada nije dostupan pravosudnim organima Republike Hrvatske, smatram da postoje važni razlozi da se suđenje ipak održi, pa zbog toga predlažemo suđenje u odsutnosti.

 

 

VOJNI DRŽAVNI ODVJETNIK

Zdravko Car

 

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

Broj: III K-63/93-6

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

 

 

Vojni sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od suca Marijana Janjac kao predsjednika vijeća, te predsjednika Vojnog suda Karlovac Juraja Boljkovac i suca Mladena Kosijer kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blaženke Čurjak, u krivičnom predmetu protiv okr. Brace Sančanin, zbog krivičnog djela iz čl. 236.-f st. 1. i čl. 236.-o. st. 1 KZ RH, nakon održane glavne i javne rasprave zakazane povodom optužnice VDO Karlovac, broj KT-450/92, od 25. ožujka 1993.god., dovršene u prisutnosti VDO Karlovac Zdravka Car, branitelja okr. Steve Vrlinić odvjetnika u Karlovcu, a u odsutnosti okr. dana 17. svibnja 1993. godine.

 

 

P r e s u d i o  j e

 

 

Okr. BRACO SANČANIN, sin Ratka, rođ. 6.11.1960.g.

u Prnjavoru, Republika BiH, prebiva u Slunju,

Stjepana Milašinčića br. 24, oženjen, pravoslavni

svećenik, Srbin, držav. RH

k r i v  j e

 

što je:

 

 

točno neutvrđenog dana a nakon događaja na Plitvicama, 1. travnja 1991.godine, u namjeri da nasilnim putem obori društveno i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i njene legalno izabrane organe vlasti, u toku oružane agresije tzv. ”JNA” i drugih srbo-četničkih oružanih formacija na Republiku Hrvatsku, sa ciljem otcjepljenja dijelova njenog teritorija, a radi stvaranje tzv. ”Velike Srbije”, dobrovoljno pristupio u redove tzv. ”Milicije SAO Krajine” na području Slunja, aktivno se uključio u akciju protiv legalnih snaga Republike Hrvatske te vršio fizička maltretiranja a zarobljenih civila, pa je tako dana 16.10.1991. godine u zatvoru u Titovoj Korenici policijskim pendrekom tukao xxxxxxxxxxxxxxxx po leđima i bubrezima, a zatim je imenovanom gurnuo pendrek u usta i naglo trgnuo i na taj način izbio sve prednje zube,

dakle  sudjelovao u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva, ili sigurnosti Republike Hrvatske, a djelo je praćeno teškim nasiljem,

čime je počinio krivično djelo protiv Republike Hrvatske-oružanom pobunom- označeno u čl. 236.-f st. 1 u svezi čl. 236.-o st. 1. KZ RH.

Pa se po čl. 236.-o st. 1 KZ RH.

O s u đ u j e

 

 

Na KAZNU ZATVORA u trajanju od 14/četrnaest/godina.

 

Troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

 

 

Obrazloženje

 

 

VDO u Karlovcu pod brojem KT-450/92, od 25.3.1993. g. optužilo je Bracu Sančanin da je počinio krivično djelo iz čl. 236.-f st. 1 u svezi čl. 236-o.st. 1 KZ RH pobliže opisano u izreci.

Temeljem pravomoćnog rješenja ovog suda od 10. svibnja 1993.g. određeno je provođenje suđenja u odsutnosti obzirom da okr. trenutno nije dostupan legalnim organima Hrvatskih vlasti, pa mu je zbog toga određen odnosno imenovan i branitelj po službenoj dužnosti u osobi Steve Vrlinić odvjetnika u Karlovcu.

Obrana dakle od okr. nije mogla biti uzeta pa u dokaznom postupku je kao svjedok saslušan xxxxxxxxxxxxxx. U svojem iskazu svjedok okr. poznaje kao pravoslavnog svećenika u Slunju gdje je i svjedok stanovao, a ima saznanja i o djelatnosti okr. od izbijanja rata. Vidio je okr. u vojničkoj maskirnoj odori, ali nije uočio detalj da bi ovaj imao oružje. Tvrdi da je bio on svjedok zarobljen od strane tzv. ”martićevaca” koji su na svojim odorama imali oznaku ”Milicija SAO Krajina”. Tvrdi da je bio pretučen u Titovoj Korenici, da je bio maltretiran i na način da ga se udaralo štapom i nekim crijevom za pranje automobila, da je bio polijevan vodom, a da je sve to promatrao i okr., a da je tom prilikom imao i pištolj te policijski pendrek. Iskazuje da ga je upravo okr. osobno udarao pendrekom po glavi i leđima, da je tukao još dvojicu ljudi, da je svjedoku gurnuo pendrek u usta, naglo istrgnuo i tom prilikom mu izbio prednje zube i to tri ili četiri zuba pa se udaljio. Ističe pri tom da je bio u još nekoliko navrata teško maltretiran ali da baš tim prilikama nije uočio okr. te da je konačno otpremljen u BiH u logor Manjača te razmjenom došao u ovaj dio Hrvatske. Ima saznanje da su pretučeni bili i Mile te Marko Knežić, Mile Lukač i Dražen Rendulić, a da je okr. osobno tukao upravo dvojicu Kneževića.

Obzirom na okolnosti pod kojima se vodio ovaj postupak tj. na činjenicu da se radi o suđenju u odsutnosti jer okr. nije dostupan sudu pravovremeno su izdana rješenja o pritvoru i naredba o raspisivanju tjeralice, a drugi dokazi osim saslušanja označenog svjedoka nisu provođeni.

Iz iskaza svjedoka xxxxxxxxxxxx sud je utvrdio da je optuženje ispravno i da je okr. počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Činjenica je naime da je osim svjedoka xxxxxxxxxxxxxxx okr. zlostavljao i druge osobe pa se osim njegovom učestvovanja u redovima nelegalnih formacija na tlu Republike Hrvatske radi o teškom naselju. Nosio je naime maskirnu uniformu, imao je pištolj, tukao je ljude pa su dakle ostvareni svi bitni elementi krivičnog djela koje mu se stavlja na teret. Iz opisanih razloga proglašen je i krivim pa je valjalo odmjeriti i kaznu. Kako je za djelo koje je okr. počinio predviđeno najmanje osam godina zatvora, a posebnih olakšavajućih okolnosti odnosno nikakvih olakšavajućih okolnosti sud nije našao, kod odmjeravanja kazne približio se sud zakonski predviđenom maksimumu. Naime ne postoje izravni dokazi da je osim svjedoka xxxxxxxxxxxxxxx i dvojice Kneževića primjenjivao silu i prema drugim osobama pa se visina kazne ukazuje primjerenom težini djela i trenutnim prilikama u državi, a svrha kažnjavanja po ocjeni suda ostvarit će se i ovakvom sankcijom kako u odnosu na okr. tako i gledajući generalno.

Odlučeno je da troškovi postupka padnu na teret proračunskih sredstava jer ionako ne postoji za sada mogućnost naplate od okr.

Karlovac, 17. svibnja 1993.godine.

ZAPISNIČAR:                                                                                    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Blaženka Čurjak, v.r                                                                           Marijan Janjac, v.r.

 

 

 

 

PRAVNA POUKA:

 

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu u roku od 8 dana  od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ili usmeno na zapisnik kod ovoga suda. O žalbi odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.

 

 

DOSTAVLJENO:

  1. VDO Klc. na KT-450/92
  2. Braco Sančanin, ogl. ploča suda
  3. Odvj. Stevo Vrlinić, Karlovac
  4. Predsjedništvo suda

 


REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

 

 

Broj: I lG 732/1993-3

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

 

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Svedrović Marijana, kao predsjednika vijeća, te Drakulić Milene, Frančula mr. Rudolfa, Primorac Vladimira i Mikor Milivoja, kao članova vijeća i stručnog suradnika Tomerlin-Almer Rajke, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. Sančanin Brace zbog krivičnog djela iz čl. 244. st. 1. u vezi čl. 235. st. 1. KZRH (prije čl. 236.01 st. 1. u vezi čl. 236.f/ st. 1. KZRH) odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Vojnog suda u Karlovcu od 17. svibnja 1993.g. br. K 63/1993, u sjednici održanoj 16. rujna 1993.g., saslušavši zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske Papac Baldu,

 

 

P re s u d i o  je:

 

 

Uvažava se djelomično žalba optuženika, preinačuje se presuda suda prvoga stupnja u odluci o kazni, te se opt. Sančanin Braco za krivično djelo iz čl. 244. st. 1. u vezi čl. 235. st. 1. KZRH za koje je tom presudom oglašen krivim na temelju čl. 244. st. 1. KZRH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) godina.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Pobijanom presudom Vojni sud u Karlovcu oglasio je krivim opt. Sančanin Bracu da je u vrijeme i na način opisan u izreci te presude počinio najteži oblik krivičnog djela oružane pobune iz čl. 244. st. 1. u vezi čl. 235. st. 1. KZRH te mu je na temelju čl. 244. st. 1. KZRH izrekao kaznu zatvora u trajanju od četrnaest godina.

Protiv te presude žalbu je podnio optuženik po branitelju Vrlinić Stevi, odvjetniku iz Karlovca, zbog povrede krivičnog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje ili da se preinači na način da se optuženiku izrekne blaža kazna.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske, vraćajući spise, stavio je u smislu čl. 360. st. 2. ZKP (prije čl. 370. st. 2. ZKP) pismeni prijedlog da se žalba optuženika odbije kao neosnovana.

Žalba optuženika djelomično je osnovana.

Pogrešno misli žalitelj da iz pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi i povreda krivičnog zakona. Povreda krivičnog zakona postoji samo u onim slučajevima navedenim u čl. 355. ZKP (prije čl. 365. ZKP) tj. kada na potpuno i pravilno činjenično stanje nije pravilno primijenjen krivični zakon ili riješeno neko pravno pitanje.

Obrnuto, kod nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije uopće moguće raspravljati o pravnim pitanjima koja se odnose na primjenu krivičnog zakona.

Ispitujući, međutim, pobijanu presudu ne samo u dijelu koji se pobija žalbom, već u smislu čl. 366. ZKP (prije čl. 376. ZKP) i u pravcu da li je sud prvoga stupnja ostvario određene bitne povrede odredaba krivičnog postupka i povrijedio krivični zakon na štetu optuženika na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, ovaj Vrhovni sud nalazi da takve povrede zakona sud prvoga stupnja nije počinio.

Neosnovano se u žalbi tvrdi da je iskaz svjedoka xxxxxxxxxxxxx na kojemu se zasniva pobijana presuda u važnim dijelovima kontradiktoran, jer da je xxxxxxxxxxxxx u svom iskazu najprije naveo da kod optuženika koji je bio u maskirnoj uniformi nije vidio pištolj da bi nakon toga iskazao da je optuženik imao uza se pištolj.

Suprotno ovaj tvrdnji ovaj svjedok je naveo u svom iskazu da je prvi put vidio optuženika dana 15. listopada 1991.g. u Bagancu, kada je bio po pobunjenicima iz tzv. SAO Krajine, uhićen, koji tada kod sebe nije imao pištolj za razliku od slijedećeg dana kada ga je u zatvoru u Titovoj Korenici fizički zlostavljao i imao kod sebe pištolj. Iskaz ovog svjedoka ne samo da nije ni u čemu proturječan već je vrlo određen, jasan, nedvojben i cjelovit pa predstavlja dokaz na kojemu se može sa sigurnošću temeljiti sudska presuda.

Upravo zato nije bilo potrebe saslušavati kao svjedoke osobe koje je optuženik zajedno s drugim odmetnicima iz milicije tzv. SAO Krajine fizički zlostavljao. Što se pak tiče Nikolić Nikole i Lukač Mile koji su bili zatvoreni u istom zatvoru, njih također nije trebalo saslušati kao svjedoke, jer nisu bili u istoj ćeliji sa xxxxxxxxxxxxxxx, a niti imaju saznanja kako se optuženik ponašao prema drugim zatvorenicima.Prema tome, činjenično stanje je po sudu pravilno i u cijelosti utvrđeno.

Iako sud prvoga stupnja nije kod optuženika utvrdio neke posebne olakotne okolnosti, ipak je kazna izrečena prestroga. Ne dovodeći u pitanje težinu počinjenog krivičnog djela i stupanj krivične odgovornosti optuženika, pravilnim vrednovanjem ovih okolnosti i svih drugih okolnosti uz koje je djelo počinjeno, valjalo je optuženiku ublažiti izrečenu kaznu, jer će se i sa ovakvom blažom kaznom postići svrha kažnjavanja, tim prije što optuženik prema podacima iz spisa do sada nije osuđivan.

Zbog svega navedenog valjalo je na temelju čl. 377. st. 1. ZKP (prije čl. 387. st. 1. ZKP) odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu, 16. rujna 1993.g.

 

Zapisničar:                                                                                                      Predsjednik vijeća:

Tomerlin-Almer Rajka, v.r.                                                                           Svedrović Marijan v.r.

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD KARLOVAC

 

 

N A R E D B A

 

 

Općinski sud u Karlovcu u kaznenom predmetu protiv osuđenog Sančanin Brace, radi kaznenog djela protiv Republike Hrvatske-oružanom pobunom- iz članka 236.-f. st. 1. u svezi čl. 236.-o st. 1. Kaznenog zakona Republike Hrvatske,

 

 

n a r e d i o  j e

 

 

I           Temeljem članka 97. Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela privredne prijestupe i prekršaje, o d r e đ u j e  s e  i z d a v a n j e  t j e r a l i c e  protiv osuđenog SANČANIN BRACE sin Ratka, rođen 6.12.1960. godine u Prnjavoru, Republika BiH, sa prebivalištem u Slunju ulica Stjepana Milašinčića br. 24, pravoslavni svećenik, Srbin, državljanin Republike Hrvatske

II          Nalaže se u Policijskoj upravi u Karlovcu da osuđenog Sančanin Bracu pronađe, uhiti ga i privede u ovaj sud, ili u Okružni zatvor u Karlovcu, odnosno u najbližu kazneno-popravni zavod mjesta gdje bude uhićen, jer mu sud ne može uručiti poziv za nastup na izdržavanje kazne zatvora od 11 (jedanaest) godina. Osuđen je presudom Vojnog suda u Karlovcu od 17. svibnja 1993. godine broj K-63/93-6, radi navedenog kaznenog djela na kaznu zatvora od 14 (četrnaest) godina, koja presuda je preinačena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 16. rujna 1993. godine broj: Kž-732/1993-3 na kaznu zatvora od 11 (jedanaest) godina.

Kada osuđenog uhitite potrebno je odmah obavijestiti ovaj sud pozivom na gornji broj, pa će biti prepraćen na izdržavanje kazne zatvora.

Zastara izvršenja kazne u ovom predmetu nastupa 16. rujna 2023.godine.

 

U Karlovcu dana ? .12.1993.godine.

Predsjednik suda:

Vladimir Brkić

 

 

Dostavljeno: 1. Policijskoj upravi Karlovačkoj (dva primjerka)

  1. Na spis Vojnog suda u Karlovcu K-63/93
  2. Okruži zatvor u Karlovcu
  3. Spis – o v d j e

 


REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U KARLOVCU

 

Broj: Su Ik-121193-3

R J E Š E N J E

I

NAREDBA

 

Općinski sud u Karlovcu, po predsjedniku suda Anti Ujeviću, a u postupku izvršenja kaznenih sankcija, temeljem čl. 1 stavak 2 Zakona o općem oprostu (N.N. 80/96), a u svezi čl. 101 stavak 3 Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija, te članka 540 stavak 1 ZKP-a, dana 19. studenog 1996.g.

 

 

R i j e š i o  j e

 

 

I. O b u s t a v lj a se izvršenje kazne zatvora prema osuđeniku SANČANIN BRACI

 

II. Povlači se naredba za raspisivanje tjeralice protiv osuđenika Sančanin Brace, koja je izdana kod ovoga suda 28.12.1993..g. , pod brojem Su Ik-121193-2.

 

 

Obrazloženje

 

 

Osuđenik Sančanin Braco, odlukom Vojnog suda u Karlovcu pravomoćno je osuđen, zbog kaznenog djela iz čl. 236 -f (235) st. 1, u svezi čl. 236 -o (244) st. 1 KZ RH na kaznu zatvora od 11 J(jedanaest) godina.

Zakon o općem oprostu, u članku 1 stavku 2, a u odnosu na stavak 1 istog članka, između ostalog predviđa, da se oprost odnosi i na izvršenje pravomoćne presude izrečene za kazneno djelo iz čl. 236-f (235) st.1 u svezi čl. 236-0 (244) st. 1 KZ RH. .

Dana 28.12.1993..g. ovaj sud je izdao naredbu za raspisivanje tjeralice, pod brojem

SuIk-121193-2 protiv okr. Sančanin Brace, pa kako su, dakle, prestali razlozi za tjeralicu,

ovom naredbom se nalaže Policijskoj upravi Karlovačkoj da se raspisana tjeralica ukine.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, od dana prijama istog.

Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud u Karlovcu.

 

U Karlovcu, 19. studeni 1996.g.

PREDSJEDNIK SUDA

Ante Ujević

 

DOSTAVITI

1. okr. Sančanin Braco, putem oglasne ploče suda,

2. Vojnom tužiteljstvu na broj KT-450/92

3. Vojni sud u Karlovcu, na spis K-63/93

4. PU Karlovačka po pravomoćnosti

5. u izvršni spis

 

 

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U KARLOVCU

 

Broj: K-63/93-14(VS)

 

N A R E D B A

 

Županijski sud u Karlovcu po predsjedniku vijeća Jasminki Jerinić Mušnjak, u kriv. predmetu protiv

 

 

n a r e d i o  j e

 

 

I. Temeljem čl.540 ZKP protiv:

BRACE SANČANIN sina Ratka,rod.6.11.1960.g.u Prnjavoru,

BiH ,sa posljednjim prebivalištem u Slunju,Stjepana

Milašinčića kbr. 24 ,Srbina , pravoslavnog svećenika,

 

 

N a r e đ u j e           s e           p o v l a č e n j e     t j e r a l i c e

 

 

čije izdavanje je naređeno naredbom Vojnog suda u Karlovcu od 5.ožujka 1993.g. broj Kio-8/93-4.

 

II. Kako je na gore navedenu osobu primijenjen Zakon o općem oprostu i obustavljen krivični postupak, to je i naredba o raspisivanju tjeralice postala bespredmetna pa ju je valjalo i povući.

 

III. Temeljem čl. 541 ZKP ovu naredbu izvršit će PU karlovačka.

 

U Karlovcu, 21. ožujka 1997. godine.

 

 

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Jasminka Jerinić-Mušnjak

 

 

DOSTAVLJENO:

PU KARLOVAČKA

Još sličnih članaka

Odgovori

Back to top button

- Stranica se trenutno korigira - Page is under construction -