- Stranica se trenutno korigira - Page is under construction -

Srpski zločini u BIH

Ravno – šifra: ra058

ISKAZI – SVJEDOCANSTVA – ISTINA O STRADANJU,MUCENJU I NEHUMANIM POSTUPCIMA OD STRANE SRBA PREMA HRVATIMA I MUSLIMANIMA NA PODRUCJU BOSNE I HERCEGOVINE CIJI JE KRAJNJI CILJ BIO STVARANJE ETNICKI CISTE VELIKE SRBIJE……..

šifra iskaza: ra058

  1. srpnja 1993. godine

OKRUŽNO VOJNO TUŽITELJSTVO

M O S T A R

Na osnovu članka 151. stavka 6 preuzetog ZKP-a, Policijska uprava Mostar,

p o d n o s i:

KRIVIČNU PRIJAVU

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Z B O G: Postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela genocida, iz članka 141. ratnog zločina protiv civilnog pučanstva iz članka 142. i učešća u neprijateljskim vojnim postrojbama iz članka 119. preuzetog KZ SFRJ

1. BOŽIDAR VUČUREVIĆ, predsjednik općine Trebinje i predsjednik “Ratnog štaba Trebinje”, komandirao je sa trebinjskim štabom TO i imao je veoma dobru suradnju sa komandantom bivše JNA; koja je bila u Trebinju. Vučurević je imao u potpunosti “odriješene ruke” tako da je mogao smijeniti svakog starješinu bivše JNA u Trebinju, (nakon Vučurevićeve intervencije u Beogradu, smijenjen je zapovjednik operativne grupe za izvršenje borbenih djelovanja general potpukovnik Ružinovski koji se nije sviđao Vučureviću, a na njegovo mjesto je doveden general potpukovnik Pavle Strugar). Vučurević je redovno obilazio komandu u garnizonu Trebinje, gdje je komandant bio Radovan Komar, postrekavao je rezerviste na razaranja, pljačku i uništenje svega što je hrvatsko. Osobno je nadgledao vođenje operacija odnosno granatiranje i uništenje općine Ravno, a tom prilikom je između ostalih, bio u društvu sa četničkim vojvodom Vojislavom Šešeljem.

2. RADE RUNJEVAC, najbliži suradnik Vučurevića, također lider SDS-a i član političkog rukovodstva općine Trebinje i član “Ratnog štaba Trebinje”. Runjevac je osobno dirigirao svim bitnim političkim posezima i suflirao Vučureviću. Bio je u direktnoj vezi sa predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, od koga je primao sugestije i usmjeravanja, koja je preko Vučurevića, a on je preko ostalih suradnika i zapovjednika bivše JNA, provodio na terenu. Prije početka rata Runjevac se u okolini Trebinja u tajnosti sastao sa Slobodanom Milošević. Kao direktor HE “Trebišnjica” osobno je donosio odluke o isključenju struje za Hrvatska područja (isključio je dalekovod kojim se Dubrovnik napajao električnom energijom).

3. RADE RADOVANOVIĆ,

4. ŽARKO RATKOVIĆ,

5. STEVO BABAC,

6. ĐORĐE VUČINOVIĆ i

7. MILORAD BOJOVIĆ su pored Vučurevića i Runjevca sačinjavali “krizni štab” koji je početkom agresije prerastao u “Ratni štab”. “Ratni štab” kao političko tijelo općine Trebinje, a u suradnji sa vojnim vrhom koji je tada bio raspoređen u Trebinjskoj kasarni, donosio je sve važnije i političke vojne odluke, kao što su ratne pripreme, prisilna mobilizacija nesrpskog pučanstva, a zatim i sama agresija odnosno uništenje i okupacija hrvatskim područja u općini Ravno i šire prema Republici Hrvatskoj. (Napad na Dubrovnik, Slano itd.)

8. RADOVAN KOMAR, potpukovnik bivše JNA; komadan Trebinjskog garnizona je bio u veoma prisnim odnosima sa Božidarom Vučurević čije je zamisli konkretno provodio u djelo. Zajedno sa Vučurevićem je obilazio općine u Istočnoj Hercegovini, Bileća, Gacko, Ljubinje i Nevesinje, izdavao naredbe o mobilizaciji i upotrebi jedinica TO, a rezerviste su zajedno postrekivali na razaranja i pljačku te vršenje drugih zlodjela prema Hrvatskom pučanstvu na području općine Ravno i šire. Komar je neposredno zapovijedao trebinjskim rezervistima i pripadnicima vojne policije koji su učestvovali u rušenju i razaranju, kako područja općine Ravno, tako i područja u Republici Hrvatskoj.

9. OBRAD VIČIĆ, pukovnik bivše JNA, komandant brigade, učestvovao, odnosno neposredno naređivao i davao odobrenja za upotrebu sile i razaranja na područje Ravna kao i više mjesta u Republici Hrvatskoj. Osobno je naredio prebacivanje i uporabu tenkova na području Ravna.

10. PAVLE STRUGAR, general potpukovnik bivše JNA, kao zapovjednik operativne grupe, za izvršenje borbenih djelovanja za jugoistočnu Hercegovinu, neposredno je učestvovao u donošenju odluka o davanju naredbe za vršenje razaranja i uništenja Hrvatskih mjesta u R BiH (šire područje općine Ravno) i Republici Hrvatskoj (Dubrovnik, Slano, Ston i dr.).

11. MILAN TORBICA,  general bivše JNA, zapovjednik korpusa, koji je učestvovao u vršenju genocida nad hrvatskim pučanstvom u ravnu i šire, osobno je za vrijeme agresije okupacije dolazio  i nadgledao operacije u Ravnom.

12. DUŠAN TASEV, kapetan bivše JNA, je osobno sa svojim postrojbama izvršavao naredbe komandanta brigade pukovnika Obrada Vičić, tako da je učestvovao u razaranju i pljački hrvatskih mjesta u općini Ravno i drugim mjestima u Republici Hrvatskoj / Slano). Tasev je također izvršavao naredbe, odnosno provodio zamisli koje su donosili i potencirali članovi vojnog vrha i “Ratnog štaba” Trebinje sa Vučurevićem na čelu.

13. RADOSLAV TADIĆ, major bivše JNA, zapovjednik specijalne postrojbe vojne policije je u tijeku agresije i okupacije šireg područja, općine Ravno sa svojom postrojbom vršio razna zlostavljanja hrvatskog pučanstva. U mjestu Krajpolje – Ljubinje, 3.10.1991. godine Tadić je zlostavljao, tukao i ispitivao Matu Bukvić iz Ravnog, a 14.10.1991. godine u mjestu Zavala – Ravno također je zlostavljao, tako i ispitivao Nikolu i Ivana Sušić iz Čvaljine – Ravno. Tadić je sa svojom postrojbom vršio pljačku, uhićenje i rušenje na širem području općine Ravno.

14. DRAGAN BULATOVIĆ, kapetan bivše JNA, u tijeku okupacije šireg područja općine Ravno je boravio u mjestu Orahov Dol – Ravno, gdje je vršio razna maltretiranja, mještana hrvatske nacionalnosti među kojima je bio Karlo Kristić, govoreći mu da sve hrvate treba pobiti i sl., te ih na druge načine zastrašivali.

15. DRAGAN MILONJA, kapetan I klase bivše JNA, u tijeku okupacije mjesta Brijeg – Ravno sa svojim postrojbama vršio uhićenja, pljačku hrvatskih kuća i na drugi način maltretirao mještane.

16. DRAGAN IVKOVIĆ,

17. STEVO DUPEK,

18. MILOVAN MILJANOVIĆ,

19. DRAGAN RADUNOVIĆ, prije početka agresije na hrvatska područja općine Ravno navedeni su bili zaposleni kao policajci u Policijskoj stanici Trebinje. (bivša SJB Trebinje). Početkom rata kao dobrovoljci su se prijavili u postrojbe vojne policije bivše JNA i kao takvi su učestvovali na ratištima u okolini Trebinja (Ravno, Dubrovnik, Slano i dr.), a na tom području su se eksponirali kao glavni provokatori. Vršili su razna uhićenja i maltretiranja nesrpskog pučanstva, a posebno za vrijeme prinudne mobilizacije. Dragan Ivković između ostalog povremeno je odlazio u Bileću u logor gdje se iživljavao nad zarobljenim logorašima Hrvatima.

20. MITAR KOSOVIĆ, kao kapetan Vojne sigurnosti bivše JNA, učestvovao u neprijateljskim postrojbama koje su u tijeku rata i okupacije šireg područja općine Ravno vršili maltretiranja i ispitivanja nesrpskog pučanstva.

21. MILAN KRALJ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi učestvovao u rušenju odnosno granatiranju Ravna, u tijeku rata veoma često boravio na području općine Trebinje gdje je kontaktirao sa drugim pripadnicima neprijateljskih postrojbi koji su po Trebinju vršili zlostavljanje nesrpskog pučanstva.

22. MLADEN PERIŠIĆ. kao pripadnik neprijateljskih postrojbi aktivno učestvovao na ratištima oko Trebinja, Ravno, Dubrovnik i Slano.

23. TOMO VUJNOVIĆ, rezervista bivše JNA, kao pripadnik neprijateljskih formacija jedno vrijeme bio vodič srbo-crnogorskim rezervistima. Vujinović je 13.11.1991. godine učestvovao u ubojstvu 8 mještana Hrvata u selu Kijevo do – Ravno, a osobno je ubio Mihu Krkić. Zbog navedenog je od strane vojne policije bivše JNA, nakon izvršenog očevida, zajedno sa Lazarom Čebedžijom “uhićen i sklonjen” u zatvor kako bi se pučanstvu bivše JNA pokazala kao narodna vojska.

24. LAZO ČEBEDŽIJA, rezervista bivše JNA, zajedno sa Tomom Vujnović učestvovao je u ubojstvu 8 mještana Kijevog dola – općina Ravno. Tom prilikom ubijeni su:
– Božica Krkić, kći Mitra, rođena 1916. godine iz Kijeva dola,
– Bosa Krkić, kći Pere, rođena 1917. godine iz Kijeva dola,
– Ivana Krkić, kći Ive, rođena 1927. godine iz Kijeva dola,
– Manda Krkić, kći Ive, rođena 1932. godine iz Kijeva dola,
– Miho Krkić, sin Mihe, rođen 1933. godine iz Kijeva dola,
– Mara Krkić, kći Pere, rođena 1924. godine iz Kijeva dola,
– Mara Hapan, kći Nikole, rođena 1925. godine iz Kijeva dola,
– Mara Dublje, kći Mitra, rođena 1906. godine iz Kijeva dola,

25. DRAGO ĐORDAN, rezervni kapetan bivše JNA, aktivno učestvovao u neprijateljskim postrojbama na ratištima u okolini Trebinja, između ostalog na području općine Ravno.

26. SRBO ČET, kao dobrovoljac u neprijateljskim postrojbama aktivno učestvovao na svim ratištima u okolini Trebinja, Ravno, Slano i Dubrovnik.

27. MIRO MARIĆ, bio zapovjednik policije u Trebinju, a nakon proglašenja Republike Srpske, aktivno se  uključio u neprijateljske postrojbe i učestvovao na ratištima u okolini Trebinja, (Ravno, Slano i Dubrovnik).

28. JUGOSLAV TABAKOVIĆ, prije rata radio kao policajac u Trebinju, a u tijeku rata, aktivno učestvovao u neprijateljskoj vojsci. U više navrata samoinicijativno je išao u logor Bileću gdje je zlostavljao logoraše, a jednom prilikom je zlostavljao i tukao Matu i Nikolu Kriskto. Pored navedenog Jugoslav je učestvovao u ubojstvu Miralema Dizdarević iz Trebinja.

29. MILOVAN ROSIĆ, kapetan I klase bivše JNA; u tijeku agresije i okupacije šireg područja općine Ravno aktivno učestvovao u neprijateljskim formacijama.

30. ANĐELKO VUČIĆ, početkom agresije na području općine Ravno, kao dobrovoljac se uključio u neprijateljske postrojbe a za vrijeme okupacije mjesta Velja Međa – Ravno, vršio pljačku i učestvovao u paljenju kuća.

31. JOVO NOŽICA, kao pripadnik neprijateljskih formacija aktivno je učestvovao u agresiji i okupaciji sela na području općine Ravno.

32. SVETO AČIMOVIĆ, kao rezervni kapetan bivše JNA, na ratištima u okolini Trebinja je rukovodio jednom baterijom artiljerije, koja je učestvovala u razaranju hrvatskih mjesta u općini Ravno i mjesta u R Hrvatskoj.

33. ZORAN ČIHORIĆ

34. PETKO ČIHORIĆ, kao rezervisti bivše JNA; odnosno pripadnici neprijateljskih postrojbi u tijeku razaranja i uništavanja Ravna i okolnih sela su aktivno učestvovali i sijelo vrijeme su bili na položajima u okolini mjesta Ravno.

35. DRAGAN ČIHORIĆ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi za vrijeme agresije i okupacije šireg područja općine Ravno aktivno učestvovao, a povremeno je išao i na položaje na Dubrovačkom ratištu.

36. DANE ČIHORIĆ, kao rezervista bivše JNA, aktivno je učestvovao u okupaciji šireg područja općine Ravno, a povremeno je odlazio i na položaje na Dubrovačkom ratištu.

37. MIŠO ČIHORIĆ, kao rezervista bivše JNA, aktivno je učestvovao u okupaciji šireg područja općine Ravno, a u mjestu Gajic – Ravno za vrijeme okupacije Mišo je zajedno sa Tomom Vujinović i Lazom Čebedžija maltretirao mještane.

38. SINIŠA SIMOVIĆ, rezervista bivše JNA iz Crne Gore, dana 13.11.1991. godine zajedno sa Tomom Vujinović i Lazom Čebedžija učestvovao je u zločinu, odnosno ubojstvu 8 mještana Hrvata u selu Kijev dol – Ravno.

39. MILE ROSIĆ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi učestvovao u okupaciji šireg područja općine Ravno aktivno učestvovao u neprijateljskim postrojbama. Sa Trebinjskim rezervistima
40. VASILIJE IVANIŠEVIĆ, kao rezervista bivše JNA, cijelo vrijeme okupacije šireg područja općine Ravno aktivno je učestvovao u neprijateljskim postrojbama. Sa Trebinjskim rezervistima boravio je u mjestu Brijeg – Ravno, zatim Gajic – Ravno, gdje je vršio pretrese i pljačku (iz sela odvezao između ostalog jednu frezu), te učestvovao u maltretiranju hrvatskog pučanstva. Prije tara kao povjerenik SDS-a, bio glavni zagovornik u provođenju ratnih zamisli SDS-a, a bio je jedan od organizatora vađenja kostiju iz jame “Jagodnjača” u spomen kosturnicu u Veličanima – Ravno.

41. VASO ČIHORIĆ, kao rezervista bivše JNA, aktivno učestvovao  u neprijateljskim formacijama koje su vršile agresiju i okupaciju šireg područja općine Ravno. Sa drugim rezervistima vršio pljačku i maltretiranje mještana u selu Dajc – Ravno.

42. ILIJA SALATA, prije početka ratnih dejstava u općini Ravno Ilija je došao iz Trebinja gdje je zadnje vrijeme boravio, i iz kuće potovario sve stvari na kamion, a zatim sam zapalio svoju kuću. Početkom rata aktivno se uključio u neprijateljske postrojbe, gdje je kao komandir jedne artiljerijske postrojbe među prvima granatirao Ravno.

43. SINIŠA MILOŠEVIĆ, kao učitelj u  Ravnom prije otpočinjanja ratnih dejstava bio veoma ekstreman u zagovaranju i provođenju ratnih ideja SDS-a, a početkom agresije i okupacije aktivno je učestvovao u provođenju spomenutih ideja.

44. MILOŠ BAKUTIĆ, prije ratnih dejstava u Ravnom radio kao sudac za prekršaje, a početkom agresije kao rezervni major bivše JNA, aktivno je učestvovao i pomagao pri okupaciji hrvatskih mjesta u općini Ravno.

45. LUKA NOŽICA, jedno vrijeme radio u Sekretarijatu za narodnu obranu u Trebinju, a početkom ratnih dejstava aktivno se uključio u neprijateljske postrojbe i vio zamjenik komandanta bataljuna koji je djelovao na Dubrovačkom Ravanjskom i Stolačkom terenu. U tijeku okupacije Ravna više puta boravio na tom području.

46. MILORAD ROSIĆ, početkom agresije na općinu Ravno aktivno se uključio u neprijateljske formacije koje su učestvovale u razaranju i okupaciji navedenog područja.

47. BOŽIDAR PENDO, početkom agresije na općinu Ravno, aktivno se uključio u neprijateljske formacije koje su učestvovale u razaranju i okupaciji navedenog područja.

48. ANĐELKO VUKANOVIĆ, početkom agresije na općinu Ravno aktivno se uključio u neprijateljske postrojbe koje su učestvovale u razaranju i okupaciji navedenog područja.

49. TOMO VULIĆ, početkom agresije na općinu Ravno, kao dobrovoljac u neprijateljskim formacijama zajedno sa Milanom Kralj i Ilijom Salata učestvovao u granatiranju mjesta Ravno.

50. MILAN KOMNENOVIĆ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi sa mjesta Hum kod Trebinja gdje je bio na položaju, prebačen je na teren općine Ravno u mjesto Galičići, gdje je također učestvovao u okupaciji hrvatskih mjesta u općini Ravno.

51. SLOBO GREDA, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi, odnosno zapovjednik čete u Galičićima – Ravno učestvovao je u razaranju i okupaciji Ravna.

52. DUŠAN JANJIĆ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi, odnosno zapovjednik čete u Veličanima – Ravno, odakle je granatirao Ravno neposredno je učestvovao u razaranju i okupaciji Ravna.

53. LJUBO GRUBAČ, u tijeku agresije i granatiranja šireg područja općine Ravno, Ljubo je obavljao dužnost zapovjednika bataljuna koji se nalazio u Veličanima – Ravno, odakle je vršio granatiranje i razaranje Ravna i drugih okolnih sela.

54. SLAVKO ŽARKOVIĆ, kao aktivni major bivše JNS, jedno vrijeme je radio u Trebinju u vojnoj sigurnosti, a početkom agresije bio je zapovjednik haubičkog diviziona u Popovu Polju odakle je vršeno razaranje Ravna i drugih hrvatskih sela na tom području.

55. SAVO ČUZLAN, prije početka ratnih dejstava bio je povjerenik SDS-a, a tijekom agresije mobiliziran je i aktivno uključen u neprijateljske postrojbe koje su učestvovale u razaranju i okupaciji šireg područja općine Ravno.

56. MIROSLAV ŠEŠELJ zvan Šega, prije početka ratnih dejstava u Ravnu bio aktivista SDS-a, kasnije se aktivno uključio u neprijateljske postrojbe koje su učestvovale u okupaciji i razaranju Ravno.

57. DRAGO VULIĆ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi zapovijedao artiljerijom za vrijeme granatiranja sela Prhinje – Ravno.

58. MAKSIM MILOŠEVIĆ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

59. MOMČILO MILETIĆ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno. U vojnoj uniformi bivše JNA; u Strujićima – Ravno, crnogorskoj TV davao intervju o uspjesima četničkih postrojbi na području općine Ravno.

60. SAVO OBORINA, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

61. RADE GOLUBOVIĆ, kapetan bivše JNA i zapovjednik čete koja je doživjela porez kod Čepikuća – Republika Hrvatska, 2.10.1991. godine u Ravnu ispitivao maltretirao i tukao Matu Bukvić zbog spomenutih događaja kod Čepikuća.

62. VASUKA GAČIĆ, prije početka ratnih dejstava obavljao obavještajne poslove za potrebe SDS-a, a nakon agresije i okupacije Ravna aktivno je učestvovao u neprijateljskoj vojsci i bio je vodič rezervistima bivše JNA iz Crne Gore i Srbije.

63. ROGAN VUČKO, rezervista bivše JNA iz Crne Gore, kao zapovjednik postrojbe vojne policije u mjestu Cicrina – Ravno, vršio hapšenja ispitivanja i maltretiranja hrvatskog pučanstva, a postrojba pod njegovim zapovjedništvom je tom prilikom vršila pretres i pljačku kuća.

64. PAJA STANIŠIĆ, zapovjednik Stanišića, odnosno artiljerijske postrojbe koja je bila locirana u blizini sela Cicrina – Ravno i koja je vršila granatiranje u pravcu Neuma i Hutova.

65. RADENKO BEČIĆ, zamjenik zapovjednika Stanišića, odnosno artiljerijske jedinice koja je bila locirana u blizini sela Cicrina – Ravno, a koja je dejstvovala prema području Neuma i Hutova.

66. MILOVAN (MILE) ČIHORIĆ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi za vrijeme okupacije mjesta Cicrine – Ravno dolazio zajedno sa jednom grupom Šešeljevaca.

67. DRAGAN BULATOVIĆ, kao kapetan bivše JNA, za vrijeme okupacije šireg područja općine Ravno sa svojom postrojbom boravio u Orahovom Dolu – Ravno, gdje je maltretirao mještane. Tako je jednom prilikom maltretirao Karla Kristić.

68. SLAVKO KISIM, kapetan bivše JNA za vrijeme okupacije šireg područja općine Ravno jedan period boravio u mjestu Orahov Dol – Ravno.

69. MARKO VUČUREVIĆ, kapetan bivše JNA, za vrijeme okupacije šireg područja općine Ravno jedan  period boravio u mjestu Orahov Dol – Ravno.

70. OBREN ČEČUR, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi za vrijeme okupacije šireg područja općine Ravno jedan period boravio u Orahovom Dolu – Ravno.

71. BRANKO ĐURKOVIĆ, u tijeku okupacije mjesta Brijeg – ravno, kao komandir čete sve mještane (15 mještana sela Brijeg) je zatvorio u jednu štalu i čuvao ih uz naoružanu stražu, dok je u isto vrijeme po njihovim kućama vršen pretres i pljačka vrednijih stvari koje su nakon toga odvezli kamionima.

72. DANILO OREČ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi u tijeku okupacije mjesta Brijeg – Ravno, sa postrojbama vojne policije bivše JNA, vršio pretres i pljačku hrvatskih kuća.

73. ZORAN BOGIČEVIĆ, kapetan bivše JNA; u tijeku okupacije šireg područja općine Ravno boravio u selu Milići – G. Trebinje, gdje je vršena pljačka i pretres hrvatskih kuća.

74. VASKO DAMJANOVIĆ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi, za vrijeme okupacije općine Ravno, zajedno sa kapetanom Bogičevićem boravio u mjestu Brijeg i Milići – Ravno, gdje je vršeno maltretiranje pučanstva, pljačka i pretres kuća.

75. JURE KOMŠIĆ, potpukovnik bivše JNA, u tijeku agresije i okupacije šireg područja općine Ravno, boravio sa svojim postrojbama na spomenutom terenu između ostalog više puta za vrijeme okupacije je dolazio u mjesto Cicrina – Ravno.

76. LJUBO STOJANOVIĆ, desetar u bivšoj JNA, koji je za vrijeme okupacije bio u mjestu Brijeg – Ravno i tom prilikom je kod mještana vršio pljačku. Od Ivice Dobroslavić je oduzeo 1000 DEM, od Ivana Dobroslavić motor “TOMOS”, a od Šimuna Tomašević putnički automobil “Zastava”.

77. ŠPIRO RADOVIĆ, kao rezervista bivše JNA; za vrijeme okupacije općine Ravno jedan period bio u mjestu Brijeg gdje je pored maltretiranja hrvatskog pučanstva vršio pretrese i pljačku kuću.

78. DUJO BUBALO, kao rezervista bivše JNA; za vrijeme okupacije općine Ravno jedan period bio u mjestu Brijeg gdje je vršio pretrese i pljačku hrvatskih kuća.

79. BATO ĐURKOVIĆ, kao rezervista bivše JNA, za vrijeme okupacije općine Ravno, jedno vrijeme boravio u selu Brijeg gdje je i učestvovao u maltretiranju hrvatskog pučanstva kao i u pretresu i pljački hrvatskih kuća.

80. RAŠO SIJAČIĆ, kao rezervista bivše JNA; je u okupiranom mjestu Brijeg – Ravno došao sa rezervistima iz Trebinja koji su tada zamijenili rezerviste iz Crne Gore.

81. ŽELJKO ROSIĆ, kao rezervista bivše JNA, učestvovao je u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

82. NEĐO ROSIĆ, kao rezervista bivše JNA, učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

83. STEVO ĆUZILAN,

84. SLAVKO ĆUZILAN,

85. MLADEN ĆUZILAN, kao rezervista bivše JNA, učestvovali u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

86. MOMČILO VUČIĆ, prije rata odnosno početka agresiji bio jedan od glavnih organizatora srpskog pučanstva na području sela Dvrsnica – Ravno i šire, a početkom rata aktivno učestvovao u agresiji.

87. DRAGAN VUČIĆ, kao rezervista bivše JNA, učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

88. MARKO VUČIĆ, kao rezervista bivše JNA, učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

89. LUKA MILOŠEVIĆ, u tijeku agresije i okupacije šireg područja općine Ravno, aktivno učestvovao u neprijateljskim postrojbama.
90. MILAN MILOŠEVIĆ, u tijeku agresije i okupacije šireg područja općine Ravno, aktivno učestvovao u neprijateljskim postrojbama.
91. JOVO MILOŠEVIĆ, u tijeku agresije i okupacije šireg područja općine Ravno, aktivno učestvovao u neprijateljskim postrojbama.

92. ZDRAVKO MILETIĆ, početkom rata radio na organiziranju srpskog pučanstva, odnosno stvaranju dobrovoljačkih postrojbi, aktivno učestvovao u neprijateljskim postrojbama za vrijeme agresije i okupacije općine Ravno.

93. MIRKO MIJATOVIĆ, prije početka agresije na općinu Ravno bio zastupnik SDS-a u selu Čavaš – Ravno, a za vrijeme okupacije kao pripadnik neprijateljskih postrojbi veoma često obilazio sela na širem području općine Ravno u cilju organiziranja srpske vlasti na tom području.

94. VASO GAŠIĆ, za vrijeme agresije i okupacije šireg područja općine Ravno, kao rezervista bivše JNA; bio aktivni učesnik.

95. DRAGO GAŠIĆ, za vrijeme agresije i okupacije šireg područja općine Ravno, kao časnik bivše JNA, rukovodio akcijama rušenja i uništavanja navedenih područja.

96. GOJKO GAŠIĆ, kao rezervista bivše JNA, aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

97. ZDRAVKO VUKANOVIĆ, prije početka agresije, a po dolasku rezervista bivše JNA iz Crne Gore i Srbije, pred više radnika fabrike alata u Ravnom rekao da ide u četničke dobrovoljce, nakon čega se aktivno uključuje u neprijateljske postrojbe koje su izvršile agresiju i okupaciju spomenutog područja.

98. SLOBODAN ČIHORIĆ, kao rezervista bivše JNA; aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji područja općine Ravno, poslije oslobođenja sela Trnčina – Ravno pronađena je njegova pločica s oznakom JNA.

99. JOVO MIČETIĆ, kao pripadnik neprijateljskih formacija aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

100. JOVO MIJATOVIĆ, kao pripadnik neprijateljskih formacija aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

101. MILAN DREČ, prije rata bio aktivista SDS-a, a početkom agresije na šire područje općine Ravno bio aktivni učesnik neprijateljskih postrojbi.

102. LUKA NOŽICA, u tijeku agresije i okupacije šireg područja općine Ravno, bio zapovjednik jedne postrojbe koja je dejstvovala po navedenom području.

103. GORAN LAKETIĆ, kao rezervista bivše JNA u mjestu Trebinja – Ravno, krajem 12. mjeseca 1991. godine je silovao i na drugi način seksualno zlostavljao i maltretirao Ankicu Škurla, kći Petra, rođena 1919. godine.

104. MILIVOJ PENDO, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi iz Trebinja je sa drugim rezervistima bivše JNA, došao na šire područje općine Ravno, gdje je aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji spomenutog područja.

105. DEJAN TATOMIROVIĆ, kao pripadnik neprijateljskih postrojbi, zajedno sa ostalim rezervistima bivše JNA iz Srbije i Crne Gore početkom rata došao na područje općine Ravno i aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji.

106. ZORAN DRAPO, kao rezervista bivše JNA, aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

107. MIŠO RIKALO, kao pripadnik rezervnog sastava policije na području općine Ravno aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno.

108. VEDRAN MISITA, pripadnik neprijateljskih postrojbi od 7.11.1991. godine od kada se priključio rezervistima bivše JNA i kao takav učestvovao u okupaciji sela na područje općine Ravno.

109. ŽELJKO VUJINOVIĆ, prije agresije neprijateljskih postrojbi na područje općine Ravno u selu Kijevi Dol postavljao barikade, organizirao straže i na drugi način maltretirao hrvatsko pučanstvo, a od 7.11.1991. godine aktivno se uključio u neprijateljske postrojbe.

110. MILAN MISITA, od 7.11.1991. godine aktivno se uključio u neprijateljske postrojbe koje su vršile agresiju i okupaciju šireg područja općine Ravno.
111. RISTO VUJINOVIĆ, početkom agresije i okupacije sela Kijev Dol – Ravno, aktivno učestvovao, odnosno surađivao i pomagao pripadnicima neprijateljskih postrojbi koji su u Kijevu Dolu pljačkali, palili imovinu Hrvata, te ubili 8 mještana.

112. VLADIMIR MERDOVIĆ,

113. VOJISLAV RAKONJAC,

114. MOMČILO TVRDIŠIĆ,

115. VLAJKO DROBNJAK,

116. SAFET ĐURĐEVIĆ, kao desetari i pripadnici I voda “Partizanske čete” bivše JNA, za vrijeme agresije i okupacije šireg područja općine Ravno jedno vrijeme nalazili se na borbenim zadacima u selu Trnčina – Ravno.

117. BORO VUJINOVIĆ,

118. SAVO RAIČEVIĆ,

119. PREDRAG SIMOVIĆ,

120. VESELIN MEDENICA,

121. SRĐO KNOJEVIĆ,

122. TODOR MRDAK,

123. JEZDIMIR ŠĆEKIĆ,

124. LUKA DRAŠKOVIĆ,

125. MILISLAV STOJANOVIĆ,

126. ĐORĐE RADOVIĆ,

127. LADISLAV KOKOVIĆ,

128. MILENKO KORAČ,

129. MILIVOJE BOJIĆ,

130. MIJO BOGOVAC,

131. MILIĆ VIŠNJIĆ,

132. BRANISLAV MEDOJEVIĆ,

133. RADOVAN JOVANOVIĆ,

134. VASILIJE ROSIĆ,

135. VESELIN POPOVIĆ i

136. ŽARKO VELJOVIĆ, kao rezervisti odnosno pripadnici I voda I “Partizanske čete” bivše JNA, aktivno učestvovali u okupaciji i agresiji na šire područje općine Ravno, a jedan period su se nalazili u mjestu Trnčina – Ravno.

137. VUKO BAŠIĆ,

138. NEĐO BAŠIĆ,

139. MIROSLAV BAŠIĆ,

140. MIROSLAV AKŠAM,

141. SAVO TRIPIĆ,

142. LAZO MILJEVIĆ,

143. NEĐO POPOVIĆ,

144. RISTO BOKUM,

145. SLOBODAN BOKUM,

146. MIRO BURUM,

147. MIŠO PUTICA, komandir II odeljenja.

148. RADOMIR CRNOGORAC, zamjenik komandira II odjeljenja.

149. ŽELJKO KURDULIJA,

150. PREDRAG CRNOGORAC,

151. VASO DRPIĆ,

152. RISTO MISITA,

153. MITAR KURDULIJA,

154. PERO SERDANOVIĆ,

155. VUKAN KOVAČ,

156. ILIJA ĐURASOVIĆ,

157. STEVO SOKNIĆ,

158. ŽARKO GREGUROVIĆ,

159. RADOVAN NOSOVIĆ,

160. NIKOLA ROMANOVIĆ,

161. RADOVAN MILIČEVIĆ,

162. VELJKO DAKIĆ,

163. VELJKO VUKANOVIĆ,

164. DRAGAN MIŠ,

165. SRETEN BABIĆ,

166. DRAGO MARKOVIĆ,

167. MILOŠ PERIŠIĆ, komandir IV odjeljenja.

168. SAVO MIŠ, zamjenik komandira IV odjeljenja.

169. ROMO MISITA,

170. STEVO VREĆA,

171. ILIJA MILJAK,

172. MIĆO PIKIĆ,

173. JOVO PEROTIĆ,

174. DOBRO PUTICA,

175. ŽARKO KRULJ,

176. NIKOLA IVANIŠEVIĆ,

177. MILOŠ MARKOVIĆ,

178. ŽARKO MANDEGONJA,

179. PETAR MISITA,

180. NENAD RATKOVIĆ,

181. LUKA VIDAČIĆ,

182. JOVO MIJAKIN,

183. RADMILA ĐURKOVIĆ i

184. DRAGAN DANGUBIĆ, pripadnici tzv. “četničkog odreda sa Ivanjice” koji su za vrijeme agresije odnosno okupacije šireg područja općine Ravno aktivno učestvovali i gdje je počinjen genocid hrvatskim pučanstvom.

185. DRAGAN GOLUBOVIĆ, kao poručnik bivše JNA, aktivno je učestvovao u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno. Dana, 2.11.1991. godine Golubović je za potrebe svoje postrojbe koja je učestvovala u agresiji na spomenutom području preuzeo veću količinu streljiva i granata.

186. SLAVOLJUB STOJANOVIĆ, kao stariji vodnik  bivše JNA, aktivno je učestvovao u agresiji i okupaciji na širem području općine Ravno. Dana, 5.11.1991. godine Stojanović je za potrebe postrojbi koje su boravile na području općine Ravna dovezao veću količinu pješačkog streljiva za pješadiju.
187. ALEKSANDAR JOVIČEVIĆ, kao desetar bivše JNA, učestvovao u agresiji i okupaciji na području općine Ravno. Dana, 4.11.1991. godine za komandu III divizije bivše JNA, koja je bila smještena na području općine Ravna preuzeo veću količinu streljiva.

188. VESELIN KOVAČEVIĆ, kao poručnik bivše JNA; aktivno učestvovao u neprijateljskoj vojsci za vrijeme agresije i okupacije šireg područja općine Ravno. Dana, 27.11.1991. godine Kovačević je preuzeo veću količinu raketa i streljiva, a za potrebe svoje postrojbe.

189. MILORAD KOVAČEVIĆ, kao pripadnik specijalne postrojbe vojne policije iz Titograda kojom je komandirao Radoslav Tadić aktivno učestvovao u agresiji i okupaciji hrvatskih mjesta na širem području općine Ravno.

190. ŽELJKO JOVOVIĆ, kao dobrovoljac bio pripadnik specijalne postrojbe vojne policije iz Titograda kojom je komandirao Radoslav Tadić aktivno je učestvovao u agresiji i okupaciji hrvatskih mjesta na širem području općine Ravno.

191. LUKA ĐURKOVIĆ,
192. BENKO KRALJ,
193. NOVICA JOVANOVIĆ i
194. RADIVOJE MILIĆ, kao pripadnici specijalne postrojbe vojne policije iz Titograda, kojoj je zapovjednik bio Radoslav Tadić aktivno učestvovali u agresiji i okupaciji hrvatskih mjesta na širem području općine Ravno.

195. BATO ĐURĐEVAC,
196. MOMČILO BOJOVIĆ,
197. DRAGAN VUKOTIĆ,
198. RAJKO NENAZIĆ,
199. SLOBODAN POPOVIĆ,
200. RADIVOJE KLIBARDA,
201. MILORAD ŽARKOVIĆ,
202. RADOMIR KLIBARDA,
203. MILAN SAMARDŽIĆ,
204. PAVLE TOŠIĆ,
205. ŽELJKO VOJANOVIĆ,
206. SLAVKO ČOLAKOVIĆ,
207. DRAGUTIN NIKČEVIĆ,
208. MARKO VUJIČIĆ,
209. SAFET ALTIĆ,
210. MARKO KRULANOVIĆ,
211. MILAN TERZIĆ i
212. LJUBOMIR KRUNIĆ, kao pripadnici brigade “Sava Kovačević” bivše JNA, iz Nikšića, aktivno su učestvovali u agresiji i okupaciji šireg područja općine Ravno, kojom prilikom je Ravno kao i susjedna sela razoreno, pučanstvo protjerano, zlostavljano i maltretirano, a imovina pljačkana i uništavana.

O P I S   D J E L A

Sredinom rujna, točnije 18. rujna 1991. godine neprijateljske postrojbe područje općine Ravno. Odmah po dolasku rezervisti su otpočeli sa ukopavanjem ratne tehnike, odnosno teškog naoružanja čije su cijevi bile okrenute prema Ravnu i drugim mjestima naseljenim hrvatskim pučanstvom u općini Ravno, a u isto vrijeme postavljeni su punktovi sa vojnim policijom bivše JNA, koja je kontrolirala skoro sve prilaze Ravnu i okolnim mjestima. Zbog navedenog dolaska velikog broja rezervista, među mještanima Hrvatima vladao je strah, a čemu je doprinio i nekorektan, a kasnije i provokatorski odnos srpskom pučanstvu.

Tako stanje bilo je 28.9.1991. godine kada je Ravno ujutro bilo opkoljeno sa svih strana od rezervista bivše JNA; koji su dan  kasnije ušli u samo mjesto na više načina provocirali i maltretirali mještane.

Dana, 1.10.1991. godine ogromne neprijateljske snage su preko Ravna i drugih mjesta u tom dijelu općine krenule ka Republici Hrvatskoj gdje su u mjestu Čepikuće – Republika Hrvatska, pretrpili poraz od hrvatskih postrojbi. Nakon toga 2.10.1991. godine u samom mjestu Ravno srbočetnički rezervisti otpočinju sa provođenjem terora nad hrvatskim pučanstvom. Svi mještani koji do tada nisu izbjegli iz Ravna su od strane rezervista uhićeni i privedeni pred prostorije bivše željezničke postaje, a u isto vrijeme po Ravnom su vršeni pretresi kuća i oduzimanje oružja (lovačke puške i pištolji koji su kod nekih mještana prinađeni uz određene dozvole i odobrenja za posjedovanje oružja). Tom prilikom uhićeno je pučanstvo, odnosno stariji ljudi žene i djeva su pušteni kućama uz prijetnju da se ne smije kretati po selu, a u prostorijama prodavaonice pored bivše željezničke postaje zadržano je 13 mještana. Trojici od njih Ivi Bukvić, Frani Vlahinić i Vlahi Burić su tada  naredili da moraju otići u Čepikuća i dovesti mrtve rezerviste, te im zaprijetili da će u protivnom svo pučanstvo biti pobijeno, a Ravno razoreno, zapaljeno i uništeno. Preostale uhićenike su do njihovog povratka neprestano i slijedeću noć po dolasku navedenih mještana iz Čepikuća. U tom periodu je zapaljena kuća Bože Barića, a dvojicu uhićenih mještana Batu i Niku Bukvić su odveli u zatočeništvo u logor Bileća. Odmah nakon toga 3.10.1991. godine Ravno se počelo granatirati sa neprijateljskih položaja smještenih u okolnim mjestima Zavala, Mareva Ljut, Veličani i Dubljan. Poslije prvog granatiranja Ravna hrvatsko pučanstvo iz Ravna i susjednih sela počelo je masovno napuštati svoje domove i bježati prema Hutovu, Neumu i dalje prema mjestima u Republici Hrvatskoj.

Prilikom granatiranja, koje se kasnije nastavilo skoro svaki dana u Ravnom su oštećeni ili uništeni mnogi kulturno povijesni, gospodarski i obiteljski objekti među kojima i župna crkva, škola, Dom zdravlja, Dom kulture, Fabrika alata, objekti vodovoda i dr. Nakon svakog granatiranja u Ravno bi dolazile neprijateljske postrojbe, i vršile “čišćenje terena” i tim prilikama bi maltretirali i zlostavljali mještane, a po mjestu bi vršili pretrese, pljačke i uništavanje hrvatskih kuća. U periodu intenzivnog granatiranju Ravna od neprijateljskih granata smrtno je nastradalo više mještana: Stana Matejić, rođena Blažević, stara 80 godina, Cvijeta Lučić, rođena Radić rođena 1906. godine, Jela Skaramuca kći Nikole, rođena 1912. godine, Stana Skaramuca, kći Vide, rođena 1912. godine i Ivica Vuković, kći Pere rođena 1908. godine, dok je u isto to vrijeme u Ravnom pronađen leš Ivana Maić, sin Petra rođen 1922. godine koji je ubije iz vatrenog oružja.

U istom tom periodu oko 11.10.1991. godine u Ravnom su od strane Srbo-Crnogorskih rezervista uhićeni i odvedeni u logor u Bileću Vlado Šimunović sin Vide, rođen 1930. godine, i Franjo Vlahinić sin Mije, rođen 1929. godine iz Ravna.

U to vrijeme provođenja nasilje, odnosno genocida nad hrvatskim pučanstvom u Ravnu, neprijateljske postrojbe su ista zlodjela vršile i u susjednim selima općine Ravno, neprijateljske postrojbe su ista zlodjela vršile i u susjednim selima općina Ravno. Tako su za vrijeme agresije i okupacije mjesta Trebinja – Ravno srbo-crnogorski rezervisti, zastrašivanjem i uhićenjima, granatiranjem, ubojstvima, silovanjima i sl. vršili genocid, odnosno etničko čišćenje spomenutog područja. U Trebinji je tijekom okupacije uništeno i zapaljeno više kulturno povijesnih, gospodarskih i obiteljskih objekata. Od strane rezerviste Gorana Lakić u Trebinji – Ravno je maltretirana, silovana i na drugi način seksualno zlostavljana mještanka Anica Škurla, kći Petra i Janje, rođene Prkačin, rođena 1919. godine u selu Dužice – Ravno.

Pored navedenog nepoznati rezervisti bivše JNA, su također u Trebinji – Ravno, u noći 3./4.1.1992. godine upali u kuću Joze Škurla i ubili mu ženu Maru, rođena Tomašević rođena 1940. godine u Ravnu i ranili Jozu Škurla.

Zbog granatiranja i ostalih događaja u Ravnom, hrvatsko pučanstvo iz susjednog sela Velja Međa je u tom periodu masovno napuštalo svoje domove, tako da je prilikom dolaska neprijateljskih postrojbi u Veljoj Međi bilo svega 9 mještana. Odmah po dolasku rezervista pučanstvo je bilo maltretirano, a selo pretreseno, opljačkano i popaljeno. Tom prilikom u selu je zapaljeno 9 kuća. Uslijed granatiranja Velje Međe pred oslobođenje (svibanj 1992. godine) od granata su poginule dvije mještanke, Mara Obren kći Stojana, rođena 1909. godine i Jela Obren kći Nikole rođena 1908. godine.

Također i u selu Čvaljina – Ravno, srbo-crnogorski rezervisti su poslije dolaska 6.10.1991. godine odmah počeli sa provođenjem terora, odnosno pretresima i pljačkom kuća Hrvata kao i maltretiranjem hrvatskog pučanstva. Dana, 14.10.1991. godine rezervisti su uhitili, maltretirali, zlostavljali i odveli zatočeništvo u Bileću Ivana i Nikolu Sušić iz Čvaljine, a preostalo hrvatsko pučanstvo su do konačnog oslobođenja neprestano maltretirali.

Početkom 11. mjeseca 1991. godine srbo – crnogorski rezervisti bivše JNA, i ostalim pripadnicima neprijateljskih formacija su došli u mjesto Kijevo Dol – Ravno i odmah su počeli sa vršenjem terora. Po dolasku isti dan 7.11.1991. godine uhitili su sve preostale mještane, ispitivali ih, pretresali im kuće i pljačkali im stvari, a zapalili su 9 kuća i to: Joze Hapan, Pere, Ive i Miloša Krkić i Pere, Đure, Ive, Šime i Mate Dubelj. Tog dana uhićeni su i odvedeni u logor u Bileću Ivo Dubelj i žena mu Janja i Janja Papan. Dana, 13.11.1991. godine u Kijevu Dolu – Ravno počinjen je zločin nad civilnim hrvatskim pučanstvom, kada je od strane Laze Čebedžija, Tome Vujnović, Siniše Simović i još do sada neotkrivenih počinitelja, pripadnika neprijateljske vojske ubijeno 8 mještana Hrvata i to:
– Božica Krkić, kći Mitra i Jele, rođena 1916. godine iz Kijeva Dola – Ravno,
– Bosa Krkić, kći Pere, rođena 1917. godine iz Kijeva Dola – Ravno,
– Ivana Krkić, kći Ive i Anice, rođena 1927. godine iz Kijeva Dola – Ravno,
– Manda Krkić, kći Ive i Anice, rođena 1932. godine iz Kijeva Dola – Ravno,
– Miho Krkić, sin Mihe i Jele Hapan, rođen 1933. godine iz Kijeva Dola – Ravno,
– Mara Krkić, kći Pere i Anice, rođena 1924. godine iz Kijeva Dola – Ravno,
– Mara Hapan, kći Nikole, rođena 1925. godine iz Kijeva Dola – Ravno,
– Mara Dublje, kći Mitra i Jele, rođena 1906. godine iz Kijeva Dola – Ravno, čiji je leš pronađen u čatrnji u 7 mjesecu 1992. godine.

Pored navedenog i u svim drugim selima općine Ravno, za vrijeme agresije i okupacije od strane spomenutih neprijateljskih formacija, na isti ili sličan način vršen je teror nad civilnim pučanstvom, uništavana imovina, te na drugi način počinjen genocid u cilju etničkog čišćenja i uništenja svega hrvatskog na tim prostorima.

Prijavljeni su smišljeno i planski kao organizatori i izvršioci, odnosno pripadnici neprijateljskih vojnih postrojbi, na širem području općine Ravno, ubijanjem masakriranjem, rušenjem i paljenjem hrvatskih kuća, uništavanjem kulturno povijesnih gospodarskih i obiteljskih objekata počinili su krivično djelo genocida i krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog pučanstva, a što je u suprotnosti sa čl. I-VII Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, i član 146. i 147. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata od 12.8.1949. godine, koje su ratificirane Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ od 21.6.1950. godine, i od 28.3.1950. godine (“Službeni vjesnik Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ br. 2/50 i br. 6/50).

PRILOZI:

xxxxxxxxxxxxx

Načelnik:

xxxxxxxxxxxxx

Još sličnih članaka

Odgovori

Back to top button

- Stranica se trenutno korigira - Page is under construction -