- Stranica se trenutno korigira - Page is under construction -

Srpski zločini RH

Petrinja – SI-0074

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OKRUŽNI SUD SISAK                                                                                              K-13/93-23

 

 

P  R  E  S  U  D  A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE !

Okružni sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Barać, predsjednika vijeća, Josipa Budinski, člana vijeća, sudaca porotnika Mirka Švaljek, Ante Jukić, Ivana Kasaić, članova vijeća i Nataše Galinić, zapisničara u krivičnom predmetu protiv I-opt. Mikelić Borislava, II-opt. Dušana Jović, III-opt. Milana Muiđe, IV-opt. Dušana Kačar, V-opt. Ilije Nišević, VI-opt. Milana Milanković, VII-opt. Ilije Bjelajac, VII-opt. Sime Karaice i IX-opt. Stanka Divjakinje, zbog krivičnih djela iz čl. 142. st. 1. OKZRH (sada čl. 120. st. 1. OKZRH), nakon dana 9. lipnja 1993. godine, u odsutnosti optuženih, a u prisutnosti zamjenika okružnog javnog tužitelja Ivana Petrkač i branitelja optuženih Josipa Sladić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio

 

 

P R E S U D U

 

I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ, sin Milutina, rođenog 13. rujna 1939.

godine u Dobrljinu, SO Bos. Novi, sa stanom u

Beogradu, Ul. Vračar, Srbin, inženjer

 

II-opt. DUŠAN JOVIĆ, sin Stevana, rođen 24. siječnja 1942. godine u Donjem

Klasniću, SO Glina, liječnik, sa prebivalištem u

Glini, Žrtava fašizma bb,

 

III-opt. MILAN MUIDŽA, sin Stevana, rođen 16. siječnja 1935. godine u

Donjem Klasniću, SO Glina, sa prebivalištem –

posljednjim u Sisku, R. Boškovića br. 1,

 

IV-opt. DUŠAN KAČAR, sin Miljkana, rođen 20. svibnja 1949. godine u

Banskom Drenovcu, SO Glina, sa prebivalištem u

Sisku, Ul. Filipa kljaića 3

 

V-opt. ILIJA NIŠEVIĆ, sin Dragana, rođen 18. listopada 1956. godine u Glini,

gdje i prebiva, ul. Norberta Vebera bb, bravar,

 

VI. opt. MILAN MILANKOVIĆ, sin Petra, rođen 15. prosinca 1960. godine u

Begovićima, SO Petrinja, sa prebivalištem u

Petrinji, Malinova 94,

 

 

 

VII-opt. ILIJA BJELAJAC, sin Steve, rođen 16. svibnja 1949. godine u Malom

Gradcu, SO Glina, sa prebivalištem u Glini, Ul.

29. novembra bb., defektolog,

 

VIII-opt. SIMO KARAICA, sin Pavla, rođen 7. srpnja 1956. godine u Velikom

Gradcu, SO Glina, sa prebivalištem u Sisku, Rimska ul. b.b.,

 

 

IX-opt. STANKO DIVJAKINJA, sin Damjana, rođen 29. lipnja 1933. godine u

Roviški, SO Glina, sa prebivalištem u Glini, A. Mihanovića b.b.,

 

 

 

k  r  i  v  i      s  u

 

 

što su i to:

 

I-optuženi BORISLAV MIKELIĆ

1./ u tijeku 1991. i 1992. godine u Petrinji, nezadovoljan sa nastupjelim

demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici

Hrvatskoj, kao začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SANU u tzv. „SAO Krajina“ na Čavić brdu formirao tzv. štab četničkih formacija, a potom pripremao i koordinirao akcije oružane pobune tih četničkih formacija, izrađivao planove mobilizacije, osiguravao naoružanje i municiju od pripadnika bivše JNA, te protivno odredbama konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, izdao naređenje četničkim formacijama da iste izvrše oružane napade na grad Petrinju i ostala mjesta, da napadaju pripadnika MUP-a i ZNG-a te ostalo civilno nesrpsko stanovništvo i izvrše njegov progon sa područja Petrinje i okolice, naređivao da se vrši otuđenje pokretne imovine, da se uništavaju stambene zgrade, gospodarski objekti i sakralni objekti, koji su pripadali hrvatskom pučanstvu, naređivao nelegalno lišavanje slobode većeg broja pripadnika hrvatske nacionalnosti koji je bio jedno vrijeme odvojen u kasarnu zv. „Vasilije Gačeša“ gdje su bili fizički i psihički zlostavljani, a u tijeku tih napada ubijen je Bučar Štef, dok su Drakulić Nikola, Banadinović Angelina, Djurač Rajko, Herelić Ramiz, Kendjel Ivan, Vujaklija Rajko, Jovanović Rezika, Vujatović Djuro i Bunjan Ivo zadobili tjelesne povrede, te su porušene zgrade u Petrinji kao što su Općinski sud, Crkva Sv. Katarine, crkva Sv. Lovre i dr.,

 

dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba naredio da se civilno stanovništvo ubija i imovina pljačka i uništava u velikim razmjerima,

 

II-optuženi DUŠAN JOVIĆ,

II-optuženi MILAN MUIDŽA,

IV-optuženi DUŠAN KAČAR,

V-optuženi ILIJA NIŠEVIĆ,

VI-optuženi MILAN MILANKOVIĆ,

VII-optuženi ILIJA BJELAJAC,

VIII-optuženi SIMO KARAICA i

IX-optuženi STANKO DIVJAKINJA,

2./ u tijeku 1991. i 1992. godine u Glini i okolnim mjestima,

nezadovoljni nastupjelim demokratskim promjenama i uspostavom demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj, II-opt. Dušan Jović, kao predsjednik SO Glina i idejni začetnik oživotvorenja velikosrpskog memoranduma SAN-u u stvaranju tzv. „SAO Krajina“, osnovao ratni štab četničkih formacija u kojima je organizirao, planirao i koordinirao akcije oružane pobune, mobilizirao pripadnike srpskog pučanstva, a II-opt. Milan Muidža, IV-optu. Dušan Kačar, V-opt. Ilija Nišević, VI-opt. Milan Milanković, VII- opt. Ilija Bjelajac, VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja, protivno odredbama Ženevske konvencije o zažtiti građanskih osoba, za vrijeme rata učestvovali u napadima na Policijsku stanicu Glina te ostala mjesta Općine Glina u kojima je živjelo pretežno hrvatsko pučanstvo, a u kojim napadima je došlo do velikog broja ranjavanja i smrtnog stradavanja civilnog pučanstva, oštećenja, paljenja i rušenja stambenih, gospodarskih i sakralnih objekata, a u samom mjestu glina prilikom napada na Policijsku stanicu dana 26. lipnja 1991. godine su smrtno stradali Tomislav Rom i Miladin Ilić, te ranjeno deset osoba, a došlo je i do oštećenja većeg broja sakralnih i gospodarskih zgrada, te pljačka pokretne imovine pučanstva hrvatske nacionalnosti,

dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba

ubijali civilno stanovništvo, pljačkali imovinu, te uništavali stambene zgrade, sakralne

objekte i gospodarske objekte,

 

čime su počinili krivična djela i to I-optuženi Borislav Mikelić djelom

pod 1./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, a II-opt. Dušan Jović, II-opt. Milan Muidža, IV- opt. Dušan Kačar, V-opt. Ilija Nišević, VI-opt. Milan Milanković, VII-opt. Ilija Bjelajac, VIII-optuženi Simo Karaica i IX-optuženi Stanko Divjakinja djelom pod 2./ krivično djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, pa se temeljem spominjanih zakonskih propisa

 

 

O S U Đ U J U

 

 

 

SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.

 

Temeljem propisa čl. 343. st. 1. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.

Temeljem propisa čl. 90. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 87. st. 2. toč. 1. –  7. ZKP-a optuženi su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 1,199.050.- HRD i svaki od njih paušalni iznos od 5.000.- HRD.

Obrazloženje

 

Okružno javno tužilaštvo iz Siska je optužnicom KT-9/93 od 10. ožujka 1993. godine stavilo na teret I-opt. Borislavu Mikeliću izvršenje krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – genocidom – označeno u čl. 119. OKZRH, a optuženicima Dušanu Joviću, Milanu Muidži, Dušanu Kačaru, Iliji Niševiću, Milanu Milankoviću, Iliji Bjelajac, Simi Karajica i Stanku Divjakinja izvršenje krvičnog djela protiv čovječnosti i  međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva označeno u čl. 120. OKZRH, da bi, na glavnoj raspravi održanoj 3. lipnja 1993. godine činjenično i pravno preinačilo opužnicu u odnosu na I-optuženika stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela iz čl. 120. st. 1. OKZRH, zbog izvršenja kojeg su tuženi, nakon činjenične izmjene i ostali optuženici.

Istovremeno sa podnošenjem optužnice stavljen je prijedlog da se glavna rasprava održi u odsutnosti optuženih s razloga što isti nisu dostižni državnim organima, a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.

Prijedlogu Okružnog javnog tužitelja je udovoljeno pravomoćnim rješenjem vijeća oznake KV-57/93 od 15. travnja 1993. godine.

Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela, kojima ih se tereti, slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne.

Svojstvo civilnih osoba navedenim u izreci nitko nije osporio.

Svjedoci xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx detaljno i uvjerljivo podkrijepili su, svaki u ponekom dijelu, ali svi, konačno, u cijelosti, navode optužnice.

Uračunljivost ni jednoga od optuženih nije ničim, te ni po kome, bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka.

Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela, te uništavanjem stambenih zgrada, sakralnih i gospodarskih objekata, ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr.) a za vrijeme oružanog sukoba, to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH.

Povreda međunarodnog prava u opisu krivičnog djela stavljenog na teret optužnicom svakome od optuženih ponaosob predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu, da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu, te stoga optuženici, u krajnjoj liniji, ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava.

Krivična odgovornost optuženih, dakle, nije dvojbena.

Prilikom odmjeravanja kazne, imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 31. OKZRH), stupanj krivične odgovornosti, pobude iz kojih je djelo učinjeno, jačinu povrede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, sud je izrekao svakome od optuženih kaznu zatvora u trajanju do 20 godina u uvjerenju, da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od njih učinjenog.

Visina izrečene kazne zahtijeva, pozivom na propis čl. 343. st. 1. ZKP-a, određivanje pritvora.

Odluka o trošku krivičnog postupka, koji je odmjeren prema stvarno nestalim izdacima tokom istog, temelji se na u izreci citiranim propisima, s tim, da je paušalni iznos odmjeren srazmjerno duljini trajanja i složenosti postupka.

 

 

U Sisku, dne 9. lipnja 1993. godine

 

 

ZAPISNIČAR:                                                                                    PREDSJEDNIK VIJEĆA

Nataša Galinić, v.r.                                                                             Željko Barać, v.r.

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

 

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

 

Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom osam dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 115. st. 4. ZKP-a).

 

Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

 

 

 

 

Još sličnih članaka

Odgovori

Back to top button

- Stranica se trenutno korigira - Page is under construction -