- Stranica se trenutno korigira - Page is under construction -

Srpski zločini RH

Ogulin – KA-0038

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

RH MUP SLUŽBA ZA ZAŠTITU USTAVNOG

PORETKA CENTAR KARLOVAC

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

Broj Datum 30. 04. 1992.

 

 

O K R U Ž N O M JAVNOM TUŽIOCU

K A R L O V A C

 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

 

 

KRIVIČNA PRIJAVA

 

GOJKO RAKINIĆ otac MILOVAN RAKINIĆ i majka  ANĐA RAKINIĆ rođena Miljković

rođen dana 05.05. 1936. u Tuk , općina Slunj R   REPUBLIKA  HRVATSKA , stanuje u Slunju , ulica Ogulinska broj 15 , općina Slunj,  narodnost Srbin ,

državljanin RH zanimanje vojni automehaničar,   porodične prilike oženjen, dvoje djece

z b o g   krivičnog djela   iz člana 119. st. 1. Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ (NN 53/91)

Postoji osnovana sumnja da je RAKINIĆ GOJKO, kao pripadnik aktivnog sastava tzv. JNA nakon 08.10.1991. godine nastavio služiti neprijateljskoj vojsci i sudjelovao u ratnim aktivnostima protiv RH. Rakinić Gojko je uhićen u zoni odgovornosti 110. brigade Hrvatske vojske kod sela Kamenica, općina Ogulin u izvršavanju izviđačke aktivnosti agresorske JNA. Prilikom uhićenja kod sebe je imao vojni snajper, pištolj i bio je u uniformi tzv. JNA.

Činjenicu da je Rakinić Gojko počinio kriv. djelo iz čl. 119. st. 1. Zakona o preuzimanju krivičnog zakona SFRJ mogu potvrditi vojaci 110. brigade Hrvatske vojske, koji su dana 24.04.1992. godine sudjelovali u njegovom uhićenju.

 

NAČELNIK CENTRA SZUP

xxxxxxxxxxxxxxxx

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNO TUŽITELJSTVO KARLOVAC

Broj: KT-296/92

Karlovac, 2. lipnja 1992. godine

ASM/JK

 

VOJNI SUD

K A R L O V A C

 

Temeljem članka 45 stavak 2 točka 3 i članka 174 stavak 2 preuzetog Zakona o krivičnom postupku (NN 53/91), podižem

O P T U Ž N I C U

protiv

RAKINIĆ GOJKA, sina Milovana i Anđe, rođ. Miljković, rođ. 5.5.1936.god. u Tuku, SO Slunj, sada  prebiva u Slunju, Ogulinska kbr. 15, Srbina, držav. Jugoslavije, automehaničara, oženjenog, sada u pritvoru kod Okružnog zatvora Karlovac od 25.4.1992. godine,

da je:

u drugoj polovini 1991. godine u vrijeme oružanih napada tzv. “JNA”, i drugih neprijateljskih formacija na teritorij Republike Hrvatske, dobrovoljno pristupio i uključio se u formacije “JNA”, a nakon 8. listopada 1991. godine pa sve do uhićenja 25. travnja 1992. godine sudjelovao u oružanim akcijama “JNA” usmjerenih protiv obrambenih snaga Republike Hrvatske,

dakle, kao građanin Republike Hrvatske za vrijeme oružanog sukoba služio u neprijateljskoj vojsci,

pa da je time počinio krivično djelo iz glave XV preuzetog KZ-a (NN 53/91 – službom u neprijateljskoj vojsci – označeno i kažnjivo po članku 119 stavak 1 preuzetog KZ (NN 53/91)

Stoga

 

P r e d l a ž e m

  1. da se pred tim kao stvarno i mjesno nadležnim sudom održi glavna rasprava,
  2. da se na glavnu raspravu pozove okr. Rakinić Gojko, pozovu i saslušaju kao svjedoci xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

O b r a z l o ž e n j e

Služba za zaštitu Ustavnog poretka Centar Karlovac podnijela je krivičnu prijavu protiv Rakinić Gojka radi krivičnog djela činjenično i pravno opisanog u dispozitivu optužnice.

Protiv Rakinić Gojka provedena je istraga.

Okrivljeni Rakinić Gojko brani se, da je od 15.7.1970.g. zaposlen kod V.P.7260 Slunj kao građansko lice. Kada su počela neprijateljstva da nije dobrovoljno pristupio u formacije JNA već je dalje nastavio raditi svoj posao, a kao pripadnik JNA da nije učestvovao  ni u jednoj borbenoj akciji. U vrijeme uhićenja da je imao pušku sa snajperom call.7,9 mm i pištolj cal. 7,62 mm. Da je uhićen dana 26.4.1992. godine na vojnom poligonu u selu Obljajac i to u vrijeme dok se nalazio u lovu. Naime, tog dana da je još sa petoricom ljudi koji su bili isto stacionirani na vojnom poligonu krenuo u lov, na divlje svinje. Da su se raširili i obuhvatili prostor od jedno kilometar i pol i on da je bio na desnom krilu i tada da je upao u zasjedu Hrvatskih vojnika koji su ga odmah uhitili, a među kojima je prepoznao Jurčić Luku koji je inače duže vrijeme radio na benzinskoj pumpi u Slunju. Grupa koja ga je uhitila da se sastojala od 10-12 ljudi i da su ga drugi dan odveli u Ogulin.

Koliko se sjeća odnosno ispravlja da je stvarno uhićen dana 25.4.1992.g. S njim u lovu da su se kritične zgode nalazili Polovina Rade, Polovina Đuro, Milošević Nikola i Barač Đuro koji su isto tako svi bili kao građanska lica zaposlena u JNA. Tom prilikom svi su bili obučeni u uniforme JNA i naoružani. Inače kretanje po vojnom poligonu nije bilo dozvoljeno civilnim osobama. Smatra da je na neki način 26.6.1991.g. kada je izdana naredba mobiliziran tako da se en može tvrditi da bi dobrovoljno pristupio u jedinice JNA: Kada je zaduživao oružje, tj. lično naoružanje pištolj i pušku, da je zadužen puškom koja tada nije imala snajper. Kako su njemu njegove privatne lovačke puške nestale, da je naknadno tražio pušku sa snajperom, te da je tom njegovom zahtjevu i udovoljeno. Pušku sa snajperom da je zadužio polovinom 1. mj. 1992.g. a to je tražio upravo radi odlaska u lov. U lov da su otišli bez znanja komande jer se nije smjelo ići u lov i da je komanda saznala za to da bi bili kažnjeni. Od početka ratnih događanja u Slunju i okolici da je u nekoliko navrata odlazio u razna sela kao što su Broćanac, Brezovac, Lađevac, Furjan i sl. ali uvijek samo svojim privatnim poslom. Dana 5.11.1991.g. bila je nedjelja, da je išao službeno iz slunja u Prijedor, kada se na toj relaciji kretala vojna kolona, kada se iselila komanda pete armijske oblasti, pa je išao kao mehaničar da u slučaju nastupanja kvara, otkloni takav kvar na licu mjesta.

Svjedok xxxxxxxxxxxxxxx navodi da je pripadnik HV 110 brigade, a njegov bataljun da boravi u Skradniku. Inače da potječe iz Slunja,  u tom njegovom bataljunu da ima više njih koji su rodom iz Slunja, gdje su im ostale kuće imanja, a i neke starije osobe, pa se je ukupno njih 13 pripadnika HV dogovorilo da otiđu u slunj, da vide kako žive njihovi članovi obitelji, te kako izgledaju njihove kuće. U Slunj su krenuli po vlastitoj inicijativi i nisu bili upućeni po nikakvom službenom zadatku, a o tome da nisu pitali svoje zapovjedništvo. Kritičnog dana i to za vrijeme dana da su došli ispod brda Obljajac, koje se nalazilo na vojnom poligonu a koje je udaljeno 7-8 km od komande vojnog poligona. Pošto je bio dan to ne bi mogli ići dalje, i doću u Slunj, pa su čekali da padne noć. Da su bili smješteni u jednom šljiviku, i negdje oko 17 ili 17,30 sati da je odjednom među njih došao okrivljeni kojeg on od ranije poznaje. Okrivljeni je bio obučen u uniformu JNA sa svim oznakama te vojske, a kod sebe je imao automatsku pušku sa snajperom. Pored toga je kod sebe imao i pištolj. Kada su ga pitali što radi da je rekao da ej još sa petoricom ljudi u lovu. Oni da nisu vidjeli svih pet ljudi, ali da su jedno kilometar dalje vidjeli jednu osobu koja je bila obučena u uniformu JNA i imala je istu pušku kao i Rakinić Gojko. Da je pitao okrivljenog pošto je i sam lovac da je lovostaj, što su išli loviti, da mu je ovaj odgovorio da love bilo šta, jer su gladni i nemaju hrane. Tada su se prijavili ostali ljudi iz njegove grupe, da su od okrivljenog oduzeli oružje, stavili mu lisice, a čemu se ovaj nije opirao. S njim da su korektno postupali, te mu rekli da će ga predati u zapovjedništvo gdje su došli dana 27.4.1992.g. a putem da su okrivljenom davali hranu i vodu, a kada su došli u Kamenicu da su okrivljenog predali zapovjedništvu. Uz to navodi da okrivljenog poznaje preko 20 godina, da je isti bio zaposlen kao građansko lice kod JNA, a da li je surađivao i radio nešto s JNA u ovim neprijateljskim vremenima da mu ništa nije poznato. Inače da mu je poznato da je sin okrivljenog imenom Predrag također zaposlen kod JNA u Slunju, ali da ne zna sada gdje se nalazi. Isto tako da je kod JNA zaposlen i zet okrivljenog Milošević Miljenko.

Svjedok xxxxxxxxxxxxxxxxx iskazao je da je zapovjednik Slunjske bojne u okviru 110 brigade HV, a vojaci iz tog bataljuna da su uglavnom iz Slunja, te da neki od njih imaju porodice ili dijelove porodica u Slunju. On kao zapovjednik nije smio narediti jer je to okupirano područje, pa je stoga jedna grupa vojnika otišla bez ikakve naredbe u Slunj da obiđe svoju porodicu, tj. otišla je na svoju ruku potpuno samoinicijativno i kada su se vratili sa sobom su doveli okrivljenog.

Okrivljeni da je predan u zapovjedništvo gdje je tada i on vidio okrivljenog koji je bio obučen u uniformu JNA, imao je vojničke čizme, hlače, košulju, bio je naoružan, imao je kod sebe pištolj i pušku sa snajperom. U zapovjedništvo njihovog bataljuna da je okrivljeni doveden 27.4.1992. godine. Nakon toga da su okrivljenog predali u V.P. Okrivljenog da lično ne pozna, ali iz pričanja drugih ljudi da znade i da je čuo da je ovaj preko 20 godina radio kao građansko lice zaposlen kod JNA.

Iz svega naprijed navedenog nesporno proizlazi da je dana 25.4.1992. godine na vojnom poligonu u slunju, u mjestu Obljajac po pripadnicima Hrvatske vojske uhićen okrivljeni Rakinić Gojko koji je tada bio obučen u uniformu „JNA“ sa svim obilježjima, te vojske, te naoružan puškom sa snajperom i pištoljem. Iz same obrane okrivljenog proizlazi da je okrivljeni u drugoj polovini 1991.g. dobrovoljno pristupio u jedinice „JNA“  a isto tako nesporno je da je i nakon 8.10.1991.g. dobrovoljno ostao u jedinicama JNA iako je bio građanin Republike Hrvatske, te kao pripadnik te neprijateljske vojske i sudjelovao u akcijama koje su bile usmjerene protiv obrambenih snaga Republike Hrvatske.

Obzirom na sve naprijed navedeno smatramo da se u ponašanju okrivljenog stiču svi bitni elementi utuženog krivičnog djela, pa se stoga ova optužnica ukazuje kao opravdana i na zakonu osnovana.

Predlažemo da se temeljem članka 191 stavak 2 točka 1 preuzetog ZKP-a (NN 53/91) protiv okr. Rakinić Gojka produži pritvor jer postoji opravdana bojaznost da bi mogao okrivljeni pobjeći, odnosno napustiti teritorij Republike Hrvatske.

ZAMJENIK VOJNOG TUŽITELJA

Anton Stanković Moćan


 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

Broj: III K-85/92-7

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE !

Vojni sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od suca Nine Bubaš kao predsjednika vijeća, te predsjednika suda Juraja Boljkovca i suca Mladena Kosijera kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blaženke Čurjak, u kriv. predmetu protiv okr. Gojka Rakinića, zbog kriv. djela iz čl. 119 st. 1 Krivičnog zakona SFRJ koji je preuzet na temelju čl. 1 Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ (NN br. 53/91) kao Zakona Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu KZJ), na glavnoj i javnoj raspravi zakazanoj povodom optužnice VT Karlovac, KT- 296/92, od 1. lipnja 1992. godine, dovršene 8. lipnja 1992. godine, u prisutnosti zamjenika VT Karlovac Antuna Stankovića Moćana, okrivljenika uz zamjenika branitelja Davora popovića odvjetnika iz Karlovca

p r e s u d i o   j e

Okr. GOJKO RAKINIĆ , sin Milovana i Anđe rođ. Miljković, rođ.

5.5.1936.god. u Tuku, SO Slunj,  s prebivalištem u Slunju, Ogulinska kbr. 15, Srbin, automehaničar

k r i v    j e

što je:

u drugoj polovini 1991. godine u vrijeme oružanih napada tzv. „JNA“ i drugih neprijateljskih formacija na teritorij Republike Hrvatske, pristupio i uključio se u formacije JNA, a nakon 8. listopada 1991. godine, pa sve do uhićenja 26. travnja 1992. godine sudjelovao u oružanim akcijama JNA usmjerenim protiv oružanih snaga Republike Hrvatske,

dakle, kao građanin Republike Hrvatske za vrijeme oružanog sukoba služio u neprijateljskoj vojsci,

čime je počinio krivično djelo iz glave XV KZJ – službu u neprijateljskoj vojsci – označeno po čl. 119. st. 1 KZJ , pa se temeljem istog zakonskog čl.

o s u đ u j e

na KAZNU ZATVORA u trajanju od 6 /šest/ godina.-

Temeljem čl. 50 KZJ u izrečenu kaznu uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru od 25. travnja 1992. godine na dalje.-

Temeljem čl. 98 st. 4 Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju čl. 1 Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku (NN br. 53/91) kao zakona Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu ZKP) troškovi krivičnog postupka padaju an teret budžetskih sredstava.-

Obrazloženje

VT Karlovac optužilo je okr. zbog kriv. djela iz čl. 119 st. 1 KZJ optužnicom broj KT-296/92.-

Okr. u svojoj borani navodi da je u V.P. 7260 Slunj bio zaposlen kao građansko lice o 15.7.1970. na dalje. Poriče da je dobrovoljno pristupio u formacije jNA, već navodi da je jednostavno nastavio raditi svoj posao automehaničara i nakon 26.6.1991.g. kada  je dobio uniformu i osobno naoružanje. Navodi da nije učestvovao u borbenim akcijama, te da ga je HV uhvatila u selu Oblajac, na području vojnog poligona Slunja, a kada se nalazio u lovu na divlje svinje zajedno sa pOlovina Radom, Đurom, Milošević Nikolom i Barač Đurom, koji su također kao građanske osobe bili zaposleni u JNA. U trenutku uhićenja na sebi je imao uniformu, a od naoružanja pušku sa snajperom i pištolj. Motiv njegova ostanka u JNA bilo je čekanje mirovine koju je trebao dobiti 1. lipnja 1992. god.-

U dokaznom postupku pročitani su iskazi svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Na osnovu ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je okr. kriv za utuženo kriv. djelo.-

Svjedok xxxxxxxxxxxxxxxxxx, pripadnik HV, iskazao je da potječe iz Slunja, gdje se sada nalazi njegova majka. Stoga je zajedno sa još nekim pripadnicima HV koji su također imali u Slunju nekoga od obitelji odlučio otići u slunj i vidjeti kako žive članovi njihove obitelji i u kakvom su im stanju kuće. Tako su došli ispod brda Oblajac na području vojnog poligona, gdje su namjeravali čekati do noći i tek tada krenuti prema Slunju. Oko 17 sati među njih je došao Rakinić Gojko obučen u uniformu JNA sa oznakama te vojske, a koji je sa sobom imao vojničku automatsku pušku sa snajperom i pištolj, rekavši da se sa još nekim ljudima nalazi u lovu. Prisutni ljudi su mu oduzeli oružje i stavili lisice na ruke.

Slijedećeg dana 27.4.192.g. nisu produžili prema Slunju već su stigli u Kamenicu gdje su okr. predali nadležnim vojnim osobama. Okr. poznaje od prije i zna da je radio kao građanska osoba u JNA. Drugi detalji mu nisu poznati.-

Svjedok xxxxxxxxxxxxxxxxx iskazao je da je jedan grupa vojnika bez službenog naređenja, dakle samoinicijativno pokušala otići u Slunj, te da je pri povratku dovela sa sobom okr., koji je predan u zapovjedništvo. Iskazao je da je okr. bio obučen u uniformu JNA, te da je bi naoružan – imao je kod sebe pištolj i pušku sa snajperom. Misli da je okr. dopremljen u zapovjedništvo 27.4.1992.g. S obzirom da oba svjedoka spominju navedeni datum kao dan kada je okr. dopremljen u zapovjedništvo u skladu s tim je izvršena odgovarajuća izmjena tog dijela činjeničnog opisa kriv. djela za koje se okr. tereti.- Svjedok je također iskazao da po pričanju drugih osoba zna da je okr. bio zaposlen kod bivše JNA.-

Okr. Rakinić Gojko, rođen u SO Slunj, jest građanin RH, s obzirom da mu hrvatsko državljanstvo nije prestalo na jedan od načina predviđenih našim pozitivnim zakonodavstvom. Nadalje nesporno je da je okr. u inkriminiranom periodu, dakle, i nakon 8. listopada 1991. g. , kada su prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obrani državljani RH u JNA trebali biti iz iste otpušteni, pristupio, tj. bio uključen u formacije JNA, s obzirom da i sam to ne poriče, navodeći da je kao građanska osoba u JNA, 26.6.1991.g. dobio uniformu te bio zadužen s oružjem, te da je u toj uniformi i sa tim oružjem i uhvaćen od HV, a što potvrđuju i saslušani svjedoci. Okr. poriče da je dobrovoljno pristupio u JNA, no taj termin je i izostavljen iz činjeničnog opisa djela. Nesporno je i da je RH u inkriminiranom periodu bila u oružanom sukobu, te da je JNA u odnosu na RH neprijateljska vojska. Okr. nadalje poriče da je direktno sudjelovao u bilo kakvim oružanim akcijama protiv RH. Nesporno je međutim da je on u JNA u inkriminiranom periodu obavljao posao automehaničara, kao i prije tog perioda, i time dao svoj doprinos akcijama protiv RH, koje su u tom periodu nesumnjivo trajale, a kriv. djelo iz čl. 119 st. 1 KZJ dovršeno je već samim stupanjem u neprijateljske formacije bez obzira na to koja se služba au njima obavlja. U ponašanju okr. ostvareni su dakle svi bitni elementi tog kriv. djela, pa je stoga proglašen krivim i osuđen po zakonu.-

Kod odluke o kriv. sankciji sud je imao u vidu težinu počinjenog kriv. djela, životnu dob okr. i njegove porodične prilike, te mu je imajući u vidu sve te činjenice izrekao zatvorsku kaznu u trajanju navedenom u izreci presude, smatrajući da će se upravo takvom krivičnom sankcijom postići svrha  njihova propisivanja i izricanja predviđanja u čl. 5 st. 2 KZJ.-

Imajući u vidu trenutne materijalne prilike okr. koji se nalazi u pritvoru sud je, temeljem propisa citiranog u izreci, odlučio da troškovi krivičnog postupka padnu na teret budžetskih sredstava.

U Karlovcu, 8. lipnja 1992. godine.-

ZAPISNIČAR:                                                                                    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Blaženka Čurjak                                                                                 Nina Bubaš

PRAVNA PUKA:

Protiv ove presude nezadovoljan stranka može uložiti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka liste. Žalba se podnosi pismeno u tri jednaka primjerka ili usmeno na zapisnik kod ovoga suda. O žalbi odlučuje Vrhovni sud RH.-

DOSTAVLJENO:

  1. VT Karlovac na KT- 296/92
  2. Gojko Rakinić, Okružni zatvor Karlovac
  3. Odvj. Davor Popović, Karlovac

N.-

I/ Presuda nepravomoćna

II/ Vidi upisnik „K“

III/ Dostavi kao gore

IV/ Kalendar 8 dana

Karlovac, 18. 6. 1992. god.-

S u d a c :

Nina Bubaš


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž-473/1992-3

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE !

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Drakulić Milene kao predsjednika vijeća, te Svedrović Marijana, mr. Frančula Rudolfa, Potrebica Ante i Mikor Milivoja kao članova vijeća i stručnog suradnika Lipnjak-Bosanac Zlate kao zapisničara u krivičnom predmetu protiv opt. Rakinić Gojka zbog krivičnog djela iz čl. 119. st. 1. KZJ, odlučujući o žalbi optuženika uloženoj protiv presude Vojnog suda u Karlovcu od 8. lipnja 1992. K 85/1992, u sjednici održanoj 2. rujna 1992. godine, saslušavši zamjenika javnog tužitelja Hrvatske Papc Baldu,

p r e s u d i o   j e :

Uvažava se žalba opt. Rakinić Gojka, preinačuje se presuda prvostepenog suda u odluci o kazni, te se opt. Rakinić Gojko, za krivično djelo zbog kojeg je prvostepenom presudom oglašen krivim po čl. 119. st. 1. Krivičnog zakona SFRJ, preuzetog na temelju čl. 1. Zakona o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ („Narodne novine“ br. 53/91) kao zakona Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: KZJ) osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina.

Optuženiku Rakinić Gojku se temeljem čl. 50. st. 1. KZJ u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 25. travnja 1992. godine pa nadalje.

O b ra z l o ž e n j e

Pobijenom presudom Vojni sud u Karlovcu oglasio je krivim opt. Rakinić Gojka zbog kriv djela iz čl. 119. st. 1. KZJ, pa ga je temeljem tog zakonskog propisa osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest godina, u koju kaznu mu je, temeljem čl. 50. st. 1. KZJ, uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 25. travnja 1992. pa nadalje.

Protiv te presude žali se  optuženik putem svog branitelja zbog povrede krivičnog zakona, a iz sadržaja žalbe nedvojbeno proizlazi da se u stvari žali zbog odluke o kazni, te predlaže da se pobijana presuda preinači i njemu izrekne blaža kazna.

Izjašnjavajući se temeljem čl. 370. st. 2. Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju čl. 1. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91) kao zakon Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ZKP), javni tužitelj Hrvatske predložio je da se žalba optuženika odbije kao neosnovana.

Prije razmatranja žalbenih navoda ovaj drugostepeni sud ispitao je po službenoj dužnosti ( temeljem čl. 376. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP) da li je počinjena neka od bitnih povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 1. toč. 1, 5, 6, 8. do 11. ZKP i je li na štetu optuženika povrijeđen krivični zakon, te je utvrdio da navedene postupovne povrede ne postoje, niti je na optuženikovu štetu povrijeđen krivični zakon.

Žalba je osnovana.

Sud prvog stupnja prilikom odmjeravanja kazne ipak niej dovoljnoj mjeri cijenio olakotne okolnosti na strani optuženika, tj. njegovu životnu dob, obiteljske prilike, a posebno motiv ostanka, odnosno uključenja u tzv. JNA tj. da kao građanska osoba koja je preko 20 godina radila u toj armiji dočeka skoru mirovinu.

Imajući u vidu navedene olakotne okolnosti ibez obzira na težinu počinjenog kriv. djela što je opravdano sud pravog stupnja imao u vidu, može se i sa nešto kraćom kaznom zatvora, od one koju je sud prvog stupnja izrekao optuženiku, očekivati postizanje svrhe kažnjavanja iz čl. 5. st. 2. i čl. 33. KZJ, pa je zato i odmjerena optuženiku kazna zatvora u trajanju od pet godina.

Imajući u vidu navedene razloge temeljem čl. 387. st. 1. ZKP, presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 2. rujna 1992.

Zapisničar:                                                                                          Predsjednik vijeća:

Lipnjak-Bosanac Zlata, v. r.                                                               Drakulić Milena, v. r.


 

V O J N O M    S U D U

 

 

 

 

K A R L O V A C

Na broj: K-85/92

Optuženik: RAKINIĆ GOJKO iz Slunja, Ogulinska kbr. 15, kojeg brani po sl. dužnosti

Reškovac Maro, odvjetnik iz Karlovca, a kojeg zamjenjuje:

ŽALBA OPTUŽENIKA

3x                                                                                            protiv presude naslovnog suda

br. K-85/92 od 8.6.1992.g.

Pobijanom presudom optuženik je proglašen krivim radi počinjenog krivičnog djela iz čl. 119. st. 1 preuzetog KZJ-u, a koje djelo je činjenično i pravno pobliže opisano u izreci presude, te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od šest godina.

Protiv ove presude optuženik, preko svog branitelja po službenoj dužnosti, podnosi ovu žalbu radi:

– povrede krivičnog zakona

Sud u obrazloženju navodi kako smatra da je dokazano da je optuženik počinio krivično djelo za koje ga se tereti optužnicom, te mu je cijeneći činjenice koje navodi u obrazloženju izrekao citiranu zatvorsku kaznu.

Izrečena kazna je prestroga i suda nije dovoljno cijenio olakotne okolnosti na strani optuženika.

Sud zanemaruje pri odmjeravanju kazne i teško zdravstveno stanje optuženika, o čemu istina ne posjeduje optuženik liječničku dokumentaciju, ali što se je moglo utvrditi liječničkim pregledom.

Također se zanemaruje i činjenica da isti ipak nije direktno sudjelovao u oružanim akcijama, već je kao automehaničar radio u tzv. „pozadini“.

Konačno sud zanemaruje činjenicu da je optuženik, kao građansko lice na službi u JNA, bio mobiliziran i nije bio u mogućnosti napustiti JNA/obitelj i dr./, a jedini njegov motiv ostanka jest bila mirovina koju je dobio sa 1. lipnjem 1992. godine.

Sve ovu sud je trebao cijeniti prilikom odluke o kazni, a kako to nije učinio došlo je do povrede krivičnog zakona na štetu optuženika.

Isti stoga, po svom branitelju po službenoj dužnosti, ulaže ovu žalbu te

p r e d l a ž e

da Vrhovni sud Hrvatske u Zagrebu žalbu optuženika uvaži i pobijanu presudu preinači u pogledu odluke o  kazni tako da se istome izrekne blaža kazna.

Rakinić Gojko

MOLBA OPTUŽENIKA

radi povrata u prijašnje stanje

S obzirom da je zamjenik branitelja po službenoj dužnosti, Reškovac Marka, odvjetnika iz Karlovca, podnio žalbu po isteku zakonskog roka za ulaganje žalbe, isti moli sud da mu se dozvoli povrat u prijašnje stanje radi propuštanja roka za ulaganje žalbe, i to iz razloga što branitelj po službenoj dužnosti zbog bolesti nije mogao uložiti žalbu u zakonskom roku, već je to učinio njegov zamjenik.

ZAMJENIK BRANITELJA:


 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SDU KARLOVAC

Broj: III K-85/92-9

R J E Š E N J E

Vojni sud u Karlovcu, po sucu Nini Bubaš kao predsjedniku vijeća, u krivičnom predmetu protiv okr. Gojka Rakinića, zbog krivičnog djela iz čl. 119. st. 1 preuzetog KZJ (NN br. 53/91), temeljem čl. 353 st. 8. preuzetog ZKP (NN br. 53/91), 30. lipnja 1992. godine

r i j e š i  o    j e

O d b i j a    se zahtjev okr. GOJKA RAKINIĆA iz Slunja, Ogulinska kbr. 15, sada u pritvoru u Okružnom zatvoru Karlovac, od 25. travnja 1992. godine, za upućivanje u ustanovu za izdržavanje kazne prije pravomoćnosti presude Vojnog suda u Karlovcu K-85/92-7, od 8. lipnja 1992. g. kojom je proglašen krivim zbog krivičnog djela iz čl. 119 st. 1 preuzetog KZJ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 /pest/ godina.

Obrazloženje

Okr. Gojko Rakinić podnio je zahtjev da se uputi na izdržavanje kazne prije pravomoćnosti presude, spomenute u izreci rješenja.

Međutim VT Karlovac je  u većem broju predmeta zaprimljenih kod ovoga suda predložilo saslušanje okr. kao svjedoka. Kako ti predmeti još uvije nisu dovršeni, za sada nije moguće usvojiti zahtjev okr., te je stoga riješeno kao u izreci.-

U Karlovcu, 30. lipnja 1992. godine.-

PRESJEDNIK VIJEĆA:

Nina Bubaš. v. .r

PRAVNA POUKA:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu u roku od 3 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi pismeno u tri jednaka primjerka ili usmeno na zapisnik kod ovog suda. O žalbi odlučuje Okružni sud Karlovac.-

DOSTAVLJENO:

  1. Gojko Rakinić, Okr. zatvor Karlovac – Odjel iII
  2. Odvj. Davor Popović, Karlovac
  3. Uprava Okružnog zatvora Karlovac


REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U KARLOVCU

Broj: Su Ik-120/92-3

RJEŠENJE

I

NAREDBA

Općinski sud u Karlovcu, po predsjedniku suda Anti Ujeviću, a u postupku izvršenja kaznenih sankcija, temeljem čl. 1 stavak 2 Zakona o općem oprostu (N.N. 82/96), a u svezi čl. 101 stavak 3 Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija, te članka 540 stavak 1 ZKP-a, dana 19. studenog 1996.g.

r i j e š i o     j e

I.  O b u s t a v lj a se izvršenje kazne zatvora prema osuđeniku RAKINIĆ GOJKU.

II. Povlači se naredba za raspisivanje tjeralice protiv osuđenika Rakinić Gojka, koja je izdana kod ovoga suda 3.11.1992. g. , pod brojem Su Ik-120/92-2.

Obrazloženje

Osuđenik Rakinić Gojko, odlukom Vojnog suda u Karlovcu pravomoćno je osuđen, zbog kaznenog djela iz čl. 119. st. 1 KZ RH na kaznu zatvora od 6 (šest) godina.

Zakon o općem oprostu, u članku 1 stavku 2, a u odnosu na stavak 1 istog članka, između ostalog predviđa, da se oprost odnosi i na izvršenje pravomoćne presude izrečene za kazneno djelo iz čl. 119. st. 1 KZ RH.

Dana 3. 11. 1992. g. ovaj sud je izdao naredbu za raspisivanje tjeralice, pod brojem SuIk-120/92-2 protiv okr. Rakinić Gojka, pa kako su, dakle, prestali razlozi za tjeralicu, ovom naredbom se nalaže Policijskoj upravi Karlovačkoj da se raspisana tjeralica ukine.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, od dana prijama istog. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud u Karlovcu.

U Karlovcu, 19. studeni 1996. g.

PREDSJEDNIK SUDA

Ante Ujević

DOSTAVITI

  1. okr. Rakinić Gojko, putem oglasne ploče suda
  2. Vojnom tužiteljstvu na broj KT-296/92
  3. Vojni sud u Karlovcu, na spis K-85/92
  4. PU Karlovačka po pravomoćnosti
  5. u izvršni spis

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U KARLOVCU

Broj: SuIk-120/92-2

N A R E D B A

Općinski sud u karlovcu u krivičnom predmetu protiv osuđenog RAKINIĆ GOJKA iz glave XV KZJ-služenje u neprijateljskoj vojski – iz članka 119 st. 1. KZJ,

n a r e d i o    j e

I  Na temelju članka 97 Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za  krivična djela privredne prestupe i prekršaje,  o d r e đ u j e   s e   i z d a v a n j e   t j e r a l i c e    protiv osuđenog RAKINIĆ GOJKA sin Milovana i Anđe rođ. Miljković, rođ. 5.5.1936.god. u Tuku, općina Slunj, prebiva u Slunju, Ogulinska ul. 15, Srbin, automehaničar sada nepoznatog prebivalište.

II  Nalaže se policijskoj upravi u Karlovcu da osuđenog Rakinić Gojka pronađe, uhiti ga i privede u ovaj sud, ili u okružni zatvor u Karlovcu, odnosno u najbližu Kazneno-popravnu ustanovu mjesta gdje bude uhićen, jer mu sud ne može uručiti poziv za nastup na izvršenje kazne zatvora u trajanju od 5 (pet) godina, na koju kaznu je osuđen presudom Vojnog suda u Karlovcu od 8. lipnja 1992. godine broj: K-85/92-7, a ova presuda je preinačena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 2. rujna 1992. godine broj: Kž-473/92 na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina.

Kada osuđenog uhitite potrebno je odmah obavijestiti ovaj sud pozivom na gornji broj, kako bi ga sud mogao prepratiti na izdržavanja kazne zatvora.

U Karlovcu dne 23.11.1992. godine.

Predsjednik suda:

Vladimir Brkić

Dostavljeno: 1. Policijska uprava Karlovac (dva primjerka)

  1. Na spis Vojnog suda u Karlovcu K-85/92
  2. Okružni zatvor u Karlovcu
  3. spis – o v d j e –


 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

Broj K-85/92-14

R J E Š E N J E

Vojni sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od predsjednika suda Boljkovac Juraja kao predsjed. Vijeća te sudaca Zvonimir Matana i Mladena Kosijera kao članova vijeća u kriv. predmetu protiv opt. RAKINIĆ GOJKA, zbog kriv. djela iz čl. 119. st. 1. preuzetog KZ, na sjednici vijeća održanoj dana 11. kolovoza 1992.

r i j e š i o     j e :

U k i d a    s e   pritvor protiv RAKINIĆ GOJKA  te se isti odmah ima pustiti na slobodu.

Obrazloženje

Postupajući po optužnici Vojnog tužiteljstva Karlovac br. Kt 296/92 ovaj sud je proveo kriv. postupak te proglasio krivim Rakinić Gojka zbog kriv. djela iz čl. 110. st. 1. preuzetog KZ presudom od 8. 6. 1992. g. br. K 85/92-7 koja još nije pravomoćna jer je optuženi uložio žalbu.

Još u prethodnom postupku istražni sudac je odredio protiv Rakinić Gojka pritvor koji je produžavan time da je konačno produžen nakon glavne rasprave na kojoj je donesena presuda.

Dana 10.8.1992.g. na sudu je zaprimljen „Fax“ Komisije za postupanje s osobama zarobljenim u oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj kojim se obavještava suda da je Rakinić Gojko predviđen za razmjenu sa neprijateljskom stranom a kako je sud dužan bez obzira na to da li postoje ZKP predviđeni razlozi za zadržavanje neke osobe u pritvoru, pritvor ukinut, u skladu sa Uredbom predsjednika Republike od 22.4.1992.g. kad to od njega traži navedena komisija, valjalo je po tom zahtjevu postupiti i riješiti kao u izreci.

Karlovac, 11. kolovoza 1992.

Predsjednik vijeća:

Predsjednik suda:

Juraj Boljkovac

PRAVNA POUKA

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od tri dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 2 istovjetna primj. Ili usmeno na zapisnik kod ovog suda, a o žalbi odlučuje Vrhovni sud RH.


 

 

11/08 ’92     FAX xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx                    MUP RH Zagreb         OKRUŽNI SUD Klc   003

KPD BOLNICA – ZAGREB

1. GAVRIĆ                 STEVO (MILAN)                   28.05.51. ORAŠJE

2. JANJATOVIĆ         ĐURO (SIMO)                       15.0541. OTOČAC

3. MATIĆ                   MARKO (GOJKO)                 10.10.43. DERVENTA

4. MUDRIĆ                MARINKO (MILAN) 31.03.64. OGULIN

5. VUCIJAN               SLOBODAN (JOVO) 12.11.55. MOSTAR

________________________________________________________________________

POPIS ZAROBLJENIKA – KARLOVAC

________________________________________________________________________

1. JANJATOVIĆ         ILIJA (NEDELJKO)               09.08.62. OTOČAC

2. JANJATOVIĆ         ĐOKO (NEDELJKO) 10.01.65. OTOČAC

3. JANJATOVIĆ         PREDRAG (ĐURO)               29.12.70. OTOČAC

4. LAVRNJA              MILAN (BUDA)                    15.04.45. OTOČAC

5. LAVRNJA              PREDRAG (DUŠAN) 15.02.69. OTOČAC

6. LONČAR                MILE (MARKO)                    22.12.52. OTOČAC

7. LONČAR                SVETOZAR (ĐURO) 31.01.57. OTOČAC

8. RAKINIĆ                GOJKO (MILAN)                   05.05.38. TUK SLUNJ

9. RUŽIĆ                    BRANKO (DUŠAN)              01.01.60 OTOČAC

10. RUŽIĆ                  MILENKO (RADE)                09.11.68. OTOČAC

11. RUŽIĆ                  NIKOLA (DUŠAN)                18.01.67. OTOČAC

12. ŠTULA                 BOGDAN (NIKOLA) 24.04.44. OTOČAC

13. ŠTULA                 MILE (ILIJA)                         20.05.37. OTOČAC

_______________________________________________________________________

POPIS ZAROBLJENIKA – BJELOVAR

_______________________________________________________________________

1. BOJIĆ                     NENAD (NEDELJKA)           27.11.64. KUKUNJEVAC

2. ĐAKOVIĆ              VELJKO (DUŠAN)                22.11.43. VLAISLAV. KOPR

3. JEFTIĆ                    MILORAD (SLAVKO)          10.03.39. SLATINA

4. LJUŠTINA              ĐORĐE (DUŠAN)                 20.04.54. RASTOVAC

5. MAČAK                 NIKOLA (DIMITRIJE)          15.10.37. MALA JASNOVAČA

6. MARTINOVIĆ       JAKE (LJUBOMIR)               18.08.66. MALI MOSUM

7. MARUNIĆ (?)        UROŠ (VLADIMIR)              12.02.42. BJELINA

8. MILEUŠIĆ              MILENKO (TEODOR)          06.06.60. PAKRAC

9. PODKRINČEC       ĐURO (NIKOLA)                  03.02.44. G. KOVAČICA

10. RADOJČIĆ           MILAN (STEVO)                   25.08.38. G. POLJA

11. TRBOJEVIĆ         MILORAD (ĐURO)               21.06.49. VEL. PERATOVIĆ

12. VALENTIĆ           ĐORĐE (ŠETAR)                  27.01.74. PAKRAC

13. VITAS                   SREĆKO (MILAN)                02.03.65. PAVLOVAC

14. VITEZ                   MILORAD (NIKOLA)           13.05.58. BJELOVAR

REPUBLIKA HRVATSKA

Komisija za postupanje s osobama

Zarobljenim u oružanim sukobima u

Republici Hrvatskoj

Zagreb, 11. kolovoza 1992.

Za dodatne informacije i druge

Potrebe molimo kontaktirati na

Telefon 041-537-655/38 – D.Ukić

Zagreb, 11. kolovoza 1992.                                                    VRLO HITNO

OKRUŽNI SUD BJELOVAR

OKRUŽNI SUD KARLOVAC

OKRUŽNI SUD OSIJEK

OKRUŽNI SUD DUBROVNIK                                                                                              OKRUŽNI SUD ZADAR

OKRUŽNI SUD SPLIT

OKRUŽNI SUD VARAŽDIN

OKRUŽNI SUD ZAGREB

OVOJNI SUD BJELOVAR

OVOJNI SUD KARLOVAC

OVOJNI SUD SPLIT

OVOJNI SUD OSIJEK

OVOJNI SUD ZAGREB

KAZNENO-POPRAVNI DOM LEPOGLAVA

KAZNENO-POPRAVNI DOM BOLNICA ZAGREB

CENTAR ZA PSIHOSOCIJALNU

DIJAGNOSTIKU ZAGREB

OKRUŽNI ZATVOR BJELOVAR

OKRUŽNI ZATVOR DUBROVNIK

OKRUŽNI ZATVOR KARLOVAC

OKRUŽNI ZATVOR OSIJEK

OKRUŽNI ZATVOR SPLIT

OKRUŽNI ZATVOR VARAŽDIN

OKRUŽNI ZATVOR ZADAR

OKRUŽNI ZATVOR ZAGREB

PREDMET: Razmjena ratnih zarobljenika

– obavijest – zahtjev za ukidanje

pritvora – zahtjev za prekid izvršenja

kazne

Dana 7.8.1992. godine između hrvatske delegacije i delegacije neprijateljske strane u Budimpešti je potpisan sporazum o razmjeni ratnih zarobljenika, po načelu „svi za sve“.

Sporazumom su potvrđeni i popisi ratnih zarobljenika što ih je za pregovore pripremio MKCK. Odgovarajući popis naslovu se dostavlja u prilogu ovog akta.

Termin razmjene određen je za 14. 8. 1992. godine. Za cjelovito i pravodobno ostvarenje svih sporazumom preuzetih obveza nužno je poduzeti slijedeće:

  1. Sukladno članku 11. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o primjeni ZKP-a u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 25/92):
    – nadležni sud treba ukinuti pritvor u odnosu na svakog ratnog zarobljenika za koje je isti određen,
    – nadležni organ prekinuti izvršenje kazne,
  2. Odluku o ukidanju pritvora treba dostaviti nadležnom okružnom zatvoru odnosno drugom organu najkasnije do 12. 8. 1992. godine (srijeda) do 12 sati, i o učinjenom obavijestiti Ministarstvo pravosuđa i uprave (fax broj: 536-321).
  3. Okružni zatvor odnosno kazneno-popravna ustanova treba izdati nalog da se osobe sa popisa preprate najkasnije do četvrtka do 9 sati ujutro u Prihvatni centar Kerestinec. To se ne odnosi na osobe smještene u Okružnom zatvoru Osijek. Također, osobe iz Okružnog zatvora Bjelovar mogu se iz razloga ekonomičnosti prepratiti u Okružni zatvor Osijek.
  4. Ukoliko je pojedini ratni zarobljenik s popisa upućen u drugu ustanovu ili je došlo do druge promjene od značaja za predmetnu razmjenu, sud je o tome dužan bez odlaganja izvijestiti ustanovu gdje se ratni zarobljenik nalazi.
  5. Nadalje napominjemo, da je popis za razmjenu pripremio MKCK. Služba komisije analizom tih popisa utvrdila je da se na njima nalazi i stanovit broj pritvorenika kojima ne može biti priznat status ratnog zarobljenika. To se odnosi na osobe kojima je pritvor određen kao pripadnicima HV i na osobe kojima se stavlja na teret neko od krivičnih djela koje nije u svezi s oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj. Prema izričitoj odredbi Sporazuma, takve osobe, ukoliko bi se našle na popisu, neće biti razmjene, već je za njih potrebno MKCK-u i drugoj strani podnijeti odgovarajuća objašnjenja o razlozima koji sprečavaju njihovu razmjenu. Stoga molimo da nas o svakoj eventualnoj zapreci odmah izvijestite, a posebno o okolnosti ako se radi o osobi koja nema status ratnog zarobljenika a nalazi se na priloženoj listi.
  6. Za pravodobnost izvršenja potrebnih radnji kao i nadzor nad poduzetnim aktivnostima zadužuju se predsjednici i okružnih i vojnih sudova te upravitelji KPD.
  7. U odnosu na zarobljenike koji ne budu razmjenjeni (odbiju razmjenu i dr.), komisija će odmah izvijestiti nadležne sudove, te u tom pogledu upućujemo na stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-336-IV/92 od 18. 5. 1992. godine.

Molimo okružne sudove da proslijede ovaj akt (s prilozima) na postupanje nadležnim vojnim sudovima i okružnim zatvorima.

O TOME OBAVIJEST:                                                          PREDSJEDNIK KOMISIJE

Vrhovni sud Republike

Hrvatske                                                                                 Muhamed Zulić

Javno tužiteljstvo Hrvatske                                                    Ministar u vladi Republike Hrvatske

Ministarstvo pravosuđa

i uprave

– Odjel za izvršenje

Krivičnih sankcija


REPUBLIKA HRVATSKA

Komisija za postupanje s osobama

Zarobljenim u oružanim sukobima u

Republici Hrvatskoj

ZAGREB, Ratkajev prolaz 6.

Zagreb, 10. 8. 1992.

OKRUŽNI ZATVOR
KARLOVAC

VOJNO TUŽITELJSTVO

Predmet: Razmjena zarobljenika

za 14. 08. 1992. godine

Izvješćujemo Vas da je dogovorena razmjena zarobljenika za 14. 08. 1992. u mjestu Nemetin. Prema priloženom popisu kod vas se nalazi 13 zarobljenika koje bi trebalo prepratiti u KRZ Kerestinec i predati zapovjedniku gospodinu Matanoviću. Ova razmjena temeljena je na postignutom sporazumu u Budimpeštu sa suprotnom stranom i u skladu je sa UREDBOM Predsjednika Republike br. 01-306/I-92 od 22. 04. 1992.  Preprat dolje navedenih zarobljenika izvršite najkasnije do 12. 08. 1992. u KRZ Kerestinec.

Sa štovanjem,

T A J N I K

Antun Babić

___________________________________________________________________________

1. JANJATOVIĆ         ILIJA (NEDELJKO)               09.08.62. OTOČAC

2. JANJATOVIĆ         ĐOKO (NEDELJKO) 10.01.65. OTOČAC

3. JANJATOVIĆ         PREDRAG (ĐURO)               29.12.70. OTOČAC

4. LAVRNJA              MILAN (BUDA)                    15.04.45. OTOČAC

5. LAVRNJA              PREDRAG (DUŠAN) 15.02.69. OTOČAC

6. LONČAR                MILE (MARKO)                    22.12.52. OTOČAC

7. LONČAR                SVETOZAR (ĐURO) 31.01.57. OTOČAC

8. RAKINIĆ                GOJKO (MILAN)                   05.05.38. TUK SLUNJ

9. RUŽIĆ                    BRANKO (DUŠAN)              01.01.60 OTOČAC

10. RUŽIĆ                  MILENKO (RADE)                09.11.68. OTOČAC

11. RUŽIĆ                  NIKOLA (DUŠAN)                18.01.67. OTOČAC

12. ŠTULA                 BOGDAN (NIKOLA) 24.04.44. OTOČAC

13. ŠTULA                 MILE (ILIJA)                         20.05.37. OTOČAC


Broj: K-85/92-4

ZAPISNIK

od 8. lipnja 1992.-

O glavnoj raspravi kod Vojnog suda u Karlovcu

Prisutni od suda:                                                         Krivični predmet:

Nina Bubaš Tužilac: VT Karlovac

(predsjednik vijeća-sudac)

Juraj Boljkovac Okrivljeni Gojko Rakinić

Mladen Kosijer Zbog kriv. djela iz čl. 119. st. 1 preuz. KZ

(članovi vijeća)

Blaženka Čurjak Broj Voj. tužilaštva     KT-296/92

(zapisničar)

Predsjednik vijeća – Sudac otvara zasjedanje u 10 sati objavljuje predmet glavne rasprave.

Utvrđuje se da su pristupili:

1. Zamj. Voj. Tužilac  Antun Stanković Moćan

2. Oštećeni

3. Okrivljeni:  osobno uz zamjenika Branitelja Davorina Popovića odvj. iz Klc.

Svjedoci:  __________________________________________________________

Utvrđuje se da su pristupile pozvane osobe.

Pred. vijeća otvara zasjedanje, obrazlaže predmet gl. rasprave i sastav vijeća, na koje nema primjedbi.

Utvrđuje se identitet okr.-

Okr. GOJKO RAKINIĆ – podaci kao na listu 5 spisa.-

Gl. rasprava je javna i počinje čitanjem optužnice.-

Okr. upozoren po čl. 67. s. 2, 218 st. 1 i  2 i 314, 316 st. 3 Zakona o krivičnom postupku preuzetog na temelju čl. 1 Zakona o preuzimanju zakona o kriv. postupku kao Zakona Republike Hrvatske (u daljem tekstu ZKP), izjavljuje da je razumio optužnicu, da je suglasan da ga brani prisutni branitelj, te da će dati svoju obranu, pa

s e      b r a  n i :

Utvrđuje se da se brani kao na listu 5 i 6 spisa s tim da dodaje:

– kao što sam već rekao u istrazi ja nisam dobrovoljno pristupio formacijama JNA s obzirom da to nisam niti mogao, a imajući u vidu moju životnu dob. Naime, dobrovoljci ne smiju biti stariji od 50 godina. Motiv mojeg ostanka u JNA bilo je isključivo čekanje mirovine. Rješenje u vezi toga trebao sam dobiti 1. lipnja 1992. g. Ja sam sve od 1970. g. pa do trenutka mog uhićenja obavljao poslove automehaničara. Mogu još dodati da bi protiv mene također bio pokrenut sudski postupak da sam istupio iz JNA.-

Na pitanje branitelja odgovara:

– moja jedinica bila je stacionirana u selu Mrzlo Polje. To je u stvari bio servis poligona za prihvat jedinica koje su dolazile na različite vojne vježbe. Moja supruga, kćerka i dvije unuke su u Inđiji kod rodbine, a moj sin je također zaposlen kao građanska osoba u JNA.-

Daljnjih pitanja na okr. nema.-

Čitaju se iskazi svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Stranke suglasno izjavljuju da nije potrebno neposredno saslušanje navedenih svjedoka.-

Vijeće donosi

r j e š e n je

prihvaća se prijedlog stranaka.-

Daljnjih dokaznih prijedloga nema.-

DOKAZNI POSTUPAK DOVRŠEN.-

Riječ stranaka.-

Zamjenik Vt – smatram dokazanim da je okr. počinio utuženo kriv. djelo, pa predlažem stoga da se proglasi krivim i osudi po zakonu.-

Branitelj ok.- smatram da u konkretnom slučaju nije ostvaren bitni element kriv. djela iz čl. 119 st. 1 preuzetog KZJ s obzirom da okr. u inkriminirano vrijeme nije bio državljanin RH, već državljanin Jugoslavije. U tom smislu trebalo bi izvršiti promjenu u pravnoj kvalifikaciji djela. Osim toga smatram da u odnosu na utuženo kriv.č djelo nije ostvaren njegov subjektivni element s obzirom da je okr. faktički bio prisiljen ostati u JNA. Ovo okolnost vijeće može cijeniti i kao olakotnu okolnost isto kao i činjenicu da on nije sudjelovao u oružanim akcijama protiv RH. Stoga smatram da bi se i blažom

kriv. sankcijom ostvarila svrha kažnjavanja predviđena u zakonu.-

Okrivljenik – prihvaćam završnu riječ moga branitelja, te bih dodao da je moje zdraavstveno stanje narušeno s obzirom da imam samo četvrtinu želuca, a trebao bih ići uskoro na još jednu operaciju, imam problema sa srcem, a povišen mi je i šećer.-

Stranke nemaju daljnjih izjava.

GLAVNA RASPRAVA DOVRŠENA.-

Vijeće se povlači na vijećanje i glasanje, te javno izriče slijedeću


P R E S U D U

U IME REPUBLIKE HRVATSKE !

Okr. GOJKO RAKINIĆ

k   r   i   v        j   e

što je:

u drugoj polovini 1991. godine u vrijeme oružanih napada tzv. JNA i drugih neprijateljskih formacija na teritorij Republike Hrvatske pristupio i uključio se u formacija JNA a nakon 8. listopada 1991. godine pa sve do uhićenja 26. travnja 1992. godine sudjelovao u oružanim akcijama JNA usmjerenih protiv oružanih snaga Republike Hrvatske,

dakle, kao građanin Republike Hrvatske za vrijeme oružanih sukoba služio u neprijateljskoj vojsci,

čime je počinio krivično djelo iz glave 15 preuzetog KZJ – služba u neprijateljskoj vojsci označeno po čl. 119 st. 1 preuzetog KZJ, pa se temeljem istog zakonskog čl.

o s u đ u j e

na KAZNU ZATVORA u trajanju od 6 (šest) godina.-

Temeljem čl. 50 preuzetog KZJ u izrečenu kaznu uračunava mu se vrijeme provedeno u pritvoru od 25. travnja 1992. godine na dalje.-

Temeljem čl. 98 st. 4 ZKP TKP padaju na teret budžet. Sredstava.-

Vijeće donosi

r j e š e n j e

temeljem čl. 353 točka 6 ZKP produžava se pritvor protiv okr. GOJKA RAKINIĆ.-

Dovršeno u 11 sati.-

Predsjednik vijeća: Nina Bubaš

Zapisničar: Blaženka Čurjak


Broj Kio. 104/92-2

ZAPISNIK O SASLUŠANJU SVJEDOKA

xxxxxxxxxxxxxxx

sastavljen dana 29. svibnja 1992. godine

Vojnom sudu  u Karlovcu

Prisutni od suda                                                          Krivični predmet protiv

Istražni sudac  Zvonimir Matan                                 Rakinić Gojko

Zapisničar: Ivana Kodrić

Zbog krivičnog djela iz člana

119. st. 1. KZRH KZ-a

Početak u 8,20 sati

Svjedok daje slijedeće osobne podatke:

Ime i prezime, ime oca: xxxxxxxxxxxxxxxxxx

Zanimanje i boravište:

Mjesto rođenja i godina starosti: 

Odnos s okrivljenim i oštećenim nije u srodstvu, nije u zavadnji

Svjedok je upozoren da u smislu člana 238. ZKP-a ne mora svjedočiti pa izjavljuje

Ja sam zapovjednik slunjske bojne u okviru 110 brigad HV.

Vojnici iz tog bataljuna su uglavnom iz Slunja, neke od njih iako je slunj okupiran imaju porodice ili dijelove porodica u Slunju i vršen je sa njihove strane pritisak da se pokuša otići u Slunj kako bi se na licu mjesta informirali o tome kako te njihove porodice tamo žive.

Ja kao zapovjednik nisam smio narediti da se tamo ide jer je to okupirano područje, pa se dogodilo da je jedna grupa vojnika otišla bez ikakove naredbe, na svoju ruku, potpuno samoinicijativno i kada se vratila dovela je sa sobom Rakinića.


REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

Broj Kio 104/92-7

VANRASPRAVNOM VIJEĆU

O V D J E

U prilogu dostavljam čitav spis u predmetu protiv okr. RAKINIĆ GOJKA zbog kriv. djela iz čl. 119. st. 1. preuzetog KZ-a sa prijedlogom da se protiv okrivljenog produži pritvor na daljnjih 30 dana.

Imenovanog se tereti da je u drugoj polovini 1991. dobrovoljno pristupio u formacije JNA u kojima je i bio te učestvovao u oružanim akcijama protiv RH sve do dana 25. 4. 1992. g. kada je po pripadnicima HV lišen slobode. Od tog dana nalazi se i u pritvoru koji je određen rješenjem od 30. 4. 192. br. Kir-78/92-2, a temeljem propisa iz čl. 191. st. 2. toč. 1. preuzetog ZKP, naime, zbog opasnosti od bijega.

Kako i iz obrane okrivljenog proizlazi da je on doista mobiliziran prema vlastitoj tvrdnji u redove JNA, a po vojnicima HV je lišen slobode inače mu je stalno mjesto prebivališta slunja, očigledno je, da bi u slučaju puštanja na slobodu pobjegao na dio teritorija RH koji je pod kontrolom neprijateljskih vojnih formacija, te bi tako bio nedostupan sudu.

Istraga za sada nije završena, jer je potrebno ispitati još najmanje jednog svjedoka, KATIĆ VLADIMIRA, a što dosada nije izvršeno radi toga što je imenovani bio izvan svoje vojne jedinice na sudu nepoznatom zadatku u Zagrebu. Postoje veliki izgledi i vjerojatnost da će se svjedok kroz koji dan vratiti u jedinicu pa će se moći ispitati.

Molim da vijeće produži pritvor za 30 dana.

Karlovac, 21. svibnja 1992.

Istražni sudac:

Zvonimir Matan


Broj Kio. 104/92-6

ZAPISNIK O SASLUŠANJU SVJEDOKA

xxxxxxxxxxxxxxxxx

sastavljen dana 14. svibnja 1992. godine

Vojnog sudu  u Karlovcu

Prisutni od suda                                                          Krivični predmet protiv

Istražni sudac  Zvonimir Matan                                  Rakinić Gojko

Zapisničar: Tonka Rendulić

Zbog krivičnog djela iz člana

119. st. 1. preuzetog KZJ KZ-a

Početak u 11 sati

Utvrđuje se da su pristupili:

Voj. tužilac Klc.

Svjedok daje slijedeće osobne podatke:

Ime i prezime, ime oca: xxxxxxxxxxxxxxxxxx

Zanimanje i boravište:

Mjesto rođenja i godina starosti:

Odnos s okrivljenim i oštećenim nije u rodu niti zavadnji sa okriv.

Svjedok je upozoren da u smislu člana 238. ZKP-a ne mora svjedočiti pa izjavljuje

Ja sam u HV u 110 brigadi, ali moj bataljun boravi u Skradinu, gdje se nalaze dijelovi 143 brigade HV. Ja inače potječem iz Slunja i moja porodica odanle morala je izbjeći, samom i je kod kuće u Slunju ostala majka. Više nas pripadnika HV-e imamo ili nekog u Slunju, starije osobe ili su nam tamo ostale naše kuće i imanja, pa smo svi takovi zainteresirani kakva je situacija nakon okupacije Slunja. Zbog toga se je nas ukupno 13. pripadnika HV dogovorilo da odemo u slunj i izvidimo kako tamo žive naši članovi obitelji, odnosno kako izgledaju naše kuće i ostalo. Na 13 krenuli smo za slunj po vlastitoj inicijativi kao lično zainteresirani, nismo upućeni ni po kakvom službenom zadatku, što više nismo ni pitali svoje zapovjedništvo. Mi smo tako poprečnim putem stigli na područje Slunja, što više na mjesto koje se nalazi ispod brda Obljajac, a koje se nalazi na dijelu bivšeg vojnog poligona, oko 3 km. Udaljeno od izvora rijeke Mrežnice, a istovremeno 7-8 km. udaljeno od komande Vojnog poligona. Kako je bio dan kad smo tu stigli, a u sam Slunj  ne bismo mogli ići danju čekali smo da padne noć, pa smo se smjestili u jednom šljiviku i tu smo čekali.

Negdje oko 17 sati lil 17,30 odjednom je među nas došao Rakinić Gojko, kojeg ja od ranije poznam, našao se među nama i opazio nas kad je već bio udaljen od nas oko 2 m. Bio je obučen u uniformu JNA sa svim oznakama te vojske, imao je kod sebe i automatsku pušku sa snajperom, vojničku. Pored toga imao je i kod sebe pištolj. Očito je bio iznenađen, a ja sam ga odmah upitao što radi, pa mi je odgovorio da je sa još 5 ljudi u lovu. Mi smo doduše od tih preostalih 5 vidjeli samo jednu osobu, ali vrlo daleko, po prilici 1 km. I ta osoba bila je obučena u uniformu JNA i imala je jednaku pušku kao i Rakinić Gojko. Ja sam lovac i poznato mi je da je u toku bio lovostaj jer se to dogodilo 26. 4. ove godine, pa sam ga pitao što oni to love, a on mi je odgovorio da love bilo što, jer da su gladni budući nemaju hrane, pa da bi ubili srnu, divlju svinju i sl., bilo što bi im poslužilo za hranu. Njega su u stvari kad se pojavio ovi ostali ljudi koji su bili sa mnom jednostavno ščepali, oduzeli mu oružje i stavili mu lisice na ruke, time da se on svemu tome nije opirao. Tek tada sam ga ja pitao što radi, pa mi je odgovorio kako  sam već rekao. Zatim je sam dodao, zapravo me zamolio, rekavši mi da mu spasim život, a ja sam mu rekao da mu se neće ništa dogoditi i mi smo doista s njim korektno postupili, s tim da sam mu j obrazložio da ćemo ga mi predati samo našem zapovjedništvu, a onda će oni s njim dalje postupiti prema propisima. Mi smo mu doista davali vodu i hranu, dao sam mu čak i bundu jer je bilo hladno, a on je slušao naše zapovjedi. Slijedeći dan 27. 4. stigli smo u Kamenicu zajedno s njim, naime, nismo niti produžili do Slunja kuda smo se bili uputili na jednom zadatku i mi smo ga dalje predali nadležnim vojnim osobama.

Pitali ste me da li je uhvaćen po našoj grupi u Kamenici ili na drugom mjestu, ja Vam moram reći istinu, dakle uhvatili smo ga na djelu bivšeg vojnog poligona, kako sam to već ranije opisao.

Inače ja Rakinića poznajem duže vremena, preko 20 godina, poznato mi je da je on kao građansko lice radio kod JNA, dolazio je kod mene na benzinsku pumpu u Slunj, on je dosta stariji od mene pa nisam s njim niti puno kontaktirao, ne mogu reći ništa u tom smislu da li je on štogod radio, poduzimao ili sl. u smislu da sarađuje s JNA ili drugim pokretima protiv Hrvatske. To zaista ne mogu reći jer mi to nije poznato.

Inače mi je poznato i to da je i Gojkov sin Predrag također bio zaposlen kod JNA u Slunju, gdje se nalazi i sada, a i zet Milošević Miljenko je bio zaposlen kod JNA, koliko mi je poznato bio je načelnik doma jNA ovdje u Karlovcu, a Gojko mi je nakon zarobljavanja kazao da se taj njegov zet sada nalazi u Kostajnici Bosanskoj.

To je sve što imam za iskazati.

Upozoren u smislu čl. 82. ZKP-a ne traži čitanje zapisnika.

Istražni sudac:                                                Zapisničar:                                          Svjedok:


REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

Broj: Kio-104/92-4

Kv-27/92

R J E Š E N J E

Vojni sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od predsjednika suda Juraja Boljkovca kao predsjednika vijeća, te sudaca Nine Bubaš i Mladena Kosijera kao članova vijeća, te sudaca Nine bubaš i Mladena kosijera kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blaženke Čurjak, u krivičnom predmetu protiv okr. Gojka Rakinića, zbog kriv. djela iz čl. 119 st. 1. preuzetog KZJ, odlučjući o žalbi okr. na rješenje istražnog suca Vojnog suda u Karlovcu o provođenju istrage, od 2. svibnja 1992. g. Kio-104/92, temeljem čl. 397 st. 2 preuzetog ZKP, na sjednici vijeća održanoj 4. svibnja 1992. godine

r i j e š i o   j e

O d b i j a    se kao neosnovana žalba okr. GOJKA RAKINIĆA na rješenje istražnog suca vojnog suda u Karlovcu o provođenju istrage Kio-104/92, od 2. svibnja 1992. god.-

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem određeno je provođenje istrage protiv okr. Gojka Rakinića, zbog kriv. djela iz čl. 119 st. 1 preuzetog KZJ.-

Na citirano rješenje okr. je pravovremeno uložio žalbu u kojoj navodi da se nije dobrovoljno uključio u formacije JNA, već da je u JNA zatečen kao građansko lice, te da je kao takav popravljao motorna vozila. Uniformu je nosio, jer je takva bila naredba, a što je naveo u svojoj obrani. Navodi da kao osoba starija od 50 godina nije ni mogao učestvovati u borbenim akcijama, te da nije uhvaćen u Kamenici.-

Žalba nije osnovana.-

Istražni sudac pravilno je zaključio da je okr. uhvaćen u trenutku kada je na sebi imao uniformu JNA, sa svim obilježjima te vojske, sa naoružanjem i na području gdje se nalazi front, a iz čega osnovano proizlazi sumnja da je i  počinio kriv. djelo zbog kojeg je određeno provođenje istrage. Stoga je odbijena žalba osumnjičenika te je riješeno kao u izreci.-

U Karlovcu, 4. svibnja 1992. godine.-

ZAPISNIČAR:                                                                                    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Blaženka Čurjak                                                                                 Juraj Boljkovac

DOSTAVLJENO:

  1. VT Karlovac na KT-296/92
  2. Gojko Rakinić, Okr. zatvor Karlovac-Odjel III
  3. Uprava Okružnog zatvora Karlovac
  4. Predsjedništvo Vojnog suda Karlovac

VOJNOM SUDU KARLOVAC

PO RJEŠENJU od 2. svibnja 1992. god.

A zbog krivičnog djela čl. 1. 119 st. 1. 119. st. 1. KZ-a

Podnosima ŽALBU

Rakinić Gojko

Okr. zatvor Klc. – odjel III

2. SVIBNJA 1992.

III Kv-27/92-1

  1. Nisam se dobrovoljno uključio u formacija JNA, već sam se u to vrijeme zatekao kao

građansko lice na službi. Nisam nikada učestvovao u nikakvim borbama protiv H.V. niti protiv koga. Ja sam samo radio svoj posao koji se sastojao u opravci motornih vozila jer sam automehaničar, i radio sam kod V.P 7260 Slunj od 15. VII.1970 pa do proviđenja svakom je dobro poznato da ljudi preko 50 god. života ni kad nisu česnici u borbi, a ja sam rođen 1936. god. Dana 25. IV. Krenuli smo ja i još 4 gl. radnika vojne pošte u lov. Na vojni poligon, na predeo selo Bljajac, istina je da sam imao pušku, bio sam djelomično uniformisan, tj. hlače, košulja i čizme, to isto imam i sad na sebi. Tko ide u borbu taj se sigurno bolje priprema. Priznajem da sam bio samo  građansko lice na službi u JNA. Uistinu tko sam i kakav i što sam radio možete provjeriti kod MARTINA ŠPEGELJA generala i inspektora H.V. pukovnika JURŠIĆA ranije u 5. armiji sada u Zgb. Koji me dobro poznaju jer smo ja i moj sin jedini redovno sa njima išli u lov i ribolov, dok su bili u komandi 5. armije

  1. Najviše me pogađa što sam optužen da sam uhićen u Kamenici, a ne na vojnom

poligonu. Zašto se skriva istina baš na tom detalju? Tačno znam i kućište gdje sam uhićen, a tu je nekada bila kuća Miljković Ljubana, uhitili su me H. vojnici i to su iz Slunja koje poznajem kako postoje, a hoće da svjedoče pozovite sljedeće Jurčić Luka zapovjednik grupe, Holjevac Jura zvani Deiš i Pavlic (?) Joso zvani Ćiba. Tu su još njihov zapovjednici koi dobro poznaju mene a nisu bili na terenu. Štrk toma, Lukač Ivica, Katić Vlado i Modrušan Joža, jer su me dva dana ispitivali i sve sam im rekao istinu. Dobro se zna da sam uhićen 25. IV. Oko 6.30 h po podne, a u komandu H.V. smo stigli tek idući dan 26. IV. Oko 8 sati (komanda je tamo kud ide cesta za Ogulin, mislim da to nije u gradu, nego prije).  Zar bi bilo potrebno putovati 25. IV. Od 20 sati pa do idući dan, tj. 26. IV. Stići oko 8 sati da sam uhićen u Kamenici sigurno bi došli isti dan. Molim vojni sud, ako ne govorim istinu neka me najstrože kazne.

Podnosioc žalbe:


REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

Broj: Kio. 104/92-

R J E Š E N J E

Vojni sud u Karlovcu, po istražnom sucu Matan Zvonimiru, krivičnom predmetu protiv RAKINIĆ GOJKA, zbog kriv. djela iz čl. 119 st. 1. preuzetog KZ-a, (N.N. 53/91) postupajući po Zahtjevu za provođenje istrage Vojnog tužiteljstva Karlovac br. KT-296/92, dana 2. svibnja 1992. god.,

r i j e š i o     j e:

Provest će se istraga protiv:

RAKINIĆ GOJKA, sina Milovana i Anđe rođ. Miljković, rođenog 5.5.1936.god. u Tuku, SO Slunj, s  prebivalištem u Slunju, Ogulinska 15, radnika, Srbina, sada u pritvoru u Okružnom zatvoru Karlovac od 25.4.1992. god.,

jer je osnovano sumnjiv da je:

u drugoj polovici 1991. god. u vrijeme oružanih napada tzv. „JNA“ i drugih

neprijateljskih formacija na teritoriju RH dobrovoljno pristupio i uključio se u formacije JNA, a nakon 8. listopada 1991. god. pa sve do dana uhićenja 25. travnja 1992. god. u Kamenici, SO Ogulin na teritoriju koji je pod kontrolom HV-e sudjelovao u oružanim akcijama jNA usmejrenim protiv obrambenih snaga Republike Hrvatske,

dakle, kao građanin RH-a za vrijeme oružanog sukoba služio u neprijateljskoj vojsci,

pa da je time počinio krivično djelo protiv republike Hrvatske – službom u neprijateljskoj vojsci – označeno i kažnjivo po čl. 119. st. 1. preuzetog KZ-a.

Obrazloženje

Vojno tužiteljstvo karlovac stavilo je sudu zahtjev da se provede istraga protiv Rakinić Gojka okrivljujući ga da je počinio krivično djelo pobliže opisano u izreci ovog rješenja.

Povodom tog zahtjeva osumnjičeni je ispitan pred istražnim sucem pa isti poriče da bi djelo počinio, navodeći da je on dana 26.6.1991.g. kao građansko lice na službi u JNA mobiliziran, da je od tog dana obavezno nosio uniformu jNA, a dobio je i lično naoružanje. Izričito tvrdi da nije dobrovoljno pristupio u redove JNA već na opisani način, zatim, da uopće nije učestvovao ni u kakvim borbenim akcijama, te konačno, da nije uhvaćen u Kamenici na području vojnog poligona u Slunju.

Međutim, proizlazi kako iz njegove obrane, tako i iz krivične prijave vojne policije Karlovac da je osumnjičeni uhvaćen u Kamenici i to tako da je na sebi imao uniformu JNA kao i pušku sa snajperom, a sa svim oznakama te vojske i na području gdje se zapravo nalazi front. Iz tih činjenica sasvim pouzdano proizlazi osnovana sumnja da je on doista vršio djelo zbog kojeg se predlaže provođenje istrage, pa je zbog postojanja osnovane sumnje zahtjev vojnog tužiteljstva osnovan, te ga je sud usvojio i odredio je provođenje istrage. Tokom istrage provest će se dokazi i utvrditi činjenice na osnovu kojih će biti moguće po završetku istrage odlučiti o daljnjem toku postupka.

U Karlovcu, 2. svibnja 1992. god.

ISTRAŽNI SUDAC:

Zvonimir Matan


REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNO TUŽITELJSTVO KARLOVAC

Broj: KT-296/92.

Karlovac, 30. travnja 1992. godina.

ASM/AB

VOJNI SUD

KARLOVAC

Temeljem članka 45. stavak 2. točka 2. i članka 158. stavak 1. i 2. preuzetog ZKP (NN 53/91) podižem zahtjev za provođenje istrage

Protiv

RAKINIĆ GOJKA, sina Milovana i Anđe, rođ. Miljković, rođ. 05. 05. 1936. g. u Tuku, SO Slunj, sada prebiva u Slunju, Ogulinska 15, Srbina, državljanina RH,

jer postoji osnovana sumnja da je:

u drugoj polovni 1991. godine u vrijeme oružanih napada tzv. „JNA i drugih neprijateljskih formacija na teritorij RH, dobrovoljno pristupio i uključio se u formacije JNA, a nakon 08. listopada 1991. godine pa sve do dana uhićenja 28. travnja 1992. godine u Kamenici, SO Ogulin, na teritoriju koji je pod kontrolom HV sudjelovao u oružanim akcijama JNA usmjerenim protiv obrambenih snaga Republike Hrvatske,

dakle, kao građanin RH za vrijeme oružanog sukoba služio u neprijateljskoj vojsci,

pa da je time počinio kriv. djelo iz glave XV preuzetog KZ (NN 53/91) – službom u neprijateljskoj vojsci – označeno i kažnjivo po članku 119. stavak 1. preuzetog KZ (NN 53/91).

R a z l o z i

Služba za zaštitu Ustavnog poretka Centar Karlovac podnjela je kriv. prijavu protiv Rakinić Gojka da je ponio kriv. djelo činjenično i pravno opisano u dispozitivu zahtjeva.

Osnovana sumnja da je Rakinić Gojko počinio kriv. djelo koje mu se stavlja na teret proizlazi iz kriv. prijave i izvješća iz kojeg proizlazi da je Rakinić Gojko u drugoj polovini 1991. godine u vrijeme oružanih napada na RH od strane JNA i drugih neprijateljskih formacija dobrovoljno pristupio u formacije JNA, te od 08. 10. 1991. godine do 28. 04. 1992. godine sudjelovao u oružanim akcijama protiv obrambenih snaga RH. Isto tako proizlazi da je imenovani dana 28. 04. 1992. godine u Kamenici, SO Ouglin, na teritoriju koji je pod kontrolom HV uhićen, a pri tome je bio naoružan snajperom pištoljem, te obučen u uniformu JNA.

Obzirom na naprijed navedeno ovaj zahtjev se ukazuje kao opravdan i na zakonu osnovan.

U toku istrage pored saslušanja Rakinić Gojka potrebno je kao svjedoka saslušati gospodina Katića – zapovjednika Slunjskog bataljuna koji je stacioniran u Kamenici, te pribaviti izvod iz KE i socijalnu anamnezu za Rakinić Gojka.

Obzirom da postoji opravdana bojazan da bi imenovani ako bi se nalazio na slobodi pobjegao, stoga predlažemo da se temeljem članka 191. stavak 2. točka 1. prema imenovanom odredi pritvor.

Prilog: spis.

ZAMJENIK VOJNOG TUŽITELJA

Anton Stanković-Moćan


REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

Broj: Kir. 78/92-2

R J E Š E N J E

Vojni sud u Karlovcu, po istražnom sucu Zvonimiru Matanu, u kriv. predmetu protiv RAKINIĆ GOJKA, zbog kriv. djela iz čl. 119, st. 1. preuzetog KZ (N.N. 53/91), postupajući po prijedlogu Vojnog tužiteljstva Karlovac, dana 30. travnja 1992.god.,

R i j e š i o   j e:

Temeljem čl. 191. st. 2. toč. 1. preuzetog ZKP-a (N.N. 53/91).

ODREĐUJE SE PRITVOR

Protiv:

RAKINIĆ GOJKA, sina Milovana i Anđe rođ. Miljković, rođenog

5.5.1936.g. u Tuku, SO Slunj, sa prebivalištem u Slunju,

Ogulinska 15, Srbina,

Pritvor počinje teći dana 25. travnja 1992.god. kada je isti lišen slobode.

Obrazloženje

Vojno tužiteljstvo stavilo je ovom sudu na zahtjev da se protiv Rakinić Gojka provede istraga jer postoje osnovne sumnje da je počinio krivično djelo iz čl. 119. st. 1. preuzetog KZ-a, time što je u drugoj polovici 1991.g. dobrovoljno pristupio u formacije tzv. JNA, a zatim na teritoriju koji je pod kontrolom HV-e sudjelovao u oružanim akcijama JNA usmjerenim protiv obrambenih snaga Republike Hrvatske.

U tom istoj zahtjevu Tužiteljstvo predlaže da se u odnosu na imenovanog odredi pritvor zbog opasnosti od bijega.

Prijedlog je osnovan.

Osumnjičeni je ispitan pred istražnim sucem i poriče da bi počinio djelo koje mu se stavlja na teret tvrdeći da je on i ranije bio zaposlen kao građansko lice u JNA, da je od 26.6.1991.g. na neki način mobiliziran i da je tada zadužen uniformom i ličnim naoružanjem, to je sve morao nositi, a da je i dalje radio svoje poslove automehaničara, time da u nikakvim borbenim akcijama nikada nije učestovao.

Međutim, priznaje da je upravo u uniformi JNA uhvaćen od strane pripadnika HV-e zajedno s naoružanjem kojim je zadužen od strane ”JNA”.

Drugim riječima, praktički je nesporno da je bio pripadnik JNA, odnosno pripadnik na službi u neprijateljskoj vojsci.

Iz te nesporne činjenice kao i podatka iz krivične prijave može se opravdano zaključiti da postoje osnove sumnje da je počinio djelo zbog kojeg je i stavljen prijedlog za pokretanje istrage, pa i prijedlog da se u odnosu na osumnjičenog odredi pritvor. Nesporno je također da je stalno boravište osumnjičenog u Slunju, dakle na teritoriju koji nije pod kontrolom državnih Organa Republike Hrvatske, već naprotiv pod kontrolom neprijateljskih formacija. Nema sumnje, naprotiv posve osnovano se može očekivati da bi u slučaju da ostane na slobodi otišao u mjesto stalnog prebivanja, drugim riječima da bi pobjegao, te tako postao nedostupan državnim organima, odnosno sudu.

Prema tome proizlazi da je ostvaren razlog propisan za određivanje pritvora odredbom čl. 191. st. 2., toč. 1. preuzetog ZKP-a.

Stoga je prijedlog Vojnog tužiteljstva da se odredi pritvor osnovan pa ga je sud i osvojio, te je riješio kao u izreci.

U Karlovcu, 30. travnja 1992.god.

ISTRAŽNI SUDAC:

Zvonimir Matan

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 sata od časa primitka pismenog otpravka Rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje Vijeće ovog suda.

Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

Dna:

  1. Vojno tužit. Klc.
  2. Rakinić Gojko, preuzima osobno
  3. Uprava Okr. zatvora Klc., odjel III
  4. Predsjedništvo Vojnog suda

N:

  1. – određen pritvor
  2. – vidi up. ”Kir”
  3. dostavi kao gore

Klc., 30.04.’92.

Sudac:


Broj: Kir.78/92.

Zapisnik o ispitivanju okrivljenog

Od 30. travnja 1992.

Sastavljen kod  Vojnog suda u Karlovcu.

Prisutni od suda:                                                         Krivični predmet protiv okrivljenog:

Sudac: __Zvonimir Matan_ Rakinić Gojka

Zapisničar: Tonka Rendulić zbog krivičnog djela iz čl. 119.st.1 KZ RH

Za Voj. Tužit. Antun Stanković-Moćan

Početak u 15 sati.

Na postavljena pitanja okrivljeni daje slijedeće osobne podatke:

  1. Porodično i rođeno ime, nadimak: __RAKINIĆ GOJKO__
  2. Porodično i rođeno ime roditelja

I djevojačko porodično ime majke:         __Milovana i Anđe rođ. Miljković__

3.   Mjesto prebivališta ili boravišta,

ulica, kućni broj:                                      __Slunj, Ogulinska br. 15__

  1. Dan, mjesec, godina i mjesto rođenja,

narodnost i državljanstvo:                        __5.5.1936.g. u Tuk, Općina Slunj, Srbin, drž. Jugoslavije

  1. Zanimanje, položaj u zanimanju,

gdje je zaposlen:                                       __automehaničar, zaposlen u V.P. 7260, Slunj_

  1. Porodične prilike (bračno stanje,

broj i starost djece)                                  __oženjen sa Stanom, ima dvoje punoljetne djece__

  1. Da li je pismen i kakve je škole

završio                                                      __VKV mehaničar – srednja__

  1. Imovinske prilike, gdje i kakovu

imovinu posjeduje:                                   __bez imovine__

  1. Gdje i kada je služio vojsku, čin

i gdje se vodi u vojnoj evidenciji:           __Banja Luka 1957/59, kod V.P. 7260 Slunj__

  1. Da li je odlikovan:                              __stariji vodnik__
  2. Da li je kad i zašto osuđivan:             __nije__
  3. Da li se protiv njega vodi postupak

za koje drugo kriv. djelo:                         __ne vodi se__

Nakon što je okrivljenom saopćeno za što se okrivljuje poučen je da može imati

branioca u toku cjelog krivičnog postupka. Upitan, što ima da navede u svoju obranu iskazuje:

Predočili ste mi što mi se zahtjevom za pokretanje istrage stavlja na teret kao i moja

prava i to da se mogu braniti na način koji smatram da je za mene najpovoljniji, da mogu imati branitelja koji može prisustvovati ovom mojem prvom ispitivanju, da nisam dužan iznositi obranu, niti odgovarati na postavljena pitanja, a u vezi branitelja i to da je u ovakvom predmetu potrebno da imam branitelja, time da obranu mogu dati ako se odreknem prava da branitelja imam.

Izjavljujem prije svega da mi je jasno što mi se stavlja na teret, kao i sva moja prava,

te da ću obranu dati odmah i ako branitelja nemam, te se tog prava za sada odričem.

Zatim se branim:

Prije svega navodim da sam ja od 1970.god. 15.7. zaposlen kod V.P. 7260 Slunj kao

građansko lice i da nakon što su započela neprijateljstva nisam kako se to navodi u Zahtjevu za provođenje istrage, pogotovo ne dobrovoljno, pristupio u formacije JNA. Ja sam i dalje samo radio svoj posao. Nisam kao pripadnik JNA učestovao ni u kakvoj borbenoj akciji.

To je sve što ja o ovome mogu izjaviti.

Na vaše pitanje dalje izjavljujem da nije točno da bi ja bio uhvaćen ili lišen slobode u

Kamenici na području Općine Ogulin i to dana 28.4., već je točno da sam ja uhvaćen ili zarobljen u selu Obljajac, koje se nalazi na području Vojnog poligona Slunj koje je po mojoj ocjeni udaljeno od Kamenice i to zračnom linijom otprilike 10km, a to je bilo dana 26.4.1992.g., to je bilo točno u nedjelju. Tamo su me slobodne lišili vojnici Hrvatske vojske. Da su išli dalje u područje poligona još oko 1 km. Mogli su doći do komande poligona. U momentu uhićenja ja sam na sebi imao uniformu JNA i lično naoružanje. Uniformu i naoružanje smo prema naredbi svi koji smo bili zaposleni kao građevinska lica u JNA zadužili dana 26.6.1991.god. i od tada smo uniformu normalno nosili, kao i lično naoružanje, a ranije kao građanska lica na to nismo imali pravo. Od te naredbe to je naprotiv bilo obavezno. U momentu uhićenja imao sam pušku sa snajperom cal. 7,62 9mm kao i pištolj cal. 7,62 mm. sa kojim sam oružjem zadužen od vojske.

U momentu kada sam uhićen ja sam bio u hodu i osmatrao lovište. Naime, ja sam u

dogovoru sa još nekoliko lovaca pošao u lov na divlje svinje, na poligonu je bila zapaljena paprat i sl. i mi smo osmatrali da vidimo kuda su te divlje svinje naići kako bi ih ubili. Odjednom na odstojanju otprilike od 10 mj. , možda i manje pojavili su se Hrvatski vojnici koji su mi pričali da odložim oružje i da legnem, pa sam ja tako i postupio. Na taj način sam uhićen. Ja sam čak jednoga od njih odmah i prepoznao, to je bio Jurčić Luka koji je duže vremena radio na benzinskoj pumpi u Slunju i upravo on mi je i povukao da odložim oružje i legnem, a po tome kada sam prepoznao njega znao sam odmah da se radi o pripadnicima HV jer mi je od ranije bilo poznato da je on otišao u tu vojsku.

Grupa koja me je uhvatila sastojala se od deset ili možda dvanaest ljudi, neznam točno. Mi smo pješke krenuli prema Ogulinu, prenoćili u šumi, pa tek slijedeći dan stigli u Ogulin, a u Ogulin smo došli u nedjelju tj. 26.1., iz čega proizlazi da sam stvarno lišen slobode još 25.04.

Ne mogu vam odgovoriti na pitanje zbog čega navodi da sam ja uhapšen u Kamenici. Mogu samo pretpostaviti da je to napisano tako zato što se u Kamenici nalaze položaji vojske, odnosno tamo je dio fronta, pa da bi se na taj način stavilo mi na teret da sam učestvovao u borbama i eventualno nekoga ubio, a nije isto učestvovati u borbi ili poći u lov, odnosno nije isto biti lišen slobode na mjestu gdje je front ili na poligonu gdje se to stvarno dogodilo.

Na vaše daljnje pitanje izjavljujem da su kritične zgode sa mnom pošli u lov Polovina Rade, Polovina Đuro, Milošević Nikola i Barać Đuro, koji su svi kao i ja bili kao građanska lica zaposleni u JNA. Svi oni kao i ja bili su obučeni u uniforme JNA i naoružani svojim naoružanjem, dapače kretanje u civilu je po poligonu zabranjeno i ako bi se civilna osoba tamo pojavila u nju se bez upozorenja puca, a ne traži se lični dokumenti kao ranije. Od nas petero koji smo bili u lovu i koji smo uhvatili područje širine od oko kilometar i pol ja sam bio na desnom krilu, najbliži lovac meni s lijeve strane bio je udaljen otprilike 300 m. Vojnici koji su mene uhvatili vidjeli su te druge lovce, preciznije, vidjeli su samo Polovina Radu i nakon što sam ja uhvaćen, oni su čekali oko 1 sat, pokušavajući da uhvate još nekoga ali im to nije pošlo za rukom, pa su se tako zadovoljili samo sa mnom. Nije mi poznato da li su svi ostali lovci primijetili pripadnike Hrvatske vojske koji su mene uhvatili, vjerovatno nisu i vjerovatno im nije poznato kako sam ja nestao.

Na pitanja tužioca izjavljujem:

Ja sam na neki način mobiliziran 26.6. prošle godine kaka smo po naredbi dobili uniforme i lično naoružanje. Do tog vremena sva građanska lica koji smo bili zaposleni u JNA radili su u civilnim odjelima samo tokom radnog vremena i odlazili kući, od tada smo morali nositi uniformu i morali smo raditi koliko je treba 10.

Ja nisam imao nikakvog čina osim što sam od ranije bio rezervni stariji vodnik. Da sam nakon te mobilizacije imao čin, ja bi oznaku morao nositi na uniformi. Oznake međutim nisam imao.

Po mom shvaćanju lično naoružanje se smatra pištolj ili puška ili oba dvoje zajedno, to ne može biti npr. mitraljez, top i sl.

Kada sam po spomenutoj naredbi zadužen sa puškom, ona tada nije imala snajper, a pošto su meni nestale moje privatne lovačke puške, a da bi mogao ići u lov sa ovom sa kojom sam zadužen ja sam naknadno tražio pušku sa snajperom i na svoj zahtjev sam takvu pušku i dobio. Ovu pušku sa snajperom zadužio sam otprilike u prvoj polovici prvog mjeseca ove god., sjećam se da je bio snijeg i da smo se spremali u lov na divlje svinje.

U lov smo mi krenuli bez znanja naše komande, a ne po nikakvom naređenju, dapače, mi nismo niti smjeli ići u taj lov i da je komanda za to saznala bili bi kažnjeni. Išli smo kada smo imali malo vremena.

Od početka ratnih događanja u Slunju, odnosno oko lice, ja sam u nekoliko navrata odlazio u razna sela kao što su Broćanac, Brezovac, Lađevac, Furjan i sl., ali uvijek svojim privatnim poslom.

Ipak sjetio sam se da sam dana 5.11.’91.g., bila je čak nedjelja išao službeno iz Slunja u Prijedor kad je na toj relaciji se kretala vojna kolona, kad je selila komanda V armije i ili V armijske oblasti, pa sam ja kao mehaničar išao da u slučaju nastupanja kvara otklonim takav kvar na licu mjesta.

Na osumnjičenog nema daljnjih pitanja, a na pitanje suda da li želi još nešto izjaviti što smatra značajnim, a do sada nije izjavio, odgovara da nema što dodati.

Upozoren sam u smislu čl. 82. st. 1. te izjavljujem da sam slušao diktat zapisnika te ne tražim da ga čitam već ću ga potpisati.

Dovršeno u 16 sati.

Istražni sudac:                                    Zapisničar:                                          Osumnjičeni:

Još sličnih članaka

Odgovori

Back to top button

- Stranica se trenutno korigira - Page is under construction -