- Stranica se trenutno korigira - Page is under construction -

Srpski zločini RH

Hrvatska Kostajnica – SI-0002


K- 31/93-19

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OKRUŽNI SUD SISAK

 

 

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVARSKE !

 

 

 

Okružni sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Baraća, predsjednika vijeća, Alemke Sladić, člana vijeća, sudaca porotnika Ivana Zlovolić, Đure Sertić, Josipa Žinić, članova vijeća Marije Bogdan, zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženih Jovana Maljković, Nikole Maljković, Dragana Japranin, Nikole Begović i Branka Matijašević, zbog kaznenog djela iz članka 120. stavka 1. OKZRH, nakon dana 13. listopada 1993. godine, u odsutnosti optuženih, a u prisutnosti zamjenika okružnog državnog odvjetništva Ivana Petrkač i branitelja optuženih Hamdije Unkić, odvjetnika iz Siska, održane glavne i javne rasprave, izrekao je i objavio

 

 

P R E S U D U

 

I – optuženi JOVAN MALJKOVIĆ, sin Stojana, rođen 15. svibnja

1991. godine u Sisku sa prebivalištem

u Panjanima kbr. 32. SO Kostajnica,

Srbin, radnik, oženjen, SSS,

 

II – optuženi NIKOLA MALJKOVIĆ, sin Stojana, rođen 06. prosinca

1958. godine u Sisku, sa prebivalištem u

Panjanima 32, Općina Kostajnica, poslovođa,

u proizvodnji papira, oženjen, otac dvoje

djece, Srbin,

III- optuženi DRAGAN JAPRANIN, sin Bogdana, rođen 23. prosinca

1952. godine u Kostajnici, sa prebivalištem

u D. Kukuruzarima kbr. 59, vozač, Srbin

oženjen, otac dvoje djece, SSS,

IV – optuženi NIKOLA BEGOVIĆ, sin Slavka, rođen 1. studenog

1952. godine u Babinoj Rijeci, sa prebivalištem

u Kostajnici, ul. 7. BUD br. 96, Srbin, SSS,

umirovljenik, oženjen

V – optuženi BRANKO MATIJAŠEVIĆ, sin Ilije, rođen 24. travnja

1929. godine u D. Velešnji, Opć. Kostajnica

sa posljednjim prebivalištem u D. Velešnji

kbr. 27, Srbin

 

 

 

 

k r i v i    s u

 

što su :

1./ u tijeku 1991. godine u H. Kostajnici kao pripadnici četničko – terorističkih formacija tzv. SAO Krajina u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske, protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i o postupanju sa ratnim zarobljenicima,

–        dana 08. rujna 1991. godine, nakon što su u ulici Žrtava fašizma br. 2, opkolili kuću vlasnika Bišćan Mladena u kojoj su se nalazili Bišćan Mladen, Bišćan Anđelka, Brkljačić Jagoda, Badrić Gojko i Bišćan Danijel i kad su se ovi predali i odložili svoje naoružanje, budući nisu mogli uspješno pružati otpor, te sa podignutim rukama izašli iz kuće, sve njih osim Bišćan Danijela rafalnom paljbom iz protuavionskog topa ubili, a Bišćan Danijela uhitili te ga prilikom ispitivanja ispred kuće Maksimović Petra tukli puškama i nogama, nanijevši mu pri tom tjelesne povrede,

III – optuženi Japranin Dragan i IV – opt. Begović Nikola

2./ neutvrđenog dana u listopadu mjesecu 1991. godine D. Velešnji došli u kuću vlasništvo xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx, a potom po kući pucali, xxxxxxxxxxxxxxx a itudarali puškama i nogama, nanijevši mu pri tom tjelesne povrede, a njegovu suprugu xxxxxxxxxxxx silovali,

dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba civilno stanovništvo ubijali, mučili i nanosili su povrede tjelesnog integriteta,

čime su počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

O S U Đ U J U

SVAKI OD OPTUŽENIH NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (DVADESET) GODINA.

 

Temeljem propisa čl. 343. st. 1. ZKP-a nad svakim od optuženih određuje se pritvor.

 

Temeljem propisa čl. 90. st. 1. ZKP-a u svezi čl. 87. st. 2. toč. 7. ZKP-a optuženici su dužni solidarno platiti trošak krivičnog postupka u iznosu od 199.800. – HRD i temeljem toč. 6. istog članka i stavka platiti svaki paušalni iznos od 5.000. –HRD.

Obrazloženje

 

Okružno državno odvjetništvo iz Siska, je optužnicom KT-184/92 od 21. lipnja 1993. godine stavilo na teret I – opt. Maljković Jovanu, II – opt. Maljković Nikoli, III – opt. Japranin Draganu, IV – opt. Begović Nikoli i V – opt. Matijašević Branku izvršenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva – označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH.

Istovremeno je stavljen prijedlog da glavna rasprava bude održana u odsutnosti optuženih s razlogom, što isti nisu dostupni državnim organima, a postoje naročito važni razlozi da im se sudi iako su odsutni.

Prijedlogu Okružnog državnog odvjetništva je udovoljen.

Tokom postupka provedeni dokazi saslušanjem svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx detaljno i u vjerljivo podkrijepili su navode optužnice.

Branitelj postavljen po službenoj dužnosti, ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili kaznena djela, kojima ih se tereti, slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne.

Svojstvo civilnih osoba oštećenicima nitko nije osporio.

Kako je krivično djelo učinjeno napadom na živote i tijela za vrijeme oružanog sukoba, te spram civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvecija), to su se u postupcima svakog od optuženih stekla sva bitna obilježja kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH.

Iako, možda, izgleda, obzirom na način opisivanja činjeničnog stanja, sadržan optužnicom, da se radi u odnosu na III – opt. Japranin Dragana i IV – opt. Begović Nikolu, na postupanje u stjecaju, za reći je, ovaj sud to tako ne shvaća, jer je očito, imajući u vidu da se radi o krivičnom djelu ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, riječ o jedno te istom ratu, tokom kojeg, po istoj osobi učinjeno samo jedno kazneno djelo pravno tako kvalificirano, dok više raznolikih postupaka imade se shvatiti kao dio činjeničnog opisa protupravnog postupanja, a potom imali za to osnova, uvažavati prilikom odmjeravanja kazne.

Uračunljivost kod nijednog od optuženih nije ničim, te ni po kome, bila dovedena u sumnju tokom cijelog postupka.

Način postupanja svakoga od optuženih, opisan po svjedocima, a sadržan i izrekom presude, a sa nespornim posljedicama, naročito pogibanjem ljudi, kroz cijelo vrijeme vršenja djela poznatim i optužnicama, upućje na nedvojbeni zaključak postojanja direktnog umišljaja svakog od optuženih.

Krivična odgovornost optuženih nije, dakle, dovedena u dvojbu.

Povreda međunarodnog prava u opisu kaznenog djela stavljenog na teret optužnicom predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti kojim je posebno određen značaj i okvir protupravnosti ovog krivičnog djela u tom pravcu, da djelo mora biti protupravno i po međunarodnom pravu, te stoga optuženici, u krajnjoj liniji, ne moraju biti svjesni da svojim postupcima krše pravila međunarodnog prava.

Prilikom odmjeravanja kazne svakom od optuženih sud je imao u vidu svrhu kažnjavanja, stupanj krivične odgovornosti, pobude iz kojih je djelo učinjeno, jačinu povrede zaštićenih dobara i okolnosti pod kojim je djelo učinjeno, a što je sve moguće jasno razabrati kako iz činjeničnog opisa kaznenog djela, tako i iz obrazloženja u njegovu dosadašnjem djelu.

Jedino izrečena kazna zatvora u trajanju od po 20 godina svakom od optuženih, uvjerenje je suda, odgovarajući je težini od njih učinjenog,

Visina izrečene kazne zahtjeva određivanje pritvora.

Odluka o trošku, koji je odmjeren prema stvarno nastalim izdacima tokom postupka, temelji se na u izreci citiranim propisima.

Paušalni iznos odmjeren je srazmjerom dužini trajanja i složenosti postupka te imovinskim prilikama optuženih.

U Sisku, dana 13. listopada 1993.

ZAPISNIČAR                                                                                     PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marija Bogdan, v.r                                                                             Željko Barać, v.r

 

 

 

 

Još sličnih članaka

Odgovori

Back to top button

- Stranica se trenutno korigira - Page is under construction -