Gvozd – KA-0023
REPUBLIKA HRVATSKA
Ministarstvo unutarnjih poslova
POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC
ODJEL ZA OPERATIVNE POSLOVE JS
Broj 511-05-02/2-KM-K-735/92
Datum 21.05.1992. godine.
VOJNOM TUŽITELJSTVU
K A R L O V A C
Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se
KRIVIČNA PRIJAVA
- Pero Miljević , zvani ________________,
(ime i prezime) (nadimak ako ga ima)
otac Nikola i majka __ __ ___, rođene ____________,
(ime i prezime) (ime i prezime) (djevojačko por.ime)
rođen dana 18.02.1968. u Glina općina __Glina__,
R Hrvatska , stanuje u __Gređani__, ulica ____Gređani __
broj 76 , općina Vrginmost____, narodnost _Srbin__,
sada na slobodi zakonski zastupnik (ako je maloljetan) je ____________________________.
z b o g krivičnog djela ___iz članka 236. f. KZ RH-a – oružana pobuna
– na način da je kao pripadnik neprijateljskih formacija na području SO Vrginmost aktivno
sudjelovao u oružanoj pobuni upravljenoj na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog ili društvenog ustrojstva i sigurnosti Republike Hrvatske.
Dokazi:
- Službena bilješka sastavljena dana 15.05.1992. godine a na osnovu obavljenog informativnog razgovora sa xxxxxxxxxxxxxxxxxx
Opis činjeničnog stanja:
Na osnovu navedenih saznanja zavedena je kriminalistička obrada u toku koje je utvrđeno slijedeće činjenično stanje:
prijavljeni Pero Miljević nakon agresije na Republiku Hrvatsku stavio se na stranu tzv. ”JA” i ostalih srbočetničkih formacija koje su djelovale na području općine Vrginmost.
U toku kriminalističke obrade utvrđeno je da je prijavljeni Pero Miljević u drugoj polovini 7. mjeseca 1991.godine viđen od strane xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx (prilog-1) u selu Gređani tzv. Miljevići u gostionici vlasništvo Čučković Slavka naoružan kratkim i dugim naoružanjem (automatska puška) te obučen u ”SMB” uniformu bivše ”JA”. Zajedno sa ostalim pripadnicima navedenih formacija aktivno sudjeluje u napadu na stanovništvo Hrvatske nacionalnosti, te kod istog izazivaju strah i paniku te ih na taj način prisiljavaju na iseljavanje sa tog područja.
Napominjemo da do sada sa prijavljenim Perom Miljević nismo obavili informativni razgovor na navedene okolnosti jer isti nije dostupan djelatnicima ove Policijske Uprave.
Iz naprijed opisanog i utvrđenog osnovano se sumnja da je prijavljeni Pero Miljević počinio krivično djelo iz članka 236 F KZRH – oružane pobune.
Prednje vam se dostavlja u daljnju nadležnost.
Prilog: 1.
N A Č E L N I K:
Zvonimir Krajačić
SLUŽBENA ZABILJEŠKA
Sastavljena dan 15.05.1992. godine u prostorijama Policijske uprave Karlovac a u svezi obavljenog informativnog razgovora s xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx, a koji je izjavio slijedeće:
U toku II. polovine 7. mjeseca 1991.godine u selu Gređani tzv. ”Miljevići” u ugostiteljskom objektu vlasništvo Tučković Slavka vidio je i prepoznao MILJEVIĆ PERU, sin Nikole, rođen 18.02.1968.godine u Glini, a koji je bio obučen u uniformu tzv.”JA” naoružan dugim i kratkim naoružanjem.
Isti se stavio na stranu kao pripadnik srbočetničkih formacija te je aktivno djelovao na području sela Gređani tzv. ”Miljevići” gdje je aktivno sudjelovao u napadima na hrvatski živalj te na taj način kod istih izazivao strah i paniku.
Ovl. službena osobe
xxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Broj: Kio 170/92-3
ZAPISNIK O SASLUŠANJU SVJEDOKA
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx (prezime i ime)
Sastavljen dana 14. rujna 1992.god.
u ___ime Vojnog suda Karlovavac___ sudu u ____ Gospiću_______
Prisutni od suda Krivični predmet protiv
Istražni sudac ___Juraj Boljkovac ______ _MILJEVIĆ PERO
Zapisničar: ___Mile Paulić zbog krivičnog djela iz člana __236. f. KZ RH
Početak u 11,30 sati
Utvrđuje se da su pristupili:
.___ Tužilac ____ ___________
Okrivljeni: ___________________
Branilac: ______ ____________
Oštećeni:_________ ____________
Tumač: _____ _____________
(ako je koji od njih izostao, da li je uredno obavješten odnosno zašto nije obavješten)
Prije saslušanja svjedok je opomenut da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti. Upozoren je na posljedice davanja lažnog iskaza, i da nije dužan odgovoriti na koja bi odgovorom izložio sebe ili bliskog srodnika teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili krivičnom gonjenju.
Nakon toga svjedok daje slijedeće osobe podatke:
Ime i prezime, ime oca: xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Zanimanje i boravište:
Mjesto rođenja i godina starosti:
Odnos s okrivljenim i oštećenim nije u srodstvu niti u zavadnji
Svjedok je upozoren da u smislu člana 238. ZKP-a ne mora svjedočiti pa izjavljuje
Upozoren u smislu čl. 229. i 231. st. 2 ZKP-a, iskazuje:
Dana 29.8.1991.god. u svojoj kući u selu Skela, Općina Glina, zarobljen sam od 20-ak uniformiranih i naoružanih neprijateljskih vojnika, koji su me tako zatim odveli u zatvor u Glinu, gdje sam u zatvoru – zarobljeništvu ostavo sve do 3.3.1992. godine, kada sam razmijenjen. Još prije zarobljavanja, od početka VI. mj. 1991.godine pa nadalje mještani srpske narodnosti na području Gline i Topuskog počeli su držati naoružane noćne straže i postavljati barikade na cestama, a nekako istovremeno počeli su i oružani napadi na Glinu, Topusko i druga sela na tom području, nastanjena hrvatskim pučanstvom.
Za vrijeme boravka u zatvoru u Glini, koji se nalazio u bivšem maloljetničkom KPD-u domu, između ostalih pripadnika neprijateljskih oružanih formacija, vidio sam u više navrata i okr. Miljević Peru kojeg vrlo dobro poznajem. Svojevremeno je radio u Sisku kao manevrista, a inače je živio u selu Gređani, koji su odmah do mog sela Skela. Okrivljeni je bio obučen u SMB uniformu i naoružan mislim AP. Isticao se po svojoj agresivnosti i vređanju nas zatvorenika, te hvaljenjem kako je uništavao i pljačkao imovinu građana hrvatske narodnosti. Često nam je pretio da će nas pobiti.
Ništa drugo o njegovoj pripadnosti nekoj određenoj paravojnoj oružanoj neprijateljskoj formaciji o njegovom učestovanju u oružanoj pobuni protiv RH u sastavu iste ja neznam.
Upozoren u smislu čl. 82. st. 1 ZKP-a zapisnik nije čitan.
Dovršeno u 11,50 sati.
ZAPISNIČAR: ISTRAŽNI SUDAC: SVJEDOK:
REPUBLIKA HRVATSKA
VOJNO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO KARLOVAC
Broj: KT-376/92
Karlovac, 18. studenog 1993.godine
CZ/VG
VOJNI SUD
K A R L O V A C
Na temelju članka 41 (45) stavak 2 točka 3 i članka 165 (174) stavak 2 ZKP-a podižem,
O P T U Ž N I C U
protiv
MILJEVIĆ PERE, sin Nikole, rođ. 18.02.1968.g. u Glini,
prebiva u Vrginmostu, Gređani kbr. 76, Srbin, drž. RH
da je:
u toku srpnja 1991.godine, u Gređanima SO Vrginmost, u namjeri da oružjem stvara nemir i nesigurnost života i imovine građana Republike Hrvatske, te u cilju nasilnog obaranja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske, u vrijeme oružane agresije tzv. ”JNA” i drugih srbočetničkih oružanih formacija, na Republiku Hrvatsku, sa ciljem otcijepljenja dijelova njenog teritorija, radi stvaranja tzv. ”SAO Krajine” i ”Velike Srbije”, dobrovoljno pristupio nelegalnim oružanim srbočetničkim formacijama, protupravno se naoružao, te je na području sela Gređani aktivno sudjelovao u napadima na legalne snage Republike Hrvatske, kao i na mjesta pretežno naseljena hrvatskim pučanstvom, a sve radi sprečavanja ulaska legalnih snaga Republike Hrvatske i kontrole tog područja, tako da je taj dio općine Vrginmost i dalje privremeno okupiran i van kontrole hrvatskih vlasti.
dakle, pokušao upotrebom sile otcijepiti dio teritorija Republike Hrvatske i pripojiti ga drugoj državi,
pa da je time, počinio kriv. djelo protiv Republike Hrvatske – ugrožavanjem teritorijalne ukupnosti – označeno i kažnjivo po članku 231 (236b) stavak 1 KZ RH.
Stoga
P r e d l a ž e m
- da se pred tim sudom kao stvarno i mjesno nadležnim održi glavna javna rasprava
- da se na glavnu raspravu pozove okr. Miljević Pero, te svjedok xxxxxxxxxxxxxxxxxx, te da se provede dokaz saslušanjem xxxxxxxxxxxxxxx kao svjedoka
- da se na glavnoj raspravi izvrši uvid u rješenje o pritvoru (7), te naredbu o tjeralici (8)
- da se temeljem članka 290 (300) stavak 3 ZKP-a suđenje provede u odsutnosti.
O b r a z l o ž e n j e
PU Karlovac podnijela je prijavu protiv Miljević Pere, radi opisanog kriv. djela, te je provedena istraga pred Vojnim sudom u Karlovcu.
Okr. Miljević Pero za sada nije dostupan pravosudnim organima Republike Hrvatske, pa nije ispitan tokom istrage, već je provedeno saslušanje svjedoka.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx je iskazao da je dana 29.8.1991.g. bio u svojoj kući u selu Skela, općina Glina, gdje je zarobljen od 20-tak uniformiranih i naoružanih neprijateljskih vojnika, nakon čega je odveden u zatvor u Glinu, gdje je ostao sve do 3.3.1993. godine. Još prije njegovog zarobljavanja od početka 6 mjeseca 1991.godine, pa nadalje, mještani srpske nacionalnosti su na području Gline i Topuskog počeli držati naoružane straže, postavljati barikade na cestama, a tada su i počeli oružani napadi na Glinu, Topusko i druga sela nastanjena hrvatskim pučanstvom. Okrivljenika Miljević Peru poznaje, s obzirom da je živio u selu Gređani, koje je odmah do njegovog sela Skela. Okrivljenik je također bio obučen SNB-uniformu, naoružan automatskom puškom bio je sklon agresivnosti i vrijeđanju, a hvalio se kako je uništavao i pljačkao imovinu građana hrvatske nacionalnosti.
Obzirom na navedeno, smatram da je Miljević Pero počinio kriv. djelo ugrožavanja teritorijalne ukupnosti iz članka 231 (236b) stavak 1 KZ RH. Naime, okrivljenik je još u srpnju 1991.g. dobrovoljno pristupio nelegalnim srbočetničkim oružanim formacijama, koje su na području sela Gređani djelovale sa ciljem nasilnog obaranja državnog ustrojstva Republike Hrvatske, te otcijepljenja dijelova njenog teritorija radi stvaranja tzv. ”Velike Srbije”. Zbog toga je okrivljenik pristupio srbočetničkim formacijama, protupravno se naoružao, te aktivno djelovao protiv legalnih snaga Hrvatske i protiv pučanstva hrvatske nacionalnosti koje je masovno napuštalo svoje domove, tako da je to područje općine Vrginmost i dalje privremeno okupirano i van je kontrole hrvatskih organa vlasti. Na taj način je očito da je okrivljenik pokušao ostvariti velikosrpsku ideju osvajanja djelova teritorija Republike Hrvatske i njihovog pripajanja tzv. ”Velikoj Srbiji”, dakle pokušao je upotrebom sile i na drugi protuustavni način otcijepiti dio teritorija Republike Hrvatske i pripojiti ga drugoj državi, koju srbočetničke oružane formacije pokušaju stvoriti. To jasno proizlazi i iz iskaza svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx.
Zbog svega navedenog valjalo je podići ovu optužnicu, koja je opravdana i na zakonu osnovana, a obzirom da okrivljenik za sada nije dostupan pravosudnim organima Republike Hrvatske, predlažemo da se temeljem članka 191 stavak 2 točka 1 ZKP-a, pritvor produži nad okrivljenikom te da se temeljem članka 290 (300) stavak 3 ZKP-a, suđenje provede u odsutnosti okrivljenika, obzirom da postoje osobito važni razlozi da se suđenje ipak održi
VOJNI DRŽAVNI ODVJETNIK
Zdravko Car
REPUBLIKA HRVATSKA
VOJNI SUD U KARLOVCU
BROJ: K-230/93-6
P R E S U D A
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
Vojni sud u Karlovcu sastavljenom od sudaca ovog suda Matan Zvonimira kao predsjednika vijeća te Kosijer Mladena i Janjac Marijana kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničara Ivane Kodrić, u kriv. predmetu protiv MILJEVIĆ PERE, zbog kriv. djela iz čl. 231. (236.b) st. 1. KZRH, nakon provedene glavne javne rasprave zakazane povodom optužnice VDO Karlovac br. Kt-376/92, dovršene dana 15. ožujka 1994.g. u prisutnosti VDO Car Zdravka te branitelja optuženika po sl. dužnosti Stojaković Đorđa odvj. iz Karlovca, a u odsutnosti okrivljenika
p r e s u d i o j e:
Opt. MILJEVIĆ PERO, sin Nikole, rođ. 18.2.1968. u Glini, sa stalnim prebivalištem
u mjestu Gređani 76 , općina Vrginmost, Srbin, drž. RH
k r i v j e:
što je:
u toku srpnja 1991.g. u Gređanima SO Vrginmost u namjeri da oružjem stvara nemir i nesigurnost života i imovine građana Republike Hrvatske, te u cilju nasilnog obaranja državnog i društvenog ustrojstva RH, u vrijeme oružane agresije tzv. ”JNA” i drugih srbočetničkih oružanih formacija na RH sa ciljem otcijepljenja dijelova njenog teritorija, radi stvaranja tzv. ”SAO Krajine” i ”Velike Srbije”, dobrovoljno pristupio nelegalnim oružanim srbočetničkim formacijama, protupravno se naoružao, te je na području sela Gređani aktivno sudjelovao u napadu na legalne snage RH, kao i na mjesta pretežno naseljena hrvatskim pučanstvom, a sve radi sprečavanja ulaska legalnih snaga Republike Hrvatske i kontrole tog područja, tako da je taj dio općine Vrginmost i dalje privremeno okupiran i van kontrole hrvatskih vlasti,
dakle, pokušao upotrebom sile otcijepiti dio teritorija Republike Hrvatske i pripojiti ga drugoj državi,
čime je počinio kriv. djelo protiv Republike Hrvatske – ugrožavanjem teritorijalne ukupnosti – označeno u čl. 231. (236.b) st. 1. KZRH, pa se po istom zakonskom propisu
O S U Đ U J E
na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina.
Troškovi postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda.
Obrazloženje
VDO Karlovac podiglo je kod suda optužnicu kojom Miljević Peri stavlja na teret da je počinio kriv. djelo opisano u izreci ove presude.
Već u optužnici predloženo je da se postupak provede u odsutnosti optuženika, pa je sud taj prijedlog usvojio odijenivši s obzirom na karakter djela koje se optuženiku stavlja na teret doista postoje važni razlozi da se postupak provede u odsutnosti.
Upravo stoga što je optuženik nedostupan državnim organima isti nije ispitan odnosno nije niti dao svoju obranu, pa je sud samo proveo dokazni postupak u kojem je pročitan iskaz svj. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Taj svjedok je bitno iskazao da je u opći rata živio u selu Skela, općine Glina, koje je susjedno selo sa Gređanima gdje je živio do rata optuženik.
Još u 6. mj. 1991.g. vidio je da su mještani srpske nacionalnosti na teritorij Gline i Topuskog počeli držati naoružane noćne straže te postavljati barikade po cestama a nekako u isto to vrijeme započeli su i oružani napadi na Glinu, Topusko pa i druga sela nastanjena hrvatskim pučanstvom.
Upravo svjedok je dana 29.8.1991.g. u svojoj kući uhapšen ili zarobljen od strane naoružanih i uniformiranih neprijateljskih vojnika te odveden u Glinu u bivši maloljetnički KPD gdje je ostao sve do 3.3.1992.g. kada je razmijenjen. Dok se nalazio u tom zatvoru ili zarobljeništvu među ostalim pripadnicima neprijateljskim oružanim formacijama u više navrata je viđao optuženika kojeg od ranije dobro poznaje jer je živio u susjednom selu Gređani i poznato mu je da je isti bio zaposlen u Sisku kao manevrista, a za vrijeme tih susreta u zatvoru odnosno zarobljeništvu optuženik je bio obučen u SMB uniformu i čini mu se naoružan AP te se isticao među tim pripadnicima pobunjeničkih formacija svojom agresivnošću i u vrijeđanju zatvorenika, a pored toga se hvalio kako je uništavao i pljačkao imovinu Hrvata a često je i prijetio da će ih pobiti. Nešto drugo o ponašanju optuženika nije mu poznato.
Sud je ocijenio da je iskaz saslušanog svjedoka s obzirom na mjesto gdje je bio do početka rata, sa činjenicom da je boravio praktički u neprijateljskom zarobljeništvu nekoliko mjeseci kada je formalno razminiranjem da su mu doista poznate sve činjenice koje je u svom iskazu opisao i to iz neposrednog zapažanja. To sve posebno može zaključiti na osnovu toga što se je svj. u svom iskazu ograničio na praktički veoma malen broj činjenica odnosno vlastitih zapažanja, a što upućuje također na istinitost, jer se uopće nije upuštao na kakova nagađanja koja bi se eventualno odnosila na postupke optuženika.
Usvojivši dakle taj iskaz kao istinit sud je na osnovu tog dokaza utvrdio da je optuženik doista počinio djelo koje mu se stavlja na teret.
Naime, sud smatra utvrđenim da je optuženik doista u samom početku nastajanja ratnih prilika na teritoriju RH a sve to nedaleko Karlovca ni od koga prisiljen doista dobro voljno pristupio upravo nelegalnim srbočetničkim formacijama koje su i oružanim putem sprečavale legalne organe Hrvatske vlasti u pristupu na teritorij koji su te nelegalne formacije oružanim putem stavile pod svoju kontrolu.
Svrha ili cilj takvog postupanja naoružanih pobunjeničkih formacija je veoma jasna i proizlazi iz događaja koji su dijelom prethodili a posebno iz događaja koji su se odvijali na tom teritoriju pa i šire. Formirana je umjetna nelegalna tvorevina ”SAO Krajina” koja je kasnije preimenovana u novu tvorevinu ”Srpska republika Krajina”. Dakako, stvaranje tih tvorevina je rezultat rada rukovodstva pobunjenika, u njihove su namjere, notorno je, bilo da se taj teritorij otcijepi iz Republike Hrvatske te da se konačno pripoji Srbiji u okviru stvaranja ”Velike Srbije”.
Isto tako notorno je, da su se prve borbene aktivnosti pobunjenika počele događati u neposrednoj blizini Karlovca upravo na terenu gdje je živio do rata optuženik, a samim počecima neprijateljskih oružanih akcija te akcije su se odigrale baš na teritoriju Topuskog, Gline i drugih manjih mjesta na području tadašnje SO Vrginmost. Lako je zaključiti da su u takvim oružanim akcijama učestovali baš oni pojedinci koji su se među prvima dobrovoljno javili u te nelegalne formacije, pa se to sigurno odnosi i na optuženika.
Nadalje, nema potrebe da se posebno dokazuje notorne činjenice, da su građani hrvatske nacionalnosti na tom području, kao i na drugim dijelovima teritorija RH gdje su se odvijale jednake aktivnosti pobunjenika, bili bez razložno hapšeni ili zarobljavani da su bili psihički i fizički maltretirani, protjeravani sa svojih ognjišta te da je njihova imovina uništavanja ili pljačkana. Konačno rezultat ponašanja takvih formacija pa tako i optuženika je činjenica da su i tada dio teritorija bivše SO Vrginmost nalazi pod okupacijom tih snaga odnosno i dalje nije pod kontrolom legalnih Hrvatskih vlasti.
Time je optuženik, po ocijeni suda, ostvario sva bitna objektivna i subjektivna obilježja kriv. djela ugrožavanja teritorijalne ukupnosti RH, pa ga je sud oglasio krivim i izrekao mu kriv. sankciju.
Kod izricanja te sankcije obzirom da su na raspolaže sa podacima o ranijem životu pobunjenika kao niti sa više detalja u odnosu na njegovu inkriminiranu djelatnost sud je praktički cijenio samo težinu djela koje je on izvršio i na osnovu toga je izrečena sankcija kao u izreci presude time, da sud smatra da će se u pravo u izrečenom kaznom u svakom pogledu u konkretnom slučaju u potpunosti ostvariti svrha kažnjavanja.
Kako je postupak proveden u odsutnosti optuženika koji je nedostupan državnim organima odnosno sudu konačno je riješeno da trošak postupka pada na teret budžetskih sredstava.
Iz navedenih razloga presuđeno je kao u izreci.
Karlovac, 15. ožujka 1994.
ZAPISNIČAR. PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Ivana Kodrić v.r. Zvonimir Matan v.r.
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: IKž-458/1994-3
P R E S U D A
U IME REPUBLIKE HRVATSKE!
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnom suda Gudelj Milana kao predsjednika vijeća, te Kocijančić Erike, Drakulić Milene, Primorac Vladimira i Mikor Milivoja, kao članova vijeća i sudskog savjetnika Lipnjak-Bosanac Zlate, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. Miljević Pere, zbog krivičnog djela iz čl. 231. st. 1. KZH, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Vojnog suda u Karlovcu od 15. ožujka 1994.god. K-230/93. u sjednici održanoj dana 18. kolovoza 1994. saslušavši zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske Papac Baldu,
p r e s u d i o j e:
I U povodu žalbe opt. Miljević Pere, po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela i izriče da je opt. Miljević Pero djelom zbog kojeg je oglašen krivim počinio krivično djelo oružane pobune iz čl. 235. st. 1. KZH.
II Uslijed odluke pod I protiv opt. Miljević Pere (osobni podaci kao u presudi suda prvog stupnja)
temeljem čl. 339. toč. 6. ZKP.
ODBIJA SE OPTUŽBA
što je
u toku srpnja 1991. godine u Gređanima, SO Vrginmost, u namjeri da oružjem stvara nemir i nesigurnost života i imovine građana Republike Hrvatske, te u cilju nasilnog obaranja državnog i društvenog ustrojstva RH, u vrijeme oružane agresije tzv. ”JNA” i drugih srbočetničkih oružanih formacija na RH sa ciljem otcijepljenja dijelova njenog teritorija, radi stvaranja tzv. ”SAO Krajine” i ”Velike Srbije”, dobrovoljno pristupio nelegalnim oružanim srbočetničkim formacijama, protupravno se naoružao, te je na području sela Gređani aktivno sudjelovao u napadu na legalne snage RH, kao i mjesta pretežno naseljena hrvatskim pučanstvom, a sve radi sprečavanja ulaska legalnih snaga Republike Hrvatske i kontrole tog područja, tako da je taj dio općine Vrginmost i dalje privremeno okupiran i van kontrole hrvatskih vlasti.
čime je učinio krivično djelo sudjelovanja u oružanoj pobuni iz čl. 236. st. 1. KZH.
Po čl. 91. st. 1. ZKP troškovi krivičnog postupka iz čl. 87. st. 2. toč. 1-5. ZKP, te nužni izdaci i nagrada branitelja po službenoj dužnosti padaju na teret proračunskih sredstava.
III Uslijed odluke pod II žalba opt. Miljević Pere postala je bespredmetna.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanom presudom opt. Miljević Pero je u odsutnosti oglašen krivim zbog kriv. djela iz čl. 231. st. 1. KZH, te je po istom zakonskom propisu osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina, a troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
Protiv te presude podnio je žalbu opt. Miljević Pero putem branitelja po službenoj dužnosti Stanković Đorđu, odvjetniku iz Karlovca, zbog svih žalbenih osnova iz čl. 353. ZKP i predložio da se pobijana presuda ukine.
Državni odvjetnik Republike Hrvatske je predložio da se žalba optuženika uvaži, pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Ispitujući u povodu optuženikove žalbe pobijanu presudu po službenoj dužnosti, ovaj sud je ustanovio da je na štetu optuženika povrijeđeni krivični zakon (čl. 355. toč. 4. ZKP), a uslijed toga je žalba optuženika postala bespredmetna.
Naime, prema činjeničnom supstratu navedenom u izreci presude suda prvog stupnja ne proizlaze obilježja krivičnog djela ugrožavanja teritorijalne ukupnosti iz čl. 231. st. 1. KZH već obilježja krivičnog djela oružane pobune iz čl. 235. st. 1.KZH (za to djelo je bila podnesena i krivična prijava, kao i zahtjev za provođenje istrage, a nakon dovršene istrage državni odvjetnik, iako je u optužnici unio neke manje korekcije, stvarno nije naveo u optužnici nikakove nove ili bitno drugačije okolnosti koje bi utjecale i na drugačiju pravnu oznaku djela).
Presudom suda prvog stupnja optuženik je oglašen krivim što je u toku srpnja 1991.god. u Gređanima, SO Vrginmost dobrovoljno pristupio nelegalnim oružanim srbočetničkim formacijama, naoružao se i aktivno sudjelovao u napadu na legalne snage RH, kao i na mjesta pretežno naseljena hrvatskim pučanstvom a radi sprečavanja ulaska legalnih snaga RH i kontrole tog područja, tako da je taj dio općine Vrginmost i dalje privremeno okupiran i van kontrole hrvatskih vlasti.
Međutim, tako opisano postupanje optuženika, po mišljenju ovog suda sadrži sve bitne elemente krivičnog djela oružane pobune, ali obzirom na opis optužnice, ne i krivičnog djela ugrožavanja teritorijalne ukupnosti.
Djelatnost koja se optuženiku stavlja na teret, a bez ikakvog konkretiziranog opisa radnji u pravcu pokušaja nasilnog otcjepljenja dijela teritorija RH i pripajanja drugoj državi, već po svom sadržaju ne predstavlja ostvarenje krivičnog djela iz čl. 231. st. 1. KZH, jer dobrovoljno pristupanje optuženika i njegovo učešće u nelegalnim oružanim formacijama, a bez daljnjeg navođenja činjenica iz kojih bi proizlazila njegova konkretna aktivnost koja bi objektivno predstavljala pokušaj nasilnog otcjepljenja dijela teritorija RH i pripajanja drugoj državi ne sadrži u sebi elemente učina optuženog krivičnog djela, već je takva njegova djelatnost upravo obilježje sudjelovanja u oružanoj pobuni, u kojoj je neodređeni broj osoba spreman da i uz upotrebu oružja ugrožava ustavom utvrđeno državno i društveno ustrojstvo ili sigurnost Republike Hrvatske.
Zbog iznesenih razloga valjalo je povodu optužnikove žalbe, a zbog povrede krivičnog zakona (čl. 355. st. 4. ZKP), po službenoj dužnosti preinačiti pobijanu presudu u pravnoj oznaci djela i izreći da je optuženik opisanim radnjama ostvario krivično djelo iz čl. 235. st. 1. KZH.
Ispitujući nadalje pobijanu presudu u smislu čl. 366. st. 1. toč. 2. ZKP u vezi primjene Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske (”NN” ? 58 od 25. rujna 1992.godine), ovaj sud je ustanovio da protiv optuženika, temeljem čl. 1. i čl. 2. istog zakona, a po čl. 339. toč. 6. ZKP, treba odbiti optužbu.
Kako je, naime optuženik krivično djelo oružane pobune počinio u toku mjeseca srpnja 1991. godine, te isto ulazi u razdoblje obuhvaćeno Zakonom o oprostu (17.kolovoza 1992.godine – 25. rujna 1992. godine), a za to djelo Republika Hrvatska nije obavezna ni prema odredbama međunarodnog prava goniti počinitelje tih krivičnih djela, to djelo optuženika podliježe oprostu i stoga je trebalo po službenoj dužnosti odbiti optužbu, dok je žalba optuženika uslijed toga postala bespredmetna.
O troškovima krivičnog postupka odlučeno je na temelju propisa čl. 91. st. 1. ZKP-a.
Zbog svih iznesenih razloga valjalo je presuditi i odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 18. kolovoza 1994.
Zapisničar: Predsjednik vijeća:
Lipnjak-Bosanac Zlata v.r. Gudelj Milan, v.r.
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U KARLOVCU
Broj: K-230/93-12(VS)
N A R E D B A
Županijski sud u Karlovcu po predsjedniku vijeća Jasminki Jerinić Mušnjak, u kriv. predmetu protiv Pere Miljević, zbog kaznenog djela iz čl. 231. st. 1. KZRH.
n a r e d i o j e
I Temeljem čl. 540 ZKP protiv:
PERE MILJEVIĆ, sina Nikole, rođ. 18.2.1968. u Glini, s prebivalištem u Vrginmostu, Gređani 76, Srbina
n a r e đ u j e s e p o v l a č e n j e t j e r a l i c e
čije izdavanje je naređeno naredbom Vojnog suda u Karlovcu od 14. rujna 1992.g. broj Kio-170/92-5.
II Kako je na gore navedenu osobu primijenjen Zakon o općem oprostu i obustavljen krivični postupak, to je i naredba o raspisivanju tjeralice postala bespredmetna pa ju je valjalo i povući.
III Temeljem čl. 541 ZKP ovu naredbu izvršit će PU Karlovačka.
U Karlovcu, 21. ožujka 1997.godine.
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Jasminka Jerinić-Mušnjak
DOSTAVLJENO:
PU KARLOVAČKA
