2009.11.05 – Sto Miroslava Tudjmana razlikuje od nekih “desnih” kandidata?

Cini se da nekim sire poznatim publicistima, novinarima i politickim analiticarima trenutna hrvatska politicka situacija sasvim godi i odgovara.  Zaljubljenici u demokratsko drustveno-politicko uredjenje, poput najtvrdjih dogmatika, ne odstupaju od svoje slijepe ljubavi – pa ni pod cijenu nastavka tragi-komicne politicke sapunice u Republici Hrvatskoj.

Toliko su, cini se, odani takvom uredjenju – da si vrlo olako uzimaju za pravo svoje politicke protivnike proskribirati kao protivnike demokracije.  Kao da se mi protivimo demokratskom uredjenju!?  Ne protivimo se, dapace, pobornici smo i privrzenici tog sustava, ali ne i zadovoljnici manipuliranjem tog sustava.

A kako se zove to uredjenje?  Narodski receno:  “Sjasi Murta da uzjasi Kurta.”  Ako im se ne svidja vas politicki odabir, budite sigurno da ce vas, poput najljucih komunistickih dogmatika, optuziti ne samo za ekstremizam, vec vas svrstati u neprijatelje same demokracije.  Svoje ce vec propale politicke favorite kovati u zvjezde i pretvarati ih u neopjevane junake.  A godine i godine propusta, lazi, okretanje ledja i demagogije – podmesti ce pod tepih.  Kao da nikada nisu obnasali neke duznosti; kao da nikada nisu bili dijelom sustava i institucija.  Kao da nikada nisu bili na vlasti, i nisu imali priliku pokazati svoju odlucnost, mudrost, ztvovnost pa ni politicko fortitude.  Ni onda kada daju narucene interview-e beogradskim novinarima.

Svoje favorite carobnjacki aboliraju, a protivnike stalno podsjecaju da su bili dijelom rezima, i da nisu digli glas protiv svega nedopustenog – zapravo, protiv onoga sto je trebalo biti nedopusteno.  I da su, po asocijaciji, i sami krivi.

Demokratski specijalisti stvaranja laznog privida i cuvari politicke farse

U trenutku pisanja, autor ne raspolaze tocnim podatcima o jednom poznatom govoru koji je odrzao pokojni Franjo Tudjman, cini se, prigodom otvaranja vojne/obavjestajne? (ili je bilo prigodom prisege jedne klase?) akademije u Zagrebu nekoliko godine prije njegove smrti.  No, zna se bit sadrzaja tog govora.  Rijec je bila o Medjunarodnom Tribunalu za Ratne Zlocine u Den Haagu i hrvatske odnose s istim.  Tada je pokojni predsjednik hrvatskoj javnosti otkrio koji su stvarni ciljevi tog politickog sudista i sto se ima dogoditi u buducnosti; buducnost koja je, nazalost, postala nasa sadasnjost.  Ali u tim trenucima, pokojni drzavnik je vec bio, od nadasve postene i “demokratske” sedme sile, vec okarakteriziran kao “totalitarac” kojemu su se prividjali “crveni, zuti i zeleni vragovi.”  Recentna povijest je pokazala i dokazala tko su bili lazljivci i majstori politicke propagande, a tko “paranoidni ishlapljeli starceki.”  Jer Franjo je Tudjman vec tada otvoreno govorio o stvarnim ciljevima medjunarodnih spletkarosa i njihovih instrumenata poput haskog sudista.  Ono sto je govorio znali su i njegovi podredjeni, suradnici, i ljudi na vlasti.  Znala je vlada, pravosudje pa i obavjestajne sluzbe.  Znali su i mediji, pa i neki istaknuti >>beraci kestenja,<< kako su ih u tom “kestenjastom” razdoblju castili “demokratski” mediji u RH.

General Bobetko, odbivsi pojavit se pred politicki sud, odabro je smrt u vlastitom domu – dok su neki istaknuti “desni” politicki kandidati obnasali duznost, makar zastupnicki u hrvatskome saboru, i glumili domoljubne desperadose.  Nisu digli glas protiv takvog tuznog scenarija, ali jesu, potkrijepljeno brojnim izjavama, zagovarali, kao sto uostalom, cine i danas – bezrezervnu suradnju sa sramnim sudom.

I unatoc silnom trudu i radu, pa i uspjesima u nekim “podzemnim” podrucjima, ono sto, ajmo reci, tajne sluzbe i t r e b a j u ciniti – u nadpolitickom podrucju, neki su, ne zavaravajte se, i tada, kao sto i uostalome, cine i sada – zagovarali bezrezervnu suradnju s Haagom pozivajuci se cak, nevidjenom bezobrastinom, na hrvatske zakone o suradnji i na, pazite, samu “volju” i “viziju” predsjednika Franje Tudjmana.  Radi se, dakako, o predsjednickom kandidatu koji se nije usudio usprotiviti se Seksovoj poznatoj:  “Locirati, identificirati, uhititi i transferirati.”

Vrag je odnio salu

I kao sto samo-proglaseni desno-centraski medijski cuvari rezima i status quo-a stvaraju lazni privid u raznim publikacijama – kao da je sve normalno i kao da je izdaja vlastitog teritorija dio demokratskih procesa i politickog zivota uopce, tako i neki “desni” kandidati, poduprti (to cemo, dakako, tek vidjeti) velikim i mocnim HDZ-om ponasaju se kao da se nista zapravo ne zbiva.  I kao da se ne radi o sudbonosnom politickom trenutku i predsjednickim izborima, vec o pukoj smjeni vladajucih – u kojoj tek “crni” ima zamijeniti “crvenoga.”

Dozivjeli smo dane kada bi i sama Vesna Pusic mogla zamijeniti Jadranku Kosor, a Andrija Hebrang ne bi okom trepnuo.  A kad pogledamo malo bolje, zasto i bi?  Kad se politicki slazu vise nego ne.  Sve za demokraciju, je li tako, uvazavani publicistu, novinaru i pobornice demokracije – objavljenog na svim kontinentima i s preko 3 desetljeca journalistickog rada!?!  Samo nas ti i dalje plasi dolaskom Josipovica na Pantovcak ako se ne ujedinimo oko tvoga favorita.  Thanks, but no thanks!  Jer ne postoji nista gore kada izvrstan analiticar manipulira tako vjesto -i nekim cinjenicama! – sve s ciljem unistavanja politickih protivnika.

Drzavnicki odgovorno ce biti, a i iskupljujuce, kada Andrija Hebrang odustane od predsjednicke kandidature.

Hrvatski domoljubi imaju svoga kandidata.  On, poput svoga pokojnog oca -i za razliku od tebe i vaseg favorita-  vjeruje u hrvatski narod.

Frano Budimlic