2008.03.03. – A ŠTO JE SA ALBANSKIM PROZORIMA ?
Počelo je šutnjom, pa nekim uvijenim izjavama koje nisi bile ništa drugo nego hrpa praznih riječi bez ikakvog značenja, tek toliko da se Vladi ne može predbaciti da nije čak dala niti izjavu o tome…..
Da vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada, mogli smo se ponovno, po ne znam koji put uvjeriti u situaciji oko priznanja Kosova.
Počelo je šutnjom, pa nekim uvijenim izjavama koje nisi bile ništa drugo nego hrpa praznih riječi bez ikakvog značenja, tek toliko da se Vladi ne može predbaciti da nije čak dala niti izjavu o tome.
Onda smo imali otvorenu prijetnju Sanaderovog koalicijskog partnera Pupovca, koji je ni malo diplomatski i uvijeno, nego vrlo otvoreno zaprijetio da će raskinuti koaliciju sa HDZ-om ukoliko Hrvatska prizna Kosovo.
Prijetnja je očito bila učinkovita, jer Kosovo nismo priznali ni do dana današnjega.
No, ono što je izuzetno zanimljivo u svemu tome je sljedeće:
Taj isti Pupovac koalicijski je partner skupa sa svojim SDSS-om u HRVATSKOJ Vladi. Ne srpskoj.
Ne bi li, sljedom toga, Pupovac trebao voditi računa o hrvatskim interesima (ajde, nismo baš toliko naivani, ali bar pro forme)?
Ovakvom izjavom, Pupovac je bez imalo ustezanja pokazao da su mu interesi Srbije jedini, prvi i najbitniji.
Kako je moguće, da u hrvatskoj Vladi sjedi čovjek, koji svoj položaj koristi da bi zastupao interese zemlje sa kojom smo do prije desetak godina bili u ratu?
I isto tako, kako je moguće da to uopće nikoga ne uznemirava, niti da se itko izjašnjava po tom pitanju i osudjuje ovakav postupak?
Odgovor bi nam mogao dati jedino Dr Sanader.
No, on nam je sve odgovore dao već samim koaliranjem sa SDSS-om, pa bi doista bilo uzaludno očekivati nešto drugo. Uostalom, nije se oglasio ni kada se palila albanska imovina u Hrvatskoj, što je bio čin čistog terorizma.
No, zato se radi razbijenih srpskih prozora u Biljanima Donjim tamo sjatio cijeli naš državni vrh. Izgleda da o interesima Albanaca ne moramo voditi računa kao o interesima Srba. Čini se da Albanci nisu poželjni kao koalcijski partneri, pa njihove prozore ne moramo toliko štititi.
Eto, nakon nekoliko dana, oglasio se i “naš” podpredjenik Uzelac. Kaže čovjek u jednom intervjuu kako još nije vrijeme da Hrvatska prizna Kosovo. Pa, ako ćemo po Uzelcu i ostalima, čisto sumnjam da će to vrijeme ikada doći.
Ipak, Uzelac je ovu borbu za interese Srbije zavio u malo više diplomacije od Pupovca. Kaže kako vodi računa o interesima Hrvatske, što uključuje i interese Srba koji u njoj žive, a u to svakako spada i suradnja sa Srbijom, pa u tom smislu i s interesima Srbije.
Ne znam kako vama ovo zvuči, ali meni je prilično jasno. Hrvatska mora voditi računa o interesima Srbije, to bi bilo to.
Ne znam kako se dogodilo da je hrpa drugih država, koje su daleko više demokratske i otvorenije od Hrvatske, priznala to isto Kosovo, usprkos tome što su Srbi tamo divljali, prijetili i demolirali. Moguće zato što tamo premijeri nisu podložni ucjenama, tko bi ga znao. A moguće i zato što vode računa o interesima svojih zemalja, a ne Srbije.
Sve u svemu, ako se ovako nastavi, sljedeće bi mogli očekivati da nam o interesima Srbije predavanje održi npr Šljivančanin.
Zašto ne, naša je Vlada toliko radila na skupljanju dokaza protiv njega da sada lijepo šeta kao slobodan čovjek.
Još da promjeni državljanstvo i doseli u Hrvatsku, nakon Stanimirovića, bivšeg gradonačelnika Vukovara, možemo li biti sigurni da i on ne bi bio poželjan kao potencijalan koalicijski partner?
Diana Majhen
