REMEMBER BLEIBURG MASSACRE - DO NOT HATE - DO NOT FORGET ISKAZI - SVJEDOČANSTVA ISTINA O STRADANJU, MUČENJU I NEHUMANIM POSTUPCIMA OD STRANE SRBA PREMA HRVATIMA I MUSLIMANIMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE CIJI JE KRAJNJI CILJ BIO STVARANJE ETNICKI ČISTE VELIKE SRBIJE....  - VIŠE
Blaiburg

 

18. veljače 1931. - 18. veljače 2011. Velesrpski atentat u središtu Zagreba - Dalmatinska ulica

 


 milan_sufflay

80 GODINA OD MUČENIČKE SMRTI

DR. MILANA PL. ŠUFFLAYA


 

18. veljače 2011. (petak) Velika dvorana Matice Hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb, u 12:00 sati. Akademija – mr. Darko Sagrak, prof. Z. Šeparović: „80 godina od mučeničke smrti Dr. Milana pl. Šufflay“

prof. dr. Zvonimir Šeparović o dr. MILANU ŠUFFLAYU

2011_02_21_sufflay_80_obljetnica_ubojstva_2Predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva ukazao je na mučeničku smrt ove velike hrvatske žrtva dr Milana pl. Šufflaya, hrvatskog povjesničara, najvećeg svjetskog albanologa XX. stoljeća, poliglota i pisca. Bio je žrtva političkog atentata iza kojeg je stajao kralj Aleksandar, srpske udruge i „Mlada Jugoslavija“. Njegova je temeljna postavka bila: „Balkanizacija je gora za moj narod od same smrti. Zapadnjački katolički Hrvati nemaju  što tražiti na pravoslavnom Balkanu“.

 

Ponor dvaju svjetova može se preskočiti, ali se ne može zatrpati. On je afirmirao hrvatski nacionalni interes za utemeljenje hrvatske države, dokazao je autentičnost, patnju i istinu o Albanskom narodu i ukazao je na ekspanzivnost srpske ideje. Zato je morao umrijeti od srpske ruke. Jer je bio beskompromisni Hrvat, jer je bio učenjak svjetskoga glasa, jer je bio vodeći albanolog. Savjest Europe probudili su m tadanji najveći umovi - Albert Einstein i Heinrich Mann optužbom, pred Međunarodnom ligom za ljudska prava, protiv apsolutističke vladavine kralja Srbije, kao i protiv užasa i strahota, što ih ta vladavina počinja nad hrvatskim narodom.

2011_02_21_sufflay_80_obljetnica_ubojstvaDr. Milan pl. Šufflay bio je jedna od žrtava velikosrpskog terora. Ubijen je jer je ljubio istinu kako o svom hrvatskom narodu tako i istinu za njemu srcu prirasli, dragi Albanski narod. Ubijen je jer je previše znao i jer je njego znanje i istina do koje je došao bila na putu velikosrpskim idejama.

U prepunoj Palači Matice hrvatske prof. Šeparović je posebno pozdravio Zvonka Bušića koji je proveo više od 30 godina u najtežim kaznionicama SAD (ukupno je iza zidova osam američkih saveznih kaznionica proveo 32 godine).

Administrator portala HŽD-a

Fotografije: Oskar Šarunić

http://www.viktimologija.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=49

 

Izvor za YouTube: Oskar Šarunić - preporučujemo - pogledajte

 

JavaScript is disabled!
To display this content, you need a JavaScript capable browser.

 

 

JavaScript is disabled!
To display this content, you need a JavaScript capable browser.

 

JavaScript is disabled!
To display this content, you need a JavaScript capable browser.

 

 

 

http://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_%C5%A0ufflay

 

Izvor: Wikipedija

Milan Šufflay

Milan Šufflay (Lepoglava, 9. studenog1879. - Zagreb, 19. veljače1931.), hrvatski povjesničar, jedan od utemeljitelja albanologije, autor prvoga hrvatskog znanstvenofantastičnogromana.

 

Životopis

Rođen je u Lepoglavi u relativno siromašnoj obitelji. Polazio je zagrebačku gimnaziju, a povijest je studirao na Zagrebačkome sveučilištu, gdje je i doktorirao. U gimnaziji i na Sveučilištu bio je daleko najbolji đak, ali nagrada, briljantni prsten, pripala je drugome, što ga je veoma pogodilo. Još kao sveučilištarac vladao je francuskim, njemačkim, talijanskim, engleskim, svim slavenskim jezicima, također latinskim, starogrčkim i srednjogrčkim. Kasnije je svladao novogrčki, albanski, hebrejski i sanskrt. Tadija Smičiklas ga je držao svojim najdarovitijim studentom; bio mu je asistent kod redigiranja Akademijina Codex diplomaticus. Postao je povjesničar Balkana, uvjeren da je jedino ispravno prošlost Hrvata istraživati iz balkanske pozicije i tako osobno prekida s uvriježenim mišljenjem hrvatskih povjesničara da su Hrvati predstavnici Zapada i u opreci spram Balkana.

Proučavao je hrvatsku srednjovjekovnu povijest i albansku prošlost. Mađarski povjesničar Thalloczy, videći u njemu veliki talent kojega valja privući u mađarski tabor, dovodi ga u Budimpeštu gdje za malu plaću radi u Narodnom muzeju. Ban Rauch ga, mimo prijedloga sveučilišnoga senata, imenuje izvanrednim sveučilišnim profesorom u Zagrebu god. 1908. Međutim, kad je za bana došao njegov daljnji rođak Tomašić, s kojim je bio u trajnim neprijateljskim odnosima, morao je otići sa Sveučilišta. Početkom 1915. prisilno je mobiliziran, makar su sveučilišni profesori bili oslobođeni vojne dužnosti. Otpušten je uskoro zbog bolesti i tada piše svoje najznačajnije radove. U novoj državi Kraljevini SHS uhićen je zbog veleizdaje (špijuniranja u korist strane države) i izveden pred sud zajedno s također optuženim Ivom Pilarom. Šufflay je osuđen na tri godine i šest mjeseci tamnice a presuda je snažnije odjeknula u inozemstvu, nego u Hrvatskoj. Kolege znanstvenici iz brojnih zemalja pokušali su mu ishoditi pomilovanje, ali uzalud. Kaznu je izdržao u Mitrovici. Po izlasku iz zatvora posvećuje se opet znanstvenome radu. Na traženje albanske vlade i bečke Akademije znanosti nastavlja djelo Jirečeka i Thalloczyja, priređuje III. svezak arhivske građe Codex albanicus. Vrativši se iz Albanije primio je prijeteće pismo, a onda su učestali napadaji na nj kroz tisak, što je bio jasan znak da su ga velikosrpski krugovi odlučili likvidirati. Pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija, koja je uživala kraljevu zaštitu, pričekali su ga na pragu kuće i razbili mu lubanju čekićem. Provalili su potom u stan i odnijeli u rukopisu zgotovljen III. svezak Codex albanicus. Policijski agenti Belošević i Zwerger, koji su razbojstvo počinili, sklonili su se u Beograd i uzaludno je, poslije uspostave Banovine Hrvatske, traženo njihovo izručenje. Protiv počinitelja zločina nije provedena istraga. Albert Einstein i Heinrich Mann pozvali su preko Međunarodne lige za prava čovjeka kulturnu javnost da prosvjeduje protiv zločina izvršenoga nad Milanom Šufflayem.[1] Iako, ideološki pravaš, pokopan na Mirogoju, u odjeljku arkada, koji pripada Hrvatskoj seljačkoj stranci. Međutim politička ubojstva Hrvata u Jugoslaviji su se nastavila.

Pored znanstvenih djela, napisao je i prvi hrvatski znanstvenofantastični roman, Na Pacifiku god. 2255., pa se smatra utemeljiteljem hrvatske znanstvenofantastične književnosti.

Dobio je najviše albansko odličje posmrtno 2003. godine, kada je održan u Albaniji i veliki znanstveni skup o njemu.

 Djela

Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1901)

Die Dalmatinische Privaturkunde (1904)

Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia (zajedno s Jirečekom i Thalloczyjem, Beč, 1913. i 1918. drugi svezak)

Kostadin Balšić (1392-1401): historijski roman u 3 dijela - povijesni roman (1920)

Srbi i Arbanasi (1925)

Na Pacifiku god. 2255.: metagenetički roman u četiri knjige - znanstvenofantastični roman (prvi put uknjižen 1998)

Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike : dvanaest eseja (1928, pretiskano 1999)

Hrvati u sredovječnom svjetskom viru (1931)

Izabrani eseji, prikazi i članci (1999)

Izabrani eseji, rasprave, prikazi, članci i korespondencija (1999)

Izabrani politički spisi (u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti, 2000)

 

TRANSLATE


SURADNICI

majhen
sarunic
dragic
budimlic
grgic
ARGUS
NEIMENOVANI

Priopćenja u toku političkog progona HDZ-ove vlade,Ive Sanadera i haaškog tužiteljstva - Text

PRIJATELJI

KOMENTARI