REMEMBER BLEIBURG MASSACRE - DO NOT HATE - DO NOT FORGET ISKAZI - SVJEDOČANSTVA ISTINA O STRADANJU, MUČENJU I NEHUMANIM POSTUPCIMA OD STRANE SRBA PREMA HRVATIMA I MUSLIMANIMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE CIJI JE KRAJNJI CILJ BIO STVARANJE ETNICKI ČISTE VELIKE SRBIJE....  - VIŠE
Blaiburg

 

PRIJAVA ZA HODOČAŠĆE U ZRIN

 


Organizacija autobusa hodočašća iz Zagreba 
HRVATSKOG ŽRTVOSLOVNOG DRUŠTVA

Kontakt i upiti:

Ante Beljo 098 318 842 ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
Jadranka Lučić – 099 504 5114 Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

 

- polazak iz Zagreba autobusima u 5:30 sati

  ispred Koncertne dvorane Vatroslava

  Lisinskog - Trg Stjepana Radića 4
- cijena putovanja iz Zagreba, uključujući ručak,

  iznosi 110 kn, a ako se prijavite za hodočašće i u

  Udbinu 12. rujna 2010. g. cijena oba puta je

  240,00 kn.

- uplate možete obaviti kod naših povjerenika ili

  u uredu Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Ilica

  36/I/dvorište, Zagreb, u utorak, 2. rujna od 15:00

  do 20:00 sati ili eventualno u autobusu
 

Za prijave i daljnje informacije obratite se i/ili nazovite naše povjerenike:
Kata O. 01-4848-634, Monika P. 01-6526-378
Mile S. 098-281-744, Ante B. 01-4826-040
Josip M. 091-481-1367, Đuro K. 099-662-0417, Milan Z. 098-491-444

 

 

NA TEMELJIMA SPALJENE I PORUŠENE ŽUPNE CRKVE NAŠAŠĆA SVETOG KRIŽA
U nedjelju 5. rujna 2010. u 11 sati

 

U PRIPREMI JE ORGANIZACIJA AUTOBUSA IZ ZAGREBA U ORGANIZACIJI HRVATSKOG ŽRTVOSLOVNOG DRUŠTVA

 

 2010_08_23_crkva_zrin.jpg Godine 1508. rođen je Nikola Šubić najvjerojatnije u toj utvrdi koja je tada bila središnje boravište knezova Zrinskih. Može se predpostaviti i nadnevak rođenja, u prosincu na dan sv. Nikole, jer se nekoč novorođenom djetetu ime davalo po danu rođenja u katoličkom kalendaru. Nikola je od rane mladosti ratovao protiv Turaka te se 1529. u 21. godini istaknuo u obrani Beča. Prošao je kroz mnogobrojne okršaje i postao je slavan kad je s 400 Hrvata godine 1542. spasio Peštu od sigurne propasti. Tadašnji suvremenici u Europi naveliko su slavili junaštvo Nikole Zrinskog, govoreći da je poslan od samog Boga. Kad je turski sultan Sulejman I. s više od 100.000 vojnika i 300 topova krenuo u šesti vojni pohod na Beč, Nikola Zrinski zatražio od svojih 2.500 ratnika, pretežito Hrvata, obećanje o poslušnosti i vjernosti do smrti. Prije velike i sudbonosne bitke kod Sigeta 7. rujna 1566. prisegnuo je riječima: Ja, Nikola knez Zrinski, obećavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao! Svojom hrabrošću i vjernošću Nikola Šubić Zrinski i njegovi vojnici zadivili su tadašnji cijeli kršćanski svijet.
 
 
 
Fra Ivica Petanjak, provincijal hrvatskih kapucina i sam je potomak stradalih Zrinjana pročitao je lani pismo  potpore izgradnji crkve Hrvatskih mučenika u Udbini. U pismu su spomenuti detaljni podaci o teškom stradanju u Drugom svjetskom ratu: Mjesto Zrin je prije početka II. svjetskog rata imalo oko 850 duša u 143 obitelji, svi hrvatske nacionalnosti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata više puta su ga opsjedali partizani iz okolnih mjesta naseljenih Vlasima, kako ih preživjeli Zrinjani i danas zovu. Partizani su mjesto zauzeli 9. rujna 1943. godine i spalili ga do temelja. Prema do sada prikupljenim podacima iz Zrina je za vrijeme i nakon II. svjetskog rata, što poginulo što pobijeno,  213 osoba. Preživjelo je svega 16 muškaraca starijih od 18 godina. Nakon rata sva pokretna i nepokretna imovina Zrinjana je konfiscirana, a svim stanovnicima, tj. udovicama i djeci, zabranjen je povratak u mjesto. Žene i djeca su teretnim vagonima odvezeni u Slavoniju i smješteni većinom u četiri sela pokraj Đakova: Slatinik, Drenje, Gašinci i Lapovci. Iako je Zrin u Hrvatskoj, iako su u njemu živjeli samo Hrvati, do danas se nijedan Zrinjanin nije smio vratiti na svoje ognjište. Čak ni danas nijedan Zrinjanin ne može ostvariti pravo da mu se vrati bar komadić zemlje gdje mu je nekada stajala kuća. Župna crkva Našašća Svetog Križa srušena je do temelja, od nje nije ostao ni kamen na kamenu. Od kuća starog Zrina ne postoji ni jedna jedina. Jedini tragovi predratnog Zrina su ruševine crkve Svete Marije Magdalene u nekadašnjem groblju i starog grada. Nakon 'Oluje', od 1996. godine pa na ovamo, preživjeli Zrinjani, njihovi potomci i prijatelji, svake se godine okupe u Zrinu u nedjelju koja je najbliža blagdanu Male Gospe. Na Malu Gospu 1943. zvona su zadnji puta zvonila i zadnji puta je održana procesija kod crkve Svete Marije, a sutradan je Zrin izbrisan s lica zemlje.


Pismo je upućeno 2008.g. župniku Crkve hrvatskih mučenika u izgradnji na Udbini











Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

TRANSLATE


SURADNICI

majhen
sarunic
dragic
budimlic
grgic
ARGUS
NEIMENOVANI

Priopćenja u toku političkog progona HDZ-ove vlade,Ive Sanadera i haaškog tužiteljstva - Text

PRIJATELJI

KOMENTARI