REMEMBER BLEIBURG MASSACRE - DO NOT HATE - DO NOT FORGET ISKAZI - SVJEDOČANSTVA ISTINA O STRADANJU, MUČENJU I NEHUMANIM POSTUPCIMA OD STRANE SRBA PREMA HRVATIMA I MUSLIMANIMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE CIJI JE KRAJNJI CILJ BIO STVARANJE ETNICKI ČISTE VELIKE SRBIJE....  - VIŠE
Blaiburg

 

Gvozd - KA-0003 - REG 093

Ocjena: / 0
LošeOdlično 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

POLICIJSKA STANICA OZALJ

Broj 511-05-30/1-7-K-09-93.

Datum  01. 02. 1993.

 

 

 

VOJNO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO

JAVNOM TUŽIOCU

 

K A R L O V A C

 

 

 

POSEBNO IZVJEŠĆE

 

 

 

kao dopuna krivične prijave  DESANKA DRPA, KD iz čl. 3. Zakona o kaznenim djelima podrivačke I terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta I teritorijalne cjelovitosti  R Hrvatske – obavijest.-

 

Dana 27. 01. 1993. g. u prostorije PS Ozalj pristupila je Vorkapić Milka, r. 27. 10. 1930. g. sa prebivalištem xxxxxxxxxxxxxxxx, Ozalj sa zahtjevom za otkup stana čiji je nosilac stanarskog prava njen suprug Vorkapić Ostoja – policajac u mirovini.

 

Imenovani Vorkapić Ostoja, sin Stojana i Marije, r. 08. 11. 1928. g. u mjestu Katinovac, općina Vrginmost napustio je u toku 8. mj. 1991. g. Ozalj I otišao na područje općine Vrginmost, gdje se I sada nalazi, tako da sada u njegovom stanu živi samo njegova supruga Milka.

 

Navedenog dana Vrokapić Milka je predočila dokument Opštinskog suda Vrginmost sa datumom 07. 12. 1992. g. Radi se o punomoći – ovlašćenju kojom je Vorkapić Ostoja ovlastio svoju suprugu Milku da u njegovo ime potpiše ugovor o otkupu dvosobnog stana površine 62,30 m 2 na adresi xxxxxxxxxxxxxxxx, Ozalj.

 

Navedeni dokument Opštinskog suda Vrginmost potpisala je sudac tog suda Desanka Drpa, kći Nevenka, r. 16. 03. 1963. g. u Glini, sa prebivalištem u mjestu Bović 110, Vrginmost, te ovjerila pečatom “Republika Srpska Krajina, Opštinski sud Vrginmost” sa ćiriličnim natpisom, te ga izdala Vrokapić Ostoji u svrhu ostvarivanja njegovih prava u Ozlju iako je taj dokument nevažeći u R Hrvatskoj.

 

Radi napred navedenog Drpa Desanka je osnovano sumnjiva da je počinila kriv. djelo iz čl. 3 Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i terit. cjelovitosti RH. Prednje vam se dostavlja u daljnju nadležnost.

 

Napomena: Podaci za Drpa Desanku dobiveni su provjerom preko terminala.

 

 

PRILOG:

 

1. Fotokopija dokumenta i original
Opštinskog suda Vrginmost,

2. Sl. zabilješka o obavljenom

infor. razgovoru s Vrokapić Milkom,-

 

 

 

Izvještaj sastavio:

ml. insp. Dujam Tomislav

 

ZAPOVJEDNIK PS:

Družak Franjo

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

 

Broj: R-271/922

 

 

Z A P I S N I K

od 07. 12. 1992. godine

 

 

Sastavljen kod Opštinskog suda u Vrginmostu.

 

Prisutni od strane suda:

 

S u d i j a: Drpa Desanka

Zapisničar: Vorkapić Mica

 

Pristupa sudu nepozvan VORKAPIĆ OSTOJA, prije Ozalj, Kurilovac 6, sada Katinovac kbr. 110-a, pa podnosi sledeći

 

 

PRIJEDLOG-MOLBU

 

 

Molim Opštinski sud u Vrginmostu da mi na zapisnik uzme sledeću      p u n o m o ć –

o v l a š ć e n j e   kojom želim   o v l a s t i t i    svoju surpugu VORKAPIĆ MILKU, rođena 27. 4. 1930. godine iz Podgraja 51-a, opština Ozalj, sada Kurilovac 6, da u moje ime potpiše ugovor kbr. 51-a. prvi kat – desno, stan broj 3, čiji sam ja nosilac stanarskog prava, kao i da u vezi sa ovim otkupom stana naprijed navedenog izvrši sve pravne radnje.

 

Ova punomoć-ovlašćenje odnosi se na otkup stana i ne može se koristiti u druge svrhe, a ostaje an snazi do okončanja napred navedenog pravnog postupka.

 

 

Vrokapić Ostoja

 

Sud

 

r  j  e  š  a  v  a

 

 

 

Udovoljava se prijedlogu-molbi.

 

Potvrđuje se od strane Opštinskog suda u Vrginmostu da je napred navedenu punomoć-ovlašćenje vlastoručno danas pred sudom potpisao VORKAPIĆ OSTOJA, prije Ozalj, Kurilovac 6, sada Katinovac kbr. 110-a, rođen 8. 11. 1928. godine, čiji je identitet utvrđen uvidom u ličnu kartu reg. broj 21227 izdana u Ozlju.

 

D o v r š e n o

 

Taksa: 500.-

OPŠTINSKI SUD VRGINMOST

dne, 7. 12. 1992. godine

 

S u d i j a :

(nečitko)

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

POLICIJSKA STANICA OZALJ

Broj: 511-05-30/1-7-K-9/93.

 

 

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

 

 

Građanin VORKAPIĆ MILKA zanimanje domaćica rođen 27. 10. 1930. godine, boravište – prebivalište Ozalj, xxxxxxxxxxxxxxxxx

je dana 01. 02. 1993. godine u prostorijama  PS Ozalj

dao ovlaštenoj osobi PS Duga Resa

slijedeće obavijesti:

 

„Moj suprug Ostoja ostao je u mjestu Katinovcu, općina Vrginmost u 08. mj. 1991. g. jer se nije mogao vratiti  radi zatvorene ceste prema Karlovcu, Ja sam isto bila s njime u Katinovcu, ali sam radi svoje bolesti vratila se par dana prije u  Ozalj. Bolujem od šećerne bolesti, te radi toga moram biti pod nadzorom liječnika. SA suprugom sam zadnji puta razgovarala pred otprilike mjesec dana kada mi se javio telefonom preko Unprofora. Razgovor je trajao svega dvije minute i rekao mi je da će mi poslati pismo i u pismu punomoć za otkup stana. Pismo sam našla u poštanskom sandučiću nekoliko dana prije Nove Godine. Došlo je u bijeloj koverti i ima žig pošte u Zagrebu, odakle je poslano 21. 12. 1992. g. i to je jedino pismo kojeg sam od njega dobila. Nakon što sam pročitala pismo asm spalila, a punomoć koju mi je poslao donijela sam u Policiju kako bih mogla potpisati ugovor o otkupu stana u kojem živim. Navedenu punomoć su u Policiji iskopirali, te mi vratili original, a fotokopiju zadržali za sebe i saopćili mi da ta punomoć ne važi. Moj suprug nema nikakve rodbine u Zagrebu, tako da mi nije jasno niti poznato tko je to pismo mogao poslati na moju adresu iz Zagreba. On najčešće kontaktira sa kćerkom i sinom koji žive u Sloveniji. Kćerka radi kao medicinska sestra u Domu zdravlja u Črnomlju, a sin Slobodan je u 4. mj. 1992. g. napustio službu u JA i zajedno sa suprugom i dvoje djece preselio se kod sestre u Sloveniju.“

 

Ovl. sl. osoba: ml. insp.



 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNO DRŽAVNO DOVJETNIŠTVO KARLOVAC

Broj: KT 24/93.

 

Karlovac, 12. veljače 1993. godine

ZC/MR

 

 

VOJNI SUD

 

K A R L O V A C

 

 

Na temelju članka 45 stavak 2 točka 3 ZKP-a, a i članka 7 Uredbe o primjeni Zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske (NN 43/91 i 25/92), podižem

 

O P T U Ž N I C U

 

protiv

DESANKE DRPA, kći Nevenka, rođena 16. 3. 1963.

god. u Glini, prebiva u Vrginmostu, Bović 110,

diplomirani pravnik, Srpkinja, držav. RH,

 

da je:

 

unatoč tome što je znala da je područje SO Vrginmost dio teritorija Republike Hrvatske, na kojem vrijede isključivo pravni propisi Republike Hrvatske, nakon što je agresijom tzv. „JNA“ i drugih paravojnih srbo-četničkih oružanih formacija, područje SO Vrginmost privremeno okupirano, u namjeri da pomogne pripajanje tog dijela Republike Hrvatske tzv. „SAO Krajini“, te u uvođenju okupatorske vlasti, preuzela dužnost suca Općinskog suda u Vrginmostu, te je dan 7. 12. 1992. godine sačinila punomoć iz koje je slijedilo da je Vorkapić ostoja iz Vrginmosta ovlastio svoju suprugu Milku u Ozlju da u njegovo ime može otkupiti stan na kojem je prije agresije na Republiku Hrvatsku ima stanarsko pravo, a zatim je takvu punomoć potpisala svojim potpisom i ovjerila službenim žigom nelegalne tzv. „Republike Srpske Krajine“,

 

dakle, poduzela radnju upravljenu na protuustavno uvođenje u Republiku Hrvatsku, stranog pravosudnog sistema, djelovanja vlasti,

 

pa da je time počinila krivično djelo – označeno i kažnjivo u članku 3-Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

 

Stoga

 

P r e d l a ž e m

 

  1. da se pred tim sudom kao stvarno i mjesno nadležnim održi glavna i javna rasprava,
  2. da se na raspravu pozove okr. Desanka Drpa, te da se provede dokaz saslušanjem Vorkapić Milke kao svjedoka,
  3. da se na raspravi izvrši uvid u zapisnik Općinskog suda u Vrginmostu (2).

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Policijska stanica Ozalj podnijela je prijavu protiv Drpa Desanke, radi krivičnog djela pobliže opisanog u izreci ove optužnice.

 

Vorkapić Milka je izjavila da je njezin suprug Ostoja ostao na području Općine Vrginmosta u 8. mjesecu 1991. god. jer se tada više nije mogao vratiti zbog zatvorene ceste prema Karlovcu, Ona je također bila na sa njime na području Vrginmosta, međutim, radi bolesti se vratila u Ozalj. Suprug joj se javio putem Umprofora, te su razgovarali svega dvije minute, i tada je saznala da će joj poslati pismo i u pismu punomoć za otkup stana. Pismo je našla u poštanskom sandučiću nešto prije Nove Godine. Nakon što je dobila punomoć, otišla je u Policiju, kako bi mogla potpisati ugovor o tokupu stana u kojem živi, međutim, u Policiji su joj rekli da ta punomoć ne važi. Nije joj poznato na koji način je primila to pismo, s obzirom da je došlo iz Zagreba, a u Zagrebu rodbine enma.

 

Iz zapisnika (2), slijedi da je po Općinskom sudu u Vrginmostu po sucu Drpa Desanki sačinjena punomoć kojom je Vrokapić Ostoja ovlastio svoju suprugu Milku da na području Općine Ozalj može u njegovo ime potpisati ugovor o otkupu dvosobnog stana površine 62,30 m2, koji se nalazi u Podgraju kbr. 51-a. Tu punomoć je Drša Desanka potpisala, te je na istu otisnula žig tzv. „Republike Srpske Krajine“ Općinskog suda u Vrginmostu.

 

S obzirom na sve navedeno, smatram da je Drpa Desanka počinila krivično djelo iz članka 3 Zakon o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Drpa Desanka je vrlo dobro upoznata sa činjenicom da je područje Skupštine Općine Vrginmost dio teritorija Republike Hrvatske na kojem važe isključivo propisi te Republike, te da na tom području en može biti formirana nikakva tzv. „Republika Srpska Krajina“. Uprkos tome, nakon što je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija tzv. „JNA“ i drugih paravojnih srbo-četničkih oružanih formacija, i nakon što je područje SO Vrginmosta privremeno okupirano i zbog takve okupacije nije pod kontrolom Hrvatske vlasti, Drpa Desanka je preuzela dužnost suca Općinskog suda u Vrginmostu, te je u tom svojstvu počela vršiti određene pravne poslove. Na takve pravne poslove počela je primjenjivati propise koji en važe u Republici Hrvatskoj, a dokumente koje je sačinjavala, ovjeravala je nevažećim žigom nelegalne tvorevine tzv. „Republika Srpska Krajina“. Dakle, smatram da je sačinjavanjem ovakve punomoći za koju je znala da se upućuje u Republiku Hrvatsku koja je međunarodna priznata dražva, okrivljenica Drpa Desanka poduzela određenu radnju koja je upravljena na protuustavno uvođenje u Republiku Hrvatsku stranog pravosudnog sistema djelovanja vlasti, čime je ostvarila sva bitan obilježja krivičnog djela iz članka 3 Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Iz tog razloga je valjalo podići ovu optužnicu koja je opravdana i na Zakonu osnovan.

 

S obzirom da za sada Drpa Desanka nije dostupna pravosudnim organima Republike Hrvatske, a smatramo da postoje osobito važni razlozi da se suđenje ipak održi, predlažemo suđenje u odsutnosti optuženice.

 

VOJNI DRŽAVNI ODVJETNIK

Zdravko Car

 


REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD U KARLOVCU

K-22/93

Kv

 

 

 

R J E Š E N J E

 

 

 

Vojni sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Zvonimira Matan kao predsjednika vijeća i sudaca Mladena Kosijer i Marijana Janjac kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Sande Rastovski u krvi. predmetu protiv okr. DESANKE DRPA radi krvi. djeal iz čl. 3 Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, na sjednici vijeća održanoj dana 25. veljače 1993. godine

 

 

r i je š i o    j e

 

 

 

  1. Temeljem čl. 191 st. 2 t. 1 ZKP-a, određuje se pritvor protiv:

    DEANKE DRPA, kći Nevenka r. 16. 3. 1963. godine u Glini, prebiva u Vrginmostu, Bović 110, dipl. pravnik, Srpkinja, državljan RH.

  2. Okr. Desanku drpa nakon lišenja slobode, kojom prilikom će joj se uručiti primjerak ovog rješenja potrebno je dovesti u radno vrijeme u Vojni sud Karlovac, a u vrijeme kada sud ne radi u Okružni zatvor Karlovac Haulikova br. 1, te o tome odmah obavijestiti Vojni sud.

  3. Pritvor počinje teći trenutkom lišenja slobode okrivljenice.

 

 

 

Obrazloženje

 

 

 

Vojno državno odvjetništvo karlovac pod br. KT-24/93 od 12. veljače 1993. godine, podnijelo je optužnicu protiv Desanke Drpa radi kriv. djela iz čl. 3 Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

 

Osnovana sumnja da je okrivljenica počinila utuženo krivično djelo proizlazi iz zapisnika Općinskog suda Vrginmost od 7. 12. 1992. godine, kao i obavljenog informativnog razgovora sa svjedokinjom Vorkapić Milkom. Stoga je očigledno i proizlazi da se okrivljenica nalazi u bijegu na okupiranom teritoriju, te je nedostupna legalnim organima vlasti, pa je odlučeno kao u izreci.

 

Karlovac, 25. veljače 1993. godine

 

 

ZAPISNIČAR:                                                                        PREDSJEDNIK VIJEĆA:

 

Sanda Ristovski, v. r.                                                             Zvonimir Matan, v. r.

 

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

K-22/92

 

R J E Š E N J E

 

Vojni sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Zvonimira  Matana kao predsjednika vijeća i sudaca Mladena kOsijer i Marijana Janjac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Sande Rastovski u kriv. predmetu protiv okr. DESANKE DRPA radi kriv. djela iz čl. 3 zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske na sjednici vijeća održanoj dana 25. veljače 1993. godine

 

r i j e š i o     j e

 

Temeljem čl. 300 st. 3 i 3 ZKP-a određuje se    p r o v o đ e n j e   s u đ e n j a    u

o d s u t n o s t i   protiv

 

DESANKE DRPA, kći Nevenka, rođena 16. 3. 1963. god. u Glini, prebiva u Vrginmostu, Bović 110, dipl. pravnik, Srpkinja, držav. RH,

 

 

Obrazloženje

 

 

Vojno državno odvjetništvo Karlovac, optužnicu od 12. veljače 1993. godine br. KT-24/93 optužilo je Desanku Drpa radi kriv. djela iz čl. 3 Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

 

Iz stanja spisa proizlazi da se okrivljenica nalazi na okupiranom teritoriju RH, te je u bijegu i nedostupna legalnim vlastima RH pa je upravo stoga posebnim rješenjem određen pritvor i naređeno izdavanje tjeralice.

 

Vojni državni odvjetnik stavio je prijedlog da se provede suđenje u odsutnosti okrivljenice, pa cijeneći da okrivljenica i nadalje obnaša pravosudnu funkciju na okupiranom području to se zaključuje da u smislu generalne i specijalne prevencije postoje izuzetno važni razlozi da joj se sudi u odsutnosti. Stoga je odlučeno kao u izreci.

 

Karlovac, 25. veljače 1993. godine

 

 

ZAPISNIČAR:                                                                        PREDSJEDNIK VIJEĆA:

 

Sanda Rastovski, v. r.                                                             Zvonimir Matan, v. r.

 


 

 

REPUBLIKA RHVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

IV K-22/93-8

 

 

P R E S U D A

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE !

 

 

Vojni sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Mladena Kosijer kao predsjednika vijeća te Zvonimira Matan i Marijana Janajc kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Sande Rastovski, u krivičnom predmetu protiv okr. Desanke Drpa, radi kriv. djela iz čl. 2 Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv Republike Hrvatske (NN 74/92), nakon glavne i javne rasprave zakazane povodom optužnice vojnog državnog odvjetnika Karlovac broj KT-24/93, od 12. veljače 1993. godine, dovršene dana 24. ožujka 1993. godine u prisutnosti Vojnog državnog odvjetnika Karlovac Zdravka Car, te u odsutnosti okrivljene, a uz branitelja Zdravka Car, te u odsutnosti okrivljene, a uz branitelja po službenoj dužnosti Darka Šantić odvjetnika iz Karlovca

 

 

p r e s u d i  o    j e

 

 

Okr. DESANKA DRPA kći Nevenka, rođ. 16. 03. 1963. godine u Glini, prebiva u

Vrginmostu, Boić 110, dipl. pravni,, Srpkinja, drž. RH

 

 

k r i v a     j e

 

 

što je:

 

unatoč tome što je znala da je područje SO Vrginmost dio teritorija Republike Hrvatske, na kojem vrijede isključivo propisi Republike Hrvatske, nakon što je agresijom tzv. „JNA“ i drugih paravojnih četničkih oružanih formacija područje SO Vrginmost, privremeno okupirano, u namjeri da pomogne pripajanje tog dijela Republike Hrvatske tzv. „SAO Krajini“, te u uvođenju okupatorske vlasti, preuzela dužnost suca tzv. „Opštinskog suda u Vrginmostu“, te je dana 7. 12. 1992. godine sačinila punomoć iz koje je slijedilo da je Vorkapić Ostoja iz Vrginmosta ovlastio svoju suprugu Milku u Ozlju da u njegovo ime može otkupiti stan an kojem je prije agresije na Republiku Hrvatsku imao stanarsko pravo, a zatim takvu punomoć potpisala svojim potpisom i ovjerila „službenim žigom“ nelegalno tzv. „Republike Srpske Krajine“,

 

dakle, poduzela radnju upravljenu na protuustavno uvođenje u Republiku Hrvatsku stranog pravosudnog sistema, nelegalne vlasti,

 

čime je počinila krivično djelo – označeno i kažnjivo u čl. 3 – Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, pa se temeljem sitog Zakonskog propisa

o s u đ u j e

 

 

na KAZNU ZATVORA  u trajanju od deset (10) godina.-

 

Trošak krivičnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.-

 

Obrazloženje

 

Vojno državno odvjetništvo Karlovac optužnicom broj KT-24/93, od 12. veljače 1993. godine optužilo je Desanku Drpa radi kriv. djela iz čl. 3 Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti RH, a kako je to pobliže opisano u izreci presude. U istoj optužnici stavljen je prijedlog da se provede suđenje u odsutnosti okrivljenice.-

 

Sud je odredio pritvor protiv okrivljenice i izdao naredbu radi raspisivanja tjeralice obzirom da je okrivljenica nedostupna pravosudnim organima Republike Hrvatske, a također je prihvatio prijedlog VDO Karlovac i rješenjem odredio provođenje suđenja u odsutnosti okrivljenice.-

 

Na glavnoj raspravi a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je proveo dokaze saslušanjem svjedokinje Vorkapić Milke, te izvršio uvid u zapisnik i punomoć „Opštinskog suda Vrginmost“ na listu broj 2.-

 

Na osnovu ovako provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je okrivljenica počinila utuženo kriv. djelo.-

 

Svjedokinja Vorkapić Milka iskazala je da je njezin suprug ostao u mjestu Kahinovcu, Općina Vrgimost, u VIII mjesecu 1991. godine, a da se ona vratila zbog bolesti u Ozalj. Sa suprugom je zadnji puta razgovarala pred Novu godinu 1993. telefonskim putem UNPROFOR-a. Tada su razgovarali da će joj suprug poslati pismo i punomoć za otkup stana. Pismo je pronašla u poštanskom sandučiću nekoliko dana prije Nove godine, koje je došlo u bijeloj kuverti i imalo žig pošte u Zagrebu, odakle je poslano 21.12.1992. god. Nije joj poznato tko je pismo poslao iz Zagreba. Pismo je pročitala i spalila, a punomoć donijela u policiju, kako bi mogla potpisati ugovor o otkupu stana u kojem živi. U policiji su joj priopćili da ta punomoć ne važi, i istu oduzeli. Po predočenju zapisnika na listu broj 2 potvrđuje da je upravo to punomoć koju je dobial u listu poslanom iz Zagreba i koja joj je oduzeta i na kojoj prepoznaje potpis svojeg supruga.-

 

Iz zapisnika na listu broj 2 vidljivo je da je isti sastavljen kod Općinskog suda u Vrginmostu dana 7.12.1992. godine time da je sudija Drpa Desanka, a zapisničar Vorkapić Mica, te da je sastavljena punomoć na osnovu prijedloga Vorkapić Ostoje iz Katinovca 110A. Punomoć se odnosi na ovlaštenje supruge Vorkapić Milke radi zaključenja ugovora o otkupu stana u Podgraju 51A. Punomoć je potvrđena od „sudije“ Drpa Desanke te ovjerena žigom „tzv. Republike Srpske Krajine“, „Opštinski sud Vrginmost“, na ćiriličnom pismu.-

 

Na osnovu navedenog zapisnika nesporno se može zaključiti da je upravo okrivljena Drpa Desanka se može zaključiti da je upravo okrivljena Drpa Desanka u svojstvu suca tzv. „Opštinskog suda u Vrginmostu“ i tzv. „Republike Srpske Krajine“ sačinila zapisnik i navedenu punomoć priložen u spisu na listu broj 2. Također je nesporno da je okrivljenica obnašala funkciju suca Općinskog suda Vrginmost i prije neprijateljskih djelovanja dok se isti sud nalazio pod ingerencijom hrvatske vlasti. Okrivljenica je stoga, a da bi mogla obnašati navedenu funkciju suca Općinskog suda Vrginmost, diplomirala na pravnom fakultetu odnosno imala visoku stručnu spremu. Stoga se može zaključiti da je kao osoba sa visokom stručnom spremom bila dobro upoznata sa događajima na području Skupštine Općine Vrginmost. Jasno je da je znala da je područje Skupštine Općine Vrginmost dio teritorija Republike Hrvatske na kojem važe isključivo propisi Republike Hrvatske, te da na tom području en može biti formirana nikakva tzv. „Republika Srpska Krajina.! Usprko  tome što je an Republiku Hrvatsku upućena agresija tzv. „JNA“ i drugih paravojnih srbočetničkih oružanih foramcija i nakon što je područje SO Vrginmosta privremeno okupirano te zbog takve okupacije nije pod kontrolom hrvatske vlasti okrivljenica je preuzela dužnost suca Općinskog suda u Vrginmostu, te je u tom svojstvu počela vršiti određene pravne posljedice odnosno poslove. Na takve pravne poslove počela je primjenjivati propise koji ne važe u Republici Hrvatskoj, a dokumenta koje je sačinila ovjeravala je nevažećim žigom nelegalne tvorevine tzv. „Republika Srpska Krajina“. Sačinjavanjem ovakove punomoći iz čijeg sadržaja očigledno da se upućuje u Republiku hrvatsku koja je međunarodno priznata dražva okrivljencia je poduzela radnju koja je upravljena na protuustavno uvođenje u Republiku Hrvatsku stranog pravosudnog sistema djelovanja vlasti. Dakle, obnašanjem navedene funkcije kao i sačinjavanjem zapisnika i punomoći okrivljenica je ostvarila bitna obilježja krivičnog djela iz čl. 2 Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.-

 

Iako sud nije raspolagao elementima olakotnih okolnosti jasno je da se radi o teškom krivičnom djelu uperenom protiv Republike Hrvatske, te je izrekao kaznu za koju smatra da će se istom ostvariti svrha krivično pravne zaštite.-

 

Također je odlučeno da troškovi postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda.-

 

Karlovac, 24. ožujka 1993. godine.-

 

ZAPISNIČAR:                                                                        PREDSJEDNIK VIJEĆA.

 

Sanda Rastovski                                                                     Mladen Kosijer

 

 


 

 

Broj: I Kž 426/1993-3

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

 

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda dr. Petra Novoselca, kao predsjednika vijeća, te mr. Branka Zmajevića, mr. Rudolfa Frančule, Marijana Svedrovića i Milivoja Mikora, kao članova vijeća i stručnog suradnika Lipnjak-Bosanac Zlate, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. Desanke Drpa zbog krivičnog djela iz čl. 3. Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, odlučujući o žalbi optuženice podnesene protiv presude Vojnog suda u Karlovcu od 24. ožujka 1993. K 22/93, u sjednici održanoj 7. srpnja 1993., saslušavši zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske Baldu Papac,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

Odbija se žalba opt. Drpa Desanke kao neosnovana i potvrđuje presuda suda prvog stupnja.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Vojni sud u Karlovcu pobijanom presudom proglasio je krivom opt. Drpa Desanku zbog krivičnog djela iz čl. 3. Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, koje djelo da je počinila na način kako je to pobliže činjenično i pravno opisano u izreci pobijane presude te joj izrekao kaznu zatvora u trajanju od deset godina.

Protiv te presude žalbu je podnio branitelj optuženice zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povrede krivičnog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni u kojoj žalbi predlaže da se pobijana presuda "ili preinači ili ukine".

 

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Vraćajući spis, temeljem čl. 360. st. 2. ZKP, državno odvjetništvo Republike Hrvatske, predložilo je da se žalba optuženice odbije kao neosnovana.

 

Žalba nije osnovana.

 

Nije u pravu žaliteljica kada tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka.

 

Bitnu povredu odredaba krivičnog postupka branitelj optuženice vidi u tome što je postupak vođen u odsutnosti optuženice, te zbog toga što prethodno nije proveden istražni postupak. Ti navodi žalbe usmjereni su dakle na bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 1. toč. 3. i povredu iz st. 2. istoga članka ZKP.

 

Prvostepeni sud je pravilno odlučio da sudi optuženici u odsutnosti (čl. 300. st. 3.

ZKP), naime, nedvojbeno je da se optuženica nalazi na okupiranom dijelu Republike Hrvatske, dakle na dijelu na kojem zasada nije dostižna državnim organima. Nikakovim pravnim sredstvima ne može se sada osigurati njeno prisustvo u krivičnom postupku. Ispunjen je, dakle, prvi uvjet za suđenje u odsutnosti. Suđenje u odsutnosti u prvom redu usmjereno je za krivična djela, koja zbog svoje težine i načina izvršenja izazivaju veliko uzbuđenje javnosti - građana, osnovni razlog je u moralnom značaju takve presude i predstavlja akt društvenog neodobravanja tog postupka, konkretno optuženice. U skraćivanje suđenja u odsutnosti u konkretnom slučaju dovelo bi do štete za interese cjelovitosti Republike Hrvatske odnosno pravosudnog sustava vlasti. Prema tome postojali su važni razlozi za suđenje u odsutnosti. Budući da za to suđenje postoji i zahtjev ovlaštenog državnog odvjetništva ispunjeni su bili svi uvjeti iz čl. 300. st. 3. ZKP da se optuženici sudi u odsutnosti.

 

Što se tiče povrede odredaba st. 3. čl. 354. ZKP da nije proveden istražni postupak u ovom krivičnom predmetu, tj. da prvostepeni sud prema tome nije u pripremanju glavne rasprave primijenio ili nepravilno primijenio odredbe ZKP, treba reći da vojni tužitelj može podići neposrednu optužnicu za krivična djela iz čl. 4. st. 3. i 4. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 25/92 i 81/92) na temelju čl. 7. st. 2. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o primjeni Zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske (čl. 5. te Uredbe, "Narodne novine" br. 25/92), dakle, i za krivična djela propisana Zakonom o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske (čl. 1. Uredbe od 30. studenog 1992., br. 81/92).

 

Prema tome nije osnovan navod žalitelja da je prvostepeni sud počinio bitnu povredu odredba krivičnog postupka time što nije proveden postupak istrage.

 

Nije u pravu niti žalitelj kada se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

U odnosu na taj žalbeni osnov žaliteljica tvrdi da nije na valjan način utvrđeno pod kojim okolnostima je došlo do sačinjenja predmetne punomoći sa žigom tzv. "Republike srpske krajine".

 

Protivno tom navodu žalbe prvostepeni sud je saslušanjem svjedoka Vorkapić Milene, te uvidom u zapisnik sastavljen kod "Općinskog suda u Vrginmostu" dana 7. prosinca 1992. godine utvrdio nedvojbeno da je optuženica kao sudac sastavila i ovjerila zapisnik u kojem je u povodu prijedloga molbe Vorkapić Ostoje ovjerila njegovu punomoć, koji zapisnik je potpisala, te ovjerila štambiljom tzv. "Republike srpske krajine", Općinski sud Vrginmost.

 

Iz tog postupka nedvojbeno se može zaključiti da optužena Drpa Desanka u svojstvu suca radi u tzv. "Općinskom sudu Vrginmost". Obnašanjem takve funkcije optuženica na protuustavan način uvodi u Republiku Hrvatsku na njen okupirani teritorij strani pravosudni sistem djelovanja vlasti. Njoj je potpuno jasno da se radi o teritoriju Republike Hrvatske na kojem može vrijediti isključivo pravosudni sistem Republike Hrvatske i da sastavljajući sudski zapisnik, te vršenjem "sudačke funkcije", a u ime tzv. Republike srpska krajina, uvodi na teritoriju Republike Hrvatske na protuustavan način strani pravosudni sistem. Prema tome, pravilno je prvostepeni sud utvrdio na koji način je i pod kojim okolnostima došlo do sačinjenja predmetne punomoći. U postupku optuženice ostvareni su, dakle, svi bitni elementi krivičnog djela za koje se optužuje.

 

Stoga nije osnovana žalba optuženice zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

Nije u pravu žaliteljica ni kada se žali zbog povrede krivičnog zakona, koji žalbeni osnov ne obrazlaže, a ovaj drugostepeni sud ispitao je pobijanu presudu u tom pravcu po službenoj dužnosti (čl. 366. ZKP) i utvrdio da takve povrede nisu počinjene na štetu optuženice.

Ne stoje žalbeni navodi ni zbog odluke o kazni.

 

Opravdano je prvostepeni sud prilikom odmjeravanja kazne cijenio težinu krivičnog djela koje je upereno protiv državnog suvereniteta Republike Hrvatske na njenom teritoriju, te protiv cjelovitosti Republike Hrvatske, a koje djelo je posebno društveno opasno djelo, čega je bila potpuno svjesna optuženica kao bivši sudac, dakle osoba kojoj su potpuno jasne posljedice i dalekosežnost takovog postupanja. Obzirom na to kazna zatvora u trajanju od deset godina primjerena je društvenoj opasnosti djela i ličnosti počinitelja.

 

Radi svega toga trebalo je temeljem odredbe čl. 374. ZKP odlučiti kao u izreci ove drugostepene presude.

 

U Zagrebu, 7. srpnja 1993.

 

 

 

Zapisničar:                                                                                                                  Predsjednik vijeća:

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U KARLOVCU

Broj: Su Ik-ll0/93-3

 

 

RJEŠENJE

I

NAREDBA

 

 

 

Općinski sud u Karlovcu, po predsjedniku suda Anti Ujeviću, a u postupku izvršenja kaznenih sankcija, temeljem čl. 1 stavak 2 Zakona o općem oprostu (N.N. 80/96), a u svezi čl. 101 stavak 3 Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija, te članka 540 stavak 1 ZKP-a, dana 19. studenog 1996.g.

 

r i j e š i o    j e

 

I. O b u s t a v lj a   se   izvršenje kazne zatvora prema osuđenici DRPA DESANKI.

II. Povlači se naredba za raspisivanje tjeralice protiv osuđenice Drpa Desanke, koja je iz~ana kod ovoga suda 29.11.1993.g., pod brojem Su Ik-11O/93-2.

 

 

Obrazloženje

 

 

Osuđenica Drpa Desanka , odlukom Vojnog suda u Karlovcu pravomoćno je osuđen, zbog kaznenog djela iz čl. 3 Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti RH, na kaznu zatvora od 10 (deset) godina.

 

Zakon o općem oprostu, u članku 1 stavku 2, a u odnosu na stavak 1 istog članka, između ostalog predviđa, da se oprost odnosi i na izvršenje pravomoćne presude izrečene za kazneno djelo iz čl. 3 Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti

protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti RH.

 

Dana 29.11.1993.g. ovaj sud je izdao naredbu za raspisivanje tjeralice, pod brojem

SuIk-110/93-2 protiv okr. Drpa Desanke, pa kako su, dakle, prestali razlozi za tjeralicu, ovom naredbom se nalaže Policijskoj upravi Karlovačkoj da se raspisana tjeralica ukine.

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, od dana prijama istog. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud u Karlovcu.

 

U Karlovcu, 19. studeni 1996.g.

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U KARLOVCU

Broj: K-22/93-17(VS)

 

 

 

N A R E D B A

 

 

Županijski sud u Karlovcu po predsjedniku vijeća Jasminki Jerinić Mušnjak, u kriv. predmetu protiv Desanke Drpa, zbog kaznenog djela iz čl.3 Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke dje­latnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti RH

 

n a r e d i o    j e

 

 

I. Temeljem čl.540 ZKP protiv:

DESANKE DRPA kćeri Nevenke, rođene l6.3.l963.g.u Glini,

s posljednjim prebivalištem u Boviću 110,Vrginmost, Srpkinje,

 

 

n a r e đ u j e   s e    p o v l a č e n j e    t j e r a l i c e

 

čije izdavanje je naređeno naredbom Vojnog suda u Karlovcu od 25.veljače 1993.godine broj K-22/93-4.

 

II. Kako je na gore navedenu osobu primijenjen Zakon o općem oprostu i obustavljen krivični postupak, to je i naredba o raspisivanju tjeralice postala bespredmetna pa ju je valjalo i povući.

 

III. Temeljem čl. 541 ZKP ovu naredbu izvršit će  PU Karlovačka.

 

U Karlovcu, 21. ožujka 1997. godine.­

 

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Jasminka Jerinić-Mušnjak

 

 

DOSTAVLJENO:

PU KARLOVAČKA

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Iskazi - Srpski zločini RH

TRANSLATE


SURADNICI

majhen
sarunic
dragic
budimlic
grgic
ARGUS
NEIMENOVANI

Priopćenja u toku političkog progona HDZ-ove vlade,Ive Sanadera i haaškog tužiteljstva - Text

PRIJATELJI

KOMENTARI