REMEMBER BLEIBURG MASSACRE - DO NOT HATE - DO NOT FORGET ISKAZI - SVJEDOČANSTVA ISTINA O STRADANJU, MUČENJU I NEHUMANIM POSTUPCIMA OD STRANE SRBA PREMA HRVATIMA I MUSLIMANIMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE CIJI JE KRAJNJI CILJ BIO STVARANJE ETNICKI ČISTE VELIKE SRBIJE....  - VIŠE
Blaiburg

 

Gvozd - KA-0007

Ocjena: / 3
LošeOdlično 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

Broj : 511-05-02/2-8-K-198/92.

Datum : 15.02.1992.

 

OKRUŽNOM JAVNOM TUŽIOCU

 

KARLOVAC

 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

KRIVIČNA PRIJAVA

 

STOJAN SAMARDŽIJA, otac Janko, rođen dana 12.03.1947. u Blatuša, općina Vrginmost, Hrvatska, stanuje u Vrginmost, ulica Dragice Bulat, broj 30. općina Vrginmost, narodnost Srbin, državljanstvo RH, zanimanje policajac, porodične prilike oženjen, završio VSS

 

Zbog krivičnog djela iz članka 236. F KZ RH - oružana pobuna

 

Na način što je kao djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske - Policijska uprava Karlovac - Policijske stanice Vrginmost na poslovima i radnim zadacima Načelnika SJS dana 31.07.1991. godine dobrovoljno pristupio s cjelokupnim naoružanjem i opremom u neprijateljske nelegalne formacije tzv. ''Miliciju SAO Krajine'', u namjeri ugrožavanja Ustavom utvrđenog društvenog ustrojstva i sigurnosti Republike Hrvatske.

 

Prilog : 1- osobni karton radnika broj : 391.

 

Opis činjeničnog stanja

Iz osobnog kartona radnika broj : 03032236144, vidljivo je da jer prijavljeni djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske od 22.04. 1985. - Policijske stanice Vrginmost na poslovima i radnim zadacima Načelnik SJS (prilog broj 1 - osobni karton radnika).

 

Dana 31.07.1991. godine svi su djelatnici Policijske stanice Vrginmost dobrovoljno pristupili u redove nelegalne neprijateljske formacije tzv. ''Miliije SAO Krajine'', a među njima istima se nalazio i prijavljeni Stojan Samardžija (rukovodioc).

 

Činom pristupanja u redove nelegalne formacije, a osim toga i prisvajanje zaduženog naoružanja, opreme i službene legitimacije istom je prestao radni odnos u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske - Policijska uprava Karlovac, Policijske stanice Vrginmost.

 

Prema postojećim operativnim saznanjima dobivenim od građana kao i kontaktima putem službene UKV veze prijavljeni i dalje radi kao pripadnik TZV. ''Milicije SAO Krajine'' u Vrginmostu.

 

Na osnovu naprijed opisanog činjeničnog stanja osnovano se sumnja da je isti počinio krivično djelo iz članka 236 F KZ RH - oružana pobuna.

 

Nakon utvrđivanja tržne vrijednosti nerazduženog naoružanja i opreme koji je prijavljeni prisvojio iz čega proizlazi osnovana sumnja da je isti počinio krivično djelo iz članka 229. KZ RH - pronevjere, obavijestiti ćemo Vas kao i o svim naknadno prikupljenim saznanjima putem posebnog izvješća.

 

Prednje vam se dostavlja u daljnju nadležnost.

 

PRILOG 1.-

 

NAČELNIK

POLICIJSKE UPRAVE :

 

Mr. Ivan Štajduhar

 

 


 

 

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

ODJEL ZA OPERATIVNE POSLOVE JS

 

Broj : 511-05-02/2-KM-K-198/92.

Datum : 21.05.1992.

 

VOJNOM TUŽITELJSTVU JAVNOM TUŽIOCU

 

KARLOVAC

 

Veza : naša krivična prijava - poseban izvještaj od K-198 od 14.02.1992.

Veza : vaš broj

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

POSEBAN IZVJEŠTAJ

 

Kao dopuna krivične prijave protiv SAMARDŽIJA STOJANA

 

U toku operativnog rada došli smo do saznanja da je u toku cijeloga dana 29.08.1991. godine preko UKV stanice u Vrginmostu zapovjednik te Policijske stanice tzv. ''Milicija Krajine'' STOJAN SAMARDŽIJA izdavao naređenja i vršio druge pregovore.

Isti je izdavao naređenja pripadnicima svoje milicije pa je između ostalog razgovarao i sa zapovjednikom specijalne policije iz Lučkog FABER ŽELJKOM koji se sa svojom jedinicom nalazio u Topuskom da bi se dogovorili oko primirja i prekida vatre pošto bi oni navodno trebali pokupiti svoje mrtve i ranjene koji su u toku 28.08.1991. godine nastradali u napadima na mjesto Topusko.

Naredbe i razgovore jasno su prepoznali pripadnici Policijske ispostave Topusko preko svojih UKV stanica, a koji su se nalazili u dežurnoj prostoriji Policijske ispostave i to Kuzmić Mirko, kome je Stojan Samardžija sedam godina bio rukovodilac i zapovjednik stanice Kuzmić Jerko također pripadnik PI Topusko kome je Stojan bio dvije godine zapovjednik (prilog 1.).

U toku daljnjeg operativnog rada utvrđeno je da je Cijanović Čedomir krajem 8. mjeseca 1991. godine pješice uputio prema Babinoj Gori radi posjete majci. Putem je uhićen i sproveden u Stanicu Milicije Vojnić. Četvrti dan po uhićenju iz Vrginmosta je došao zapovjednik tamošnje stanice milicije Stojan Samardžija koji ga je ispitivao, fizički zlostavljao, tukao i prijetio da će biti odveden u Knin (prilog 2.).

U toku daljnjeg operativnog rada nastavit će se sa prikupljanjem podataka vezanog za pomenutog Stojana Samardžiju, a o svim novim saznanjima biti ćete obaviješteni.

 

 

NAČELNIK

Zvonimir Krajačić

 




REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Policijska uprava Karlovac

Odsjek za suzbijanje gosp. kriminala

 

Broj : 511-05-02/-8-K-

Datum : 21.05.1992. godine

 

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

 

 

Građanin xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx je dana 21.05.1992. godine u PU Karlovac dao ovlaštenoj osobi ove PU slijedeće obavijesti :

 

''Da je krajem 08. mjeseca 1991. godine išao pješice prema Babinoj gori kako bi posjetio majku, ali je putem bio uhićen te sproveden u Milicijsku stanicu Vojnić. Četvrti dan ispitivanja u Milicijsku stanicu Vojnić došao je komandir SAMARDŽIJA STOJAN koji ga je odveo u kancelariju i nastavio ispitivati u vezi optužbi koje su mu bile pripisane. SAMARDŽIJA STOJAN kojeg gore imenovani poznaje i više puta ga je prilikom ispitivanja udario te mu izjavio da će najvjerojatnije u toku dana biti odveden u Knin te da će tamo morati sve reći''.

 

 

Ovl. službena osoba :

 


 

SLUŽBENA BILJEŠKA

 

Sastavljena dana 20.05.1992. godine u prostorijama Policijske uprave Karlovac, a u svezi obavljenog informativnog razgovora sa xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx koji su izjavili slijedeće.

 

Kao pripadnici Policijske ispostave Topusko gore pomenuti su bili dana 29.08.1991. godine u dežurnoj prostoriji PI gdje su jasno čuli i prepoznali naređenja i komandiranje zapovjednika tzv. ''Milicije Krajine'' Vrginmost STOJANA SAMARDŽIJU.

 

Samardžija je preko UKV stanice razgovarao tokom čitavog dana a između ostalog je i kontaktirao s zapovjednikom specijalne jedinice iz Lučkog koji se trenutno sa svojim jedinicama nalazio u Topuskom FABER ŽELJKO.

 

Stojan je zahtijevao od komandira specijalne jedinice da se uspostavi prekid vatre kako bi oni tj. pripadnici srbočetničkih formacija i ''Milicije Krajine'' mogli pokupiti svoje mrtve i ranjene koji su dana 28.08.1991. godine nastradali prilikom napada na Topusko.

 

Gore pomenuti xxxxxxxxxxxxxxxxxx jasno je prepoznao naređenja koja je izdavao komandir tzv. ''Milicije Krajine'' Stojan Samardžija jer je Stojan 7 godina bio komandir stanice u kojoj je i xxxxxxxxxxxxxxxxxxx radio kao policajac. Također je razgovor jasno čuo i prepoznao xxxxxxxxxxxxxxx koji se isto nalazi u policiji kojoj je Stojan bio komandir 2 godine u Vrginmostu.

 

 

Ovl. službena osoba

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNO TUŽITELJSTVO KARLOVAC

BROJ : KT - 342/92

 

Karlovac, 25. svibnja 1992. godina

ASM/SM

 

VOJNI SUD

 

K A R L O V A C

Na osnovu članka 45 stavak 2 točka 3 preuzetog ZKP (NN. 53/91) i članak 7 stavak 2 Uredbe o primjeni Zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, neovisnosti jedinstvenosti Republike Hrvatske (NN. 73/91) i (25/92) podižem

 

O P T U Ž N I C U

 

Protiv

 

 

SAMARDŽIJA STOJANA, sina Janka, rođ. 12.03.1947. godine u Blatuši, SO Vrginmost, sada prebiva u Vrginmostu, Dragice Bulat, 30, Srbina, policajca,

 

Da je :

 

U drugoj polovini 1991. godine u cilju nasilnog obaranja društvenog i državnog ustrojstva Republike Hrvatske, a nakon donošenja odluke političkih organa SO Vrginmost o ocjepljenju od Republike Hrvatske i pripajanju tzv. ''SAO Krajina'' kao zapovjednik policijske stanice Vrginmost organizirao ocjepljenje od MUP-a RH i formirane Policijske stanice Vrginmost i njeno pripajanje tzv. ''SUP-u Knin'', a zatim sa ciljem onemogućavanja funkcioniranja legalne vlasti Republike Hrvatske naredio postavljanje barikada, vršenje oružanih straža, kontrolu izlaska i ulaska građana, uhićenjem nepoćudnih građana i nasilno oduzimanje imovine građana, a što su njemu počinjene osobe izvršavale, nakon čega su pojedini građani uhićeni i odvedeni u zatvor, a sve u cilju sprečavanja ulaska legalnih snaga Republike Hrvatske na taj teritorij,

 

Dakle, organizirao i sudjelovao u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva i sigurnosti Republike Hrvatske,

 

Pa je time počinio krivično djelo protiv Republike Hrvatske - oružanom pobunom - označeno u članku 236-f stavak 1 i 2 KZ RH, a kažnjivo po stavku 2 istog zakonskog propisa.

 

Stoga

 

P r e d l a ž e m

 

 

  1. da se pred tim sudom kao stvarno i mjesno nadležnim održi glavna rasprava,
  2. da se na glavu raspravu pozove okr. SAMARDŽIJA STOJAN, pozove i sasluša kao i svjedoci xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
  3. predlažem da se okr. Samardžija Stojanu sudi u odsutnosti.

Obrazloženje

 

Policijska uprava Karlovac prijavila je Samardžija Stojana da je počinio krivično djelo činjenično i pravno opisano i dispozitivu optužnice.

 

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx zapovjednik specijalne policije Lučko navodi da se sa svojom jedinicom u 8. mjesecu 1991. godine nalazio na položaju u Topuskom. Dana 29.08.1991. godine da je preko UKW veze razgovarao sa zapovjednikom Policijske stanice Vrginmost tzv. ''Milicije Krajine'' Stojanom Samardžija tj. okrivljenim koji je inače izdavao naređenja i vršio pregovore a pregovori su se vršili oko potpisivanja primirja i prekida vatre jer je trebao kao zapovjednik policijske stanie da skloni mrtve i ranjene koji su nastradali dana 28.08.1991. godine u napadu na Topusko.

 

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx pripadnici - djelatnici Policijske ispostave Topusko su istovremeno preko UKW stanice prepoznali okrivljenog koji im je bio prije rukovodioc i zapovjednik Policijske stanice kad je vršio pregovore sa Faber Željkom.

 

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx navodi da je krajem 8. mjeseca 1991. godine išao pješice prema Babinoj Gori u posjetu svojoj majci. Putem da je bio uhićen i sproveden u Stanicu Milicije Vojnić gdje je bio i ispitivan. Četvrti dan po uhićenju da je u Policijsku stanicu Vojnić došao okrivljeni koji je zapovjednik stanice milicije Vrginmost, a kojeg inače osobno poznajem, te da ga je isti ispitivao, zlostavljao, tukao i prijetio da će biti odveden u Knin.

 

Iz osobnog kartona (2) za okrivljenog Samardžija Stojana proizlazi da je imenovani od 01.02.1990. godine obnašao funkciju načelnika u Policijskoj stanici Vrginmost.

 

Iz osobnog kartona za okrivljenog te navoda xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx proizlazi da je okrivljeni prije ocjepljenja policijske stanice Vrginmost od MUP-a RH u Policijskoj stanici Vrginmos obnašao funkciju zapovjednika a nakon ojepljenja da je i dalje vršio funkciju u Policijskoj stanici Vrginmost koja se je pripojila tzv. ''SUP-u Knin''

 

Iz navoda imenovanih proizlazi da je okrivljeni vršeći tu funkciju zapovjednika Policijske stanice Vrginmost naređivao da se postavljaju barikade, straže, naređivao kontrolu građana, vodio pregovore oko potpisivanja primirja, prekida vatre, što znači da je i neposredno sudjelovao ili zapovjedao u oružanim akcijama koje su bile upravljene protiv građana RH i napada na sela i mjesta u kojima pretežno pučastvo bilo hrvatske nacionalnosti. Isto tako u funkciji zapovjednika da je vršio i uhićenja pojedinih građana te ispitivanje istih i naređivanja da se takvi nepoćudni odvede u zatvore.

 

Nesporno je i opće poznato da je Skupština općine Vrginmost i njeni organi donesli odluku o izdavanju iz Republike Hrvatske te pripojenju tzv. SAO Krajine, a nakon toga da se je odvojila od ingerenije MUP-a RH i Policijska stanica Vrginmost čiji je zapovjednik bio okrivljeni koji je to ocjepljenje organizirao i nakon toga organizirao pripajanje policijske stanice tzv. SUP Knin. Isto tako nesporno je da su pojedina sela i mjesta na području općine Vrginmost sa pretežito hrvatskim življem iseljena, napadana od nelegalnih oružanih formacija tzv. SAO Krajina, a sve je to bilo u cilju nasilnog obaranja društvenog i državnog ustrojstva Republike Hrvatske i pripadnika SAO Krajine te i posebno u cilju sprečavanja ulaska legalnih snaga Republike Hrvatske na taj teritorij.

 

Obzirom na sve naprijed navedeno smatramo da je nesporno utvrđeno da se u ponašanju okrivljenog stiču svi bitni elementi krivičnog djela oružane pobune, odnosno da je okrivljeni i sudjelovao u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog ustrojstva Republike Hrvatske, pa se stoga ova optužnica ukazuje opravdana i na zakonu osnovana.

 

U smislu propisa iz članka 300 stavak 3 preuzetog ZKP (NN. 53/91) predlažemo da se okrivljenom sudi u odsutnosti jer okrivljeni je trenutno nedostupan pravosudnim organima Republike Hrvatske, a smatramo i da postoje osobito važni razlozi da mu se sudi u odsutnosti.

 

ZAMJENIK VOJNOG TUŽITELJA

ANTUN STANKOVIĆ - MOĆAN

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC                                                                             Broj : III K-64/92

Kv-63/92

 

 

R J E Š E NJ E

 

Vojni sud u Karlovcu, u vanraspravnom vijeću sastavljenom od sudaca Zvonimira Matana kao predsjednika vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blaženke Čurjak, u kriv. predmetu protiv okr. Stojana Samardžije, zbog kriv. djela iz čl. 236-f st. 1 i 2 KZ RH, temeljem čl. 265 u vezi čl. 191 st. 2. t. 1 preuzetog ZKP, 5 lipnja 1992.g.

 

r i j e š i o   j e

 

o d r e đ u j e    s e    p r i t v o r protiv okr. STOJANA SAMARDŽIJE iz Vrginmosta, Dragice Bulat 30, optuženog zbog kriv. djela iz čl. 236 - f. st. 1 i 2 KZ RH optužnicom broj KT - 342/92, zaprimljene 27. svibnja 1992.

 

Pritvor će se računati od dana lišenja slobode. -

 

Obrazloženje

 

VT Karlovac optužilo je okr. Stojana Samardžiju zbog kriv. djela iz čl. 236. f. st. 1 i 2 KZ RH.-

 

Kako okr. prebiva u Vrginmostu - područje koje trenutno nije pod kontrolom organa vlasti Republike Hrvatske, očito je da se time, odnosno da je u bjegu. Stoga je ostvaren uvijet za odreživanje pritvora i predviđen u čl. 191. st. 2. t. 1, te je riješio kao u izreci.-

 

U Karlovcu, 5 lipnja 1992. godine.-

 

ZAPISNIČAR :                                                                                   PREDSJEDNIK VIJEĆA :

 

Blaženka Čurjak                                                                                 Zvonimir Matan

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC                                                                             Broj : III K-64/92-3

 

N A R E D B A

 

Vojni sud u Karlovcu, po sucu Nini Bubaš kao predsjedniku vijeća, u kriv. predmetu protiv okr. Stojana Samardžije zbog kriv. djela iz čl. 236 - f. st. 1. i 2 KZ RH, 5. lipnja 1992. godine

 

n a r e d i o    j e

 

Naređuje se izdavanje tjeralica protiv STOJANA SAMARDŽIJE, sina Janka, rođ. 12.03.1947. u Blatuši, SO Vrginmost, s prebivalištem u Vrginmostu, Dragice Bulat kbr. 30, policajac, protiv kojeg je podignuta optužnica zbog kriv. djela iz čl. 236 -f. st. 1 i 2 KZ RH i određen pritvor rješenjem ovog suda broj III K-64/92-2, od 5. lipnja 1992. godine.-

 

Ovu naredbu izvršit će PU Karlovac.-

 

 

U Karlovcu, 5 lipnja 1992. godine.-

 

PREDSJEDNIK VIJEĆA :

 

Nina Bubaš

 

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNO TUŽITELJSTVO KARLOVAC

Broj : KT - 342/92.

 

Karlovac, 17. lipnja 1992. godine

DN/AB

 

 

VOJNI SUD

 

KARLOVAC

 

Na broj : K - 64/92.

 

U svezi podignuta optužnice protiv Stojana Samardžije broj KT -342/92. od 25. svibnja 1992. godine u prilogu dostavljam poseban izvještaj Policijske uprava Karlovac, s prijedlogom da se sasluša kao svjedok u ovom predmetu Josip Srdar iz Desnih Štefanaka kbr. 11, sada privremeno u Zagrebu, Gajnice, općina Susedgrad, Ul. Palmira Tolgatija br. 10 br. 10. Ujedno predlažemo da izvrši uvid u izjavu načelnika Policijske uprave Karlovac.

 

 

Prilog : 3.

 

 

GLAVNI TUŽITELJ

 

DRAGAN NOVOSEL

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

Odjel za operativne poslove JS

 

Broj : 511-05-02/2-KM-K-198/92

Datum : 02.06.1992.

 

VOJNOM TUŽITELJSTVU

 

KARLOVAC

 

Veza : naša krivična prijava - poseban izvještaj od K - 198 od 14.02.1992.

 

Veza : vaš broj

 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi

 

POSEBAN IZVJEŠTAJ

 

Kao dopuna krivične prijave protiv SAMARDŽIJA STOJANA

 

U toku operativnog rada došli smo do saznanja za xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx zapovjednika Policijske stanice Vrginmost, da je dana 26.08.1991. godine kao zapovjednik navedene stanice naredio zatvaranje u zatvor xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

 

Isti je naređivao svakodnevno ispitivanje zatvorenika, naređivao da isti Srdar mora cijepati drva, prati njihova vozila, nositi papire, čistiti hodnike i VC, prisiljavao ga na raznorazna omalovažavanja, pljuvanje na istog, pucanje iz automatskog oružja u ćeliju u kojoj je isti bio zatvoren u namjeri da se isti ubije našto je teško ranjen (prilog -1.).

 

 

PRILOG -1.

 

N A Č E L N I K

Zvonimir Krajačić

 

 


 

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

 

Sastavljen dana 02.06.1992. godine u prostorijama Policijske uprave Karlovac, a u svezi obavljenog informativnog razgovora sa xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx koji je izjavio slijedeće :

 

''Dana 26.08.1991. godine oko 15,00 sati ja sam se nalazio kod kuće u Desnim Štefankama'' kada sam pošao pješice prema zaseoku ''Orečići''. Odjednom su se ispred mene pojavili tri pripadnika neprijateljske vojske i srbočetnici sa uperenim puškama tražeći od mene da se predam.

 

Od njih trojice jednog sam prepoznao koji se zvao Gvojić Pero, sin Rade, imao je poluautomatsku pušku, molio sam ih da me puste ali nije pomagalo, pa su me odveli u Dugo selo gdje se nalazio štab.

 

Nakon ispitivanja u štabu odveli su me kolima milicije ''Krajine'' u mjesto najprije u tzv. hotel ''Abez'' gdje se nalazio štab ''TO i JA'' gdje me ispitivao ''ROKNIĆ SIMO i ZIMONJA STOJAN'', da bi me nakon nekoliko vremena odvezli u Policijsku stanicu Vrginmost.

 

Dolaskom u Policijsku stanicu Vrginmost prepoznao sam mnogo osoba policajaca obučeni u uniformu ''SAO Milicija - Krajine'', a između ostalog vidio sam i zapovjednika Policijske stanice Vrginmost, ''SAMARDŽIJA STOJANA'', isti je bio obučen u uniformu ''SAO- MILICIJE'' i bio je naoružan dugim i kratkim naoružanjem.

 

Bio sam zatvoren u zatvoru u navedenoj Policijskoj stanici, a svaki dan su me vodili na ispitivanja, prijetili su mi oružjem, cijepao sam drva nosio sam papire sa tavana u dvorište, prao sam službene njihove automobile, morao sam čistiti hodnike, prijetili su mi oružjem omalovažavali vikavši ''Ustaša ajde probaj malo bježati'' pljuvali na istog, a na kraju pucali iz automatskog oružja u ćeliju u kojoj sam se nalazio s namjerom da me ubiju, gdje sam teže ranjen.

 

Znam da je zapovjednik stanice bio ''SAMARDŽIJA STOJAN'' koji je odlučio o svim naređenjima, kada bi što radio, kada bi me ispitivali, maltretirali, tjerali na prisilni rad i dr. o svemu je odlučivao on kao zapovjednik stanice.

 

Ovlaštene službene osobe

 xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

 

 


 

 

I Z J A V A

 

Načelnika Policijske uprave o otcjepljenju policijskih stanica Vojnić i Vrginmost

 

 

30.07.1991. godine primio sam telefaksom upućenu kopiju ''Odluke o preimenovanju i načinu djelovanja Stanice javne bezbednosti'' Predsjedništva skupštine oppćine Vojnić, UR BROJ: 2191-01-91-1, kojom je - osim ostalog - propisano da dotadašnja Policijska stanica Vojnić, pod novim imenom ''Stanica javne bezbednosti Vojnić'', ulazi u sastav Sekretarijata unutrašnjih poslova SAO Krajine.

 

Odmah po primitku navedenog akta, obavio sam telefonski razgovor s BOROM VORKAPIĆEM, načelnikom Policijske stanice Vojnić, odnosno novoimenovanim načelnikom Stanice javne bezbednosti Vojnić. U tom razgovoru VORKAPIĆ mi je priopćio da on i ostali radnici Policijske stanice Vojnić prihvaćaju odredbe navedene Odluke, te da prekidaju sve odnose s Policijskom upravom Karlovac i Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske, odnosno da će 30.07.1991. godine djelovati kao sastavni dio Sekretarijata unutrašnjih poslova SAO Krajine.

 

Ponukan zbivanjima u Vojniću i potaknut raspoloživim informacijama sam i sa STOJANOM SAMARDŽIJOM, načelnikom Policijske stanice Vrginmost. On mi je priopćio da prekida sve odnose sa Policijskom upravom Karlovac i Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske, odnosno da Policijska stanica Vrginmost također ulazi u sustav Sekretarijata unutarnjih poslova SAO Krajine.

 

Prema tome, od kraja 07. mjeseca 1991. godine, Policijska uprava Karlovac ne ostvaruju nikakav utjecaj na rad policijskih stanica Vojnić i Vrginmost, jer ne djeluju u sastavu Sekretarijata unutrašnjih poslova tzv. SAO Krajine.

 

 

 

Karlovac, 09.06.1992.

 

N A Č E L N I K

POLICIJSKE UPRAVE KARLOVAC

Ivan mr. Štajduhar

 

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC                                                                             Broj : K - 64/92-4

 

 

R J E Š E NJ E

 

Vojni sud u Karlovcu, u izvanraspravnom vijeću sastavljenom od sudaca Zvonimira Matana kao predsjednika vijeća, te Nine Bubaš i Mladena Kosijera kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blaženke Čurjak, u krivičnom predmetu protiv okr. Stojana Samardžija, zbog kriv. djela iz čl. 236 f. st. 1 i 2 KZ RH, odlučujući o prijedlogu VT Karlovac za suđenje okr. u odsutnosti, temeljem čl. 300 st. 3 i 4 preuzetog ZKP, 24. lipnja 1992. godine

 

r i j e š i o    j e

 

Okr. STOJANU SAMARDŽIJI, Dragice Bulat 30, Vrginmost s u d i t    ć e    s e   u          o d s u t n o s t i, zbog kriv. djela iz čl. 236 f. st. 1 i 2 KZ RH, za koje je optužen optužnicom VT Karlovac, broj KT - 342/92.

 

Obrazloženje

 

VT Karlovac optužilo je okr. zbog kriv. djela iz čl. 236 f. st. 1 i 2 KZ RH, te je ujedno predložilo da se okr. sudi u odsutnosti.

 

Vijeće smatra da je prijedlog osnovan.

 

Okr. naime prebiva na području koje za sada nije pod kontrolom legalnih organa vlasti RH, te isti dakle nije dostižan, a što potvrđuje i činjenica da određivanje pritvora i raspisivanje tjeralice nije dalo rezultata, tj. da je okr. i nakon toga ostao nedostupan. Osim toga, težina i priroda kriv. djela koje se okr. stavlja na teret predstavlja osobito važan razlog da mu se sudi u odsutnosti. Stoga je riješeno kao u izreci.

 

U Karlovcu, 24. lipnja 1992. godine.-

 

ZAPISNIČAR :                                                                                   PREDSJEDNIK VIJEĆA :

 

Blaženka Čurjak                                                                                 Zvonimir Matan

 


 

Broj : K - 64/92-13

Z A P I S N I K

Od 16 srpnja 1992.

 

O glavnoj raspravi kod Vojnog suda u Karlovcu

 

Prisutni od suda                                              krivični predmet :

 

Predsjednik vijeća sudaca : Nina Bubaš                                Tužilac : VT Karlovac

 

Zvonimir Matan                                             Okrivljeni : Stojan Samardžija

 

Članovi vijeća :  Juraj Boljkovac                               Zbog kriv. djela iz čl. 236 -f. st. 1 i 2 KZ RH

Zapisničar : Blaženka Čurijak                                   Broj vojnog tužiteljstva KT - 342/92

 

Predsjednik vijeća - Sudac otvara zasjedanje u 11 sati i objavljuje predmet glavne rasprave

Utvrđuje se da su pristupili :

 

1.   Vojni   Tužilac  Dragan Novosel

  1. Oštećeni
  2. Okrivljeni branitelj Milosav Božić odvj. iz Klc.
  3. Svjedoci xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

 

Utvrđuje se da su pristupile pozvane osobe.

Utvrđuje se da je rješenje o suđenju u odsutnosti nepravomoćno.

Pred. Vijeća otvara zasjedanje, predmet gl. rasprave i sastav vijeća na koje nema primjedbi.

Utvrđuje se identitet okr.

 

Okr. STOJAN SAMARDŽIJA - podaci kao na listu 5 spisa.

Svjedoci upućeni izvan sudnice.

Gl. rasprava je javna i počinje čitanjem optužnice.

 

DOKAZNI POSTUPAK

 

Svjedok xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Policajac iz Karlovca,  , nije u rodu, nije u svađi :

 

Ja poznajem okr. Samardžija Stojana s obzirom da sam radio u PS Vrginmost i on mi je tamo bio zapovjednik sedam godina. Ta stanica se u 07. mjesecu 1991. g. odvojila od PU Klc. kojoj je otkazala poslušnost, a Samardžija Stojan je i nakon tog perioda kao i dakle prije, i dalje vršio funkciju zapovjednika te stanice. Sjećam se da je u 08. mjesecu 1991. g. pregovarao sa zapovjednikom specijalne jedinice Feber Željkom u vezi primirja s tim da se pokupe mrtvi sa njihove strane itd. Poznato mi je da su u II polovini 1991. g. na području Vrginmosta postavljene barikade, da su vršene oružane straže, da su kontrolirani ulasci i izlasci građana, da su hapšeni svi građani i to civilni itd. i to sve dakle na području Vrginmosta koji graniči sa područjem RH na kojemu njeni legalni organi kontroliraju i imaju vlast. Sve ove aktivnosti koje sam nabrojio znam da su vršili policajci stanice u Vrginmostu. Također mi je poznato da su neki građani hrvatske nacionalnosti npr. Jurković Blaža, Srdar Josip, Rakarić Kata i dr. koji bi se zatekli na području općine Vrginmost uhapšeni od tamošnje policije i odvedeni u zatvor.

 

Na pitanje branitelja odgovara da je prepoznao glas Samardžije Stojana kad je ovaj razgovor kada je ovaj razgovarao preko UKV-a sa Faber Željkom.

 

Svjedok traži potvrdu za frefundaciju OD-a za današnji pristup kao i za pristup na ročište 2.7.1992. g. što mu se i određuje

 

Svjedok xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx- upozoren po čl. 325 preuz. ZKP, sin xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Policajac, xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx nije u rodu, nije u svađi, iskazuje :

 

Poznajem okr. s obzirom da sam bio od siječnja 1991. g. radnik PS Vrginmosta, a prije toga sam 8 godina u rezervnom sastavu. Samardžija je bio zapovjednik te PS koja se kao što je to poznato sredinom 1991. g. odvojila od OPU Klc. Otprilike u tom periodu su radnici Hrvatske nacionalnosti a među kojima i ja ukupno na 9 napustili PS. Okr. Samardžija je i nakon toga perioda nastavio obavljati funkciju zapovjednika, a to sam zaključio kada sam prepoznao njegov glas prilikom jednog razgovora Samardžije i zapovjednika specijalne policije Lučko Faber Željka oko prekida vatre da bi se pokupili mrtvi. Sijećam se da je taj razgovor bio krajem 8. mj. 1991. g. nakon napada na Topusko. Također mi je poznato da su na području Vrginmosta postavljene barikade, konkretno znam prema selu Perni. Također sam čuo jedan razgovor i to dežurnoga u policiji kada je sjao dvojicu svojih ljudi na takve barikade. Isto tako poznato je da se nije moglo nesmetano ulaziti na teritorij Vrginmosta, dakle, da su vršene kontrole, a što pokazuje i činjenica da su ljudi koji bi se tamo našli hapšeni. Poznato mi je konkretno da je xxxxxxxxxxxxxx tako uhapšen i odveden u zatvor. Koliko je meni poznato xxxxxxxxxxxxxx je u tom zatvoru bio ozlijeđen, ranjen. Iako smo pokušavali saznati ne znam gdje se trenutno nalazi Faber Željko.

 

Na svjedoka nema daljnjih pitanja.

 

Svjedok traži potvrdu za refundaciju OD-a za za današnji pristup kao i za 2.7.1992. g.

 

VT i dalje ostaje kod dokaz. prijedloga navedenog  u optužnici.

 

Vijeće donosi

 

r j e š e nj a

 

ne prihvaća se prijedlog VT Karlovac

Vrši se uvid u osobni karton radnika, izjavu načelnika, PU Karlovac na listu 13 spisa

Daljnjih dokaz. Prijedloga nema.

 

DOKAZNI POSTUPAK DOVRŠEN

Riječ stranaka

 

VT - iako smatram da je sud trebao saslušati svjedoka Srdara, temeljem opće poznatih činjenica dokazano je da je okr. počinio utuženo kriv. djelo pa predlažem da se proglasi krivim i osudi po zakonu.

Branitelj okr - smatram da bi se u ponašanju moga branjenika dovesti pod čl. 236 -f st. 1, dakle da mu se ne bi trebalo inkriminirati organiziranje oružane pobune s obzirom da je on kao zapovjednik PS mogao biti samo izvršitelj jedne ekstremne politike. Predlažem stoga njegovo blaže kažnjavanje.

 

Daljnih izjava nema.

 

GLAVNA RASPRAVA DOVRŠENA.

 

Vijeće se povlači na vijećanje i glasanje, te donosi, a predsjednik vijeća javno izriče

 

P R E S U D U

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE !

 

Okr. STOJANA SAMARDŽIJE

 

k r i v   j e

što je :

 

u drugoj polovici 1991. g. u cilju nasilnog obaranja društvenog i državnog ustrojstva RH, a nakon donošenja odluke političkih organa SO Vrginmost o odcjepljenju od RH i pripajanje tzv. SAO Krajina, kao zapovjednika PS Vrginmost organizirao odcjepljenje od MUP RH i formiranje PS Vrginmosta i njeno pripajanje tzv. SUP-u Knin, a zatim sa ciljem onemogavanja funkcioniranja legalne RH naredio postavljanje barikada, vršenje oružanih straža, kontrolu izlaska i ulaska građana i nasilno oduzimanje imovine građana, a što su njemu potčinjene osobe izvršavale, nakon čega su pojedini građani uhićeni i odvedeni u zatvore, a sve u cilju sprečavanja ulaska legalnih snaga RH na taj teritorij,

Dakle, organizirao i sudjelovao u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva i sigurnosti RH,

Čime je počinio kriv. djelo protiv RH - oružanom pobunom - označeno u čl. 236-f st. 1 i 2 KZ RH, pa se temeljem čl. 236 f. st. 2 KZ RH

 

O s u đ u j e

 

Na KAZNU ZATVORA u trajanju od 15 (petnaest) godina.-

Temeljem čl. 98 st. 4 preuzetog ZKP troškovi kriv. postupka padaju na teret budžetskih sredstava

 

Dovršeno u 12,10 sati

 

Predsjednik vijeća :  Nina Bubaš

Zapisničar : Blaženka Čurjak




REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC                                                                             Broj : III K-64/92-15

 

 

P R E S U D A

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

Vojni sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vojnog suda Nine Bubaš kao predsjednika vijeća te predsjednika suda Juraja Boljkovca i Zvonimira Matana kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blaženke Čurjak, u krivičnom predmetu protiv okr. Stojana Samardžije, zbog krivičnog djela iz čl. 236 -f. st. 1. i 2. KZ RH, na glavnoj i javnoj raspravi zakazanoj povodom optužnice VT Karlovac, broj KT - 342/92, zaprimljenoj 27. svibnja 1992. godine, dovršenoj 15. srpnja 1992. godine, u prisustvu VT Dragana Novosela i branitelja Milosava Božića odvjetnika iz Karlovca, a u odsutnosti okrivljenika

 

p r e s u d i o   j e

 

Okr. STOJAN SAMARDŽIJA sin Janka, rođen 12.03.1947. u Blatuši, SO

Vrginmost, gdje i prebiva Dragice Bulat, 30, Srbin, policajac

 

 

k r i v    j e

 

što je :

 

u drugoj polovici 1991. godine u cilju nasilnog obaranja društvenog i državnog ustrojstva Republike Hrvatske, a nakon donošenja odluke političkih organa SO Vrginmost o odcjepljenju Republike Hrvatske i pripajanju tzv. SAO Krajine, kao zapovjednika SO Vrginmost organizirao odcjepljenje od MUP-a Republike Hrvatske i formiranje policijske stanice Vrginmost i njeno pripajanje tzv. SUP-a Knin, a zatim sa ciljem onemogućavanja funkcioniranja legalne vlasti Republike Hrvatske naredio postavljanje barikada, vršenje oružanih straža, kontrolu izlaska i ulaska građana, uhićenje nepoćudnih i nasilno oduzimanje imovine građana, a što su njemu potčinjene osobe izvršavale, nakon čega su pojedini građani uhićeni i odvedeni u zatvore, nakon čega su pojedini građani uhićeni i odvedeni u zatvor, a sve u cilju sprečavanja ulaska legalnih snaga Republike Hrvatske na taj teritorij,

 

dakle, organizirao i sudjelovao u oružanoj pobuni koja je uperena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva i sigurnosti Republike Hrvatske,

 

čime je počinio krivično djelo protiv Republike Hrvatske - oružanom pobunom - označeno u čl. 236-f. st. 1 i 2 KZ RH, pa se temeljem čl. 236-f. st. 2. KZ RH

 

o s u đ u j e

 

na KAZNU ZATVORA u trajanju od 15 (petnaest) godina.

Temeljem čl. 98. st. 4 Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju čl. 1. Zakona o preuzimanju zakona o krivičnom postupku (NN br. 53/91) kao Zakona Republike Hrvatske ( u daljnjem tekstu ZKP ) troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava.

 

Obrazloženje

 

VT Karlovac optužilo je okrivljenika zbog krivičnog djela iz čl. 236-f. st. 1 i 2 KZ RH, koji je činjenično i pravno opisano u izreci presude.

 

24. lipnja 1992. godine doneseno je rješenje o suđenju okr. Stojanu Samardžiji u odsutnosti.

 

U dokaznom postupku izvršen je uvid u osobni karton radnika, izjavu načelnika PU Karlovac xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx od 9. lipnja 1992. godine, saslušani su svjedoci xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

 

Na osnovu ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je okr. kriv za utuženo kriv. djelo.

 

Sud je odbio dokazne prijedloge VT Karlovac o saslušanju svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxx, čija je adresa za sud i nakon traženja ostala nepoznata, xxxxxxxxxxxxxxxxxx koji se nalazi u Njemačkoj kao i svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxx koji se nalazio na liječenju u Krapinskim toplicama, smatrajući da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno i bez provođenja navedenih dokaza.

 

Uvidom u osobni karton radnika - okr. Stojana Samardžije utvrđeno je da je rođen 12.03.1947. g. u Blatuši, Vrginmost, gdje i prebiva na adresi Dragice Bulat 30, da je bio bolestan u SJS Vrginmost, gdje je vršio djelatnost djelatnost samostalnog inspektora I klase, odnosno obavljao poslove načelnika SJS. Utvrđeno je da je oženjen te da ima dvoje djece, rođenih 1980 i 1982 godine.

 

Uvidom u izjavu xxxxxxxxxxxxxxxxxxx utvrđeno je da je navedeni u svojstvu načelnika Pu Karlovac, a ponukan zbivanjima u Vojniću i raspoloživim informacijama o stanju u Vrginmostu razgovarao i sa Stojanom Samardžijom - načelnikom PS Vrginmost, koji mu je priopčio da prekida sve odnose sa PU Karlovac i MUP-om RH, odnosno da PS Vrginmost ulazi u sastav SUP-a tzv. SAO Krajine.

 

Svjedok xxxxxxxxxxxxxxxxx iskazao je da je od siječnja bio 1991. godine bio radnik PS Vrginmost, a prije toga da je bio osam godina u rezervnom sastavu navedene PS, te otuda i poznaje okrivljenika koji je bio zapovjednik. Iskazao je da je on zajedno sa još devetero radnika hrvatske nacionalnosti napustio navedenu PS, koja se odvojila od PU Karlovac. Okr. je i nakon toga nastavio obavljati funkciju zapovjednika, a što je zaključio prepoznavši njegov glas prilikom razgovora sa zapovjednikom specijalne policije Lučko Željkom Faberom, a u vezi prekida vatre. Iskazao je da je na području Vrginmosta bilo organizirano postavljanje barikada, također je čuo razgovor dežurnog PS Vrginmost koji je slao dvojicu svojih ljudi na takve barikade. Također mu je poznato da se na teritoriju Vrginmosta nije moglo nesmetano ulaziti jer su vršene kontrole, ljudi su hapšeni, npr. Srdar Josip koji je čak bio i ozljeđen u zatvoru.

Svjedok xxxxxxxxxxxxxxxxxxx također je više godina radio u PS Vrginmost u kojoj je okr. bio zapovjednik, a koju funkciju je nastavio obavljati i nakon odvajanja te PS od PU Karlovac. I on je prisustvovao razgovoru okr. sa Željkom Feberom, a također mu je poznato da su na području Vrginmosta postavljanje barikade, vršena straža, kontrolirani ulasci i izlasci građana i vršena hapšenja i to sve od strane policajaca PS Vrginmost. Svjedok je naveo imena nekih uhapšenih ljudi nacionalnosti hrvatske Blaža Jurkovića, Josipa Srdara Kate Ratarić itd.

 

Inače nesporna opće poznata činjenica o odcjepljenju PS Vrginmost od MUP-a RH i njenom pripajanju tzv. SUP-u Knin, potvrđena je i izjavom načelnika PU Karlovac xxxxxxxxxxxxxxxxxx, kao i iskazima svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxx o ovoj okolnosti. Njihovim iskazima, a što također proizlazi i iz osobnog kartona okrivljenika potvrđena je da okrivljenika potvrđeno je da je okrivljenik i prije navedenog izdavanja, ali i nakon toga vršio funkciju zapovjednika navedene PS. Očitoj je po samoj toj funkciji upravo on i organizirao odcjepljenje tzv. Vrginmos, a što potvrđuje i sadržaj ''Izjave'' načelnika xxxxxxxxxxxxxxx. Nesporno je da je cilj takve djelatnosti bio obaranje društvenog i državnog ustrojstva RH. Nadalje iskazima svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx koji su dati vrlo uvjerljivo, konkretno, argumentirano, te su međusobno suglasni, pa stoga za sud i prihvatljiv i utvrđeno je da su inkriminiranom periodu, dakle, nakon odcjepljenja PS Vrginmost, na području te općine organizirano postavljanje barikada - oružanih straža, kontrola ulaska i izlaska građana kao i njihovo hapšenje, a da bi se, što je također opće poznata činjenica onemogućilo funkcioniranje legalnih organa vlasti na tom području. Iskazima spomenutih svjedoka utvrđeno je da su navedene aktivnosti obavljali upravo policajci PS Vrginmost čiji je zapovjednik, kao što je već navedeno bio okrivljenik. U njegovom ponašanju stiču se dakle svi bitni elementi krivičnog djela iz čl. 236-f. st. 1 i 2 KZ RH, s obzirom da iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je organizirao i da je sudjelovao u oružanoj pobuni upravljenoj na ugrožavanje državnog i društvenog ustrojstva i sigurnosti RH. Stoga je proglašen krivim i osuđen po zakonu.

 

Kod odluke o krivičnoj sankciji sud je imao u vidu težinu počinjenog krivičnog djela, pa je s obzirom na to, a unatoč porodičnim prilikama okrivljenika koji ima dvoje djece izrekao zatvorsku kaznu u trajanju od pedeset godina smatrajući da će se njome postići svrha kažnjavanja predviđena u zakonu.

 

Temeljem propisa citiranog u izreci presude odlučeno da troškovi postupka padnu na teret budžetskih sredstava.

 

Karlovac, 16. srpnja 1992. godine.-

 

ZAPISNIČAR :                                                                                   PREDSJEDNIK VIJEĆA :

 

Blaženka Čurjak                                                                                 Nina Bubaš

 


 

 

ODVJETNIK

Milosav Božić

Karlovac, M. Krleže 9

Tel : (047) 33-979

 

Okrivljeni : STOJAN SAMARDŽIJA, sin Janka rođen 12.03.1947.g. u Blatuši, SO Vrginmost,

gdje i prebiva u ul. Dragice Bulat 30, Srbin, policajac, zastupan po branitelju Božić Milosavu, odvjetniku iz Karlovca

 

radi : krivičnog djela iz čl. 236-f. st. 1 i 2 KZ RH

 

 

ŽALBA BRANITELJA

 

Protiv presude br. III K - 64/92-15

 

Protiv pobijane presude branitelj okrivljenog u zakonskom roku ulaže žalbu radi :

 

- nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja,

- odluke o kazni

 

Rješenjem predsjednika Vojnog suda postavljen sam okrivljenom za branitelja po službenoj dužnosti.

Pretres je održan u odsutnosti okrivljenog.

Okrivljeni je oglašen krivim radi krivičnog djela oružane pobune označenog u čl. 236 -f. st. 1 i 2 KZ RH, pa je temeljem čl. 236-f. st 2 KZ RH osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

 

Prema navodima optužnice koju je su u cjelosti prihvatio okrivljeni je kao zapovjednik Policijske stanice Vrginmost organizirao odcjepljenje te stanice od MUP-a RH i njeno pripajanje tzv. SUP-u Knin, naredio postavljanje barikada, vršenje oružanih straža, kontrolu izlazaka i ulaska građana, uhićenje nepoćudnih građana i nasilno oduzimanje imovine građana.

 

Smatram da tokom postupka nije utvrđeno da bi okrivljeni bio organizator oružane pobune.

Svjedoci xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx su prepoznali glas okrivljenog kada je razgovarao sa Faber Željkom zapovjednikom specijalne jedinice u Topuskom. Svjedoci su također izjavili da su postavljene barikade, da su vršene kontrole i hapšenja pojedinih građana. Postavlja se pitanje da li su svjedoci mogli prepoznati glas okrivljenog preko UKV uređaja, a da pri tome oni uopće nisu osobno razgovarali sa okrivljenim.

Prigovaram kvalifikaciji djela, jer smatram da se o okrivljenom može govoriti samo kao o učesniku oružane pobune, a nikako kao o organizatoru oružane pobune.

Prema tome okrivljeni je mogao biti oglašen krivim i osuđen samo za krivično djelo iz čl. 236-f. st. 1 KZ RH.

Poznato je da su organizatori oružane pobune isključivo ekstremisti SDS-a, koji su se indokktrinacijom i nasiljem dokopali političke vlasti na području tzv. SAO Krajine. Policija samo izvršava odluke političke vlasti. Postavlja se pitanje da li je okrivljeni u takvim uvjetima imao drugog izbora.

U svakom slučaju kazna je previsoka odmjerena. Sud nije cijenio brojne olakšavajuće okolnosti, a osobito činjenicu da je okrivljeni otac mldb. djece stare 12 i 14 godina, koju je po zakonu dužan uzdržavat.

 

Iz sredstava javnog informiranja smo mogli saznati da je Vojni sud u Splitu Babića, Martića i ostale ideologe i organizatore oružane pobune osudio na po 15 godine zatvora, pa je zaista neprihvatljivo da se isto tako visoka kazna izrekne zapovjedniku Policijske stanice Vrginmostu.

Radi svega iznesenog molim Vojni sud da ovu žalbu dostavi Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, kome predlažem da pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovni postupak, ili da presudu preinači i okrivljenom izrekne znatno blažu kaznu.

 

 

Okrivljeni :

 

Stojan Samardžija

Po branitelju :

 

Božić Milosavu

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

VONI SUD U KARLOVCU                                                                           Broj : III K-64/92-24

Kv-296/92

 

 

R J E Š E NJ E

 

Vojni sud u Karlovcu, u vanraspravnom vijeću sastavljenom od sudac Zvonimira Matana kao predsjednika vijeća, te Marijana Janjca i Mladena Kosijera kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blaženke Čurjak, u kriv. predmetu protiv okr. Stojana Samardžije, zbog kriv. djela iz 236-f st. 1 i 2 KZ RH, postupajući po službenoj dužnosti, u sjednici vijeća održanoj dana 12. siječnja 1993. godine

 

R i j e š i o   j e

 

U odnosu na STOJANA SAMARDŽIJU, radi krivičnog djela iz čl. 236-f st. 1 i 2 Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivično djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske (NN 58/92).-

 

Obrazloženje

 

Stojan Samardžija osuđen je nepravomoćno presudom ovog suda pod brojem K- 64/92, od 16. srpnja 1992. godine zbog kriv. djela oružane pobune iz čl. 236-f. st. 1 i 2 KZ RH na kaznu zatvora u trajanju od petnaest godina.-

 

Protiv označene presude okr. preko branitelja uložio žalbu, međutim cio spis je po Vrhovnom sudu vraćen da bi se prethodno odlučilo da li postoje pretpostavke za primjenu Zakona o oprostu.-

 

Vijeće ovog suda ocijenilo je da nisu ispunjeni uvjeti predviđeni čl. 1 st. 1 i 2 Zakona o oprostu za obustavku postupka. Utvrđeno je naime tokom postupka da je okr. u PS Vrginmost bio zapovjednik, da je obznanio odvajanje PS Vrginmost od PU Karlovac i MUP-a RH te pripajanje SUP-u Knin tzv. ''Krajina''. Nadalje utvrđeno je da je i nakon toga odvajanja nastavio raditi kao zapovjednik te da je u toj funkciji na području općine Vrginmost organizirano postavljanje barikada, oružane straže, kontrolu ulaska i izlaska građana, a posebno građana hrvatske nacionalnosti kao npr. Blaža Jurkovića, Josipa Srdar, Kata Rataić i ostalih. Cilj takve njegove djelatnosti bilo je obaranje društvenog i državnog ustrojstva Republike Hrvatske te ometanje u radu legalnih organa vlasti na tom području.

 

Inkriminirane radnje, a koje čine biće utuženog krivičnog djela za koje je okr. suđen dokazana su saslušanja svjedoka koji su u kritično vrijeme bili u Vrginmostu te na temelju izjave načelnika PU Karlovac mr. Ivana Štajduhara, pa je obzirom na težinu ovog djela sud ocijenio da se Zakon o oprostu u ovom slučaju ne može primijeniti.

 

Stoga je riješeno kao u izreci.-

 

Karlovac, 12. siječnja 1993. godine.-

 

ZAPISNIČAR :                                                                                   PREDSJEDNIK VIJEĆA :

 

Blaženka Čurijak                                                                                       Zvonimir Matan

 


 

 

ODVJETNIK

Milosav Božić

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

 

Okrivljeni : STOJAN SAMARDŽIJA, sin Janko, rođen 12.03.1947.g. u Blatuši, SO Vrginmost,

gdje i prebiva u ul. Dragice Bulat 30, Srbin, policajac, zastupan po branitelju Božić Milosavu odvjetniku iz Karlovca

 

radi : krivičnog djela iz čl. 236-f st. 1 i 2 KZRH

 

 

ŽALBA BRANITELJA

 

 

Protiv Rješenje Vojni u Karlovcu broj III K- 64/92-24, Kv-296/92 okrivljeni u zakonskom roku po branitelju ulaže žalbu radi pogrešne primjene Zakona o oprostu za obustavu kriv. postupka.

 

Pobijanim rješenjem utvrđeno je da se na okrivljenog ne primjenjuju Zakoni o oprostu od progona i postupka za kriv. djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske.

 

Branitelj smatra da su odredbe pobijanog rješenja u suprotnosti sa odredbama cit. Zakona.

 

Branitelj je u obrani kao i u žalbi istakao da okrivljeni nije počinio kriv. djelo iz čl. 236-f dt. 2 KZRH, prema tome prigovorio je kvalifikaciji kriv djela jer okrivljeni nije bio u mogućnosti da bude organizator oružane pobune.

 

Naprotiv, organizatori oružane pobune samo i isključivo ekstremisti SDS-a, koji su se indoktrinacijom i nasiljem dočepali političke vlasti na području tzv. SAO Krajine.

 

Policija samo izvršava odluke političke vlasti. Postavlja se pitanje dali je okrivljeni u takvim uvjetima imao drugog izbora.

 

Pri tome branitelj okrivljenog smatra da je Vojni sud u Karlovcu grubo pogriješio u primjeni odredbi Zakona o oprostu od kriv. progona i postupka za kriv. djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske.

 

Radi svega iznesenog branitelj okrivljenog predlaže Vojnom sudu u Karlovcu da dostavi ovu žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, kome također predlaže da u smislu odredbi čl. 1. st. 1. i 2 Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske protiv okrivljenog obustavi kriv. postupak.

 

U Karlovcu, 15.01.1993.                                                                                Okrivljeni

 

Samardžija Stojan

 




REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

Broj : I Kž 111/193

 

R J E Š E NJ E

 

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Mikor Milivoja, kao predsjednika vijeća, te Svedrović Marijana i Potrebica Ante, kao članova vijeća i stručnog suradnika Lipnjak - Bosanac Zlate kao zapisničara, u krivičnom predmetu opt. Samardžija Stojana zbog krivičnog djela iz čl. 236.f st. 1 i 2 KZRH (sada : čl. 235. st. 1 i 2. KZRH) odlučujući o žalbi optuženika, podnesenoj protiv rješenja Vojnog suda u Karlovcu od 12. siječnja 1993. godine, br : K-64/92-24 (Kv-296/92) u sjednici održanoj 20. listopada 1993. godine.

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba opt. Samardžija Stojana kao neosnovana.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

Pobijanim rješenjem od 12. siječnja 1993. godine, br: K-64/92-24 (Kv-296/92), vojni sud u Karlovcu odbijo je prijedlog optuženika Samardžija Stojana za primjenu Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupaka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske ( ''Narodne novine'', broj 58/92) za krivično djelo iz čl. 236.f. st. 1 i 2 KZRH (sada : čl. 235. st. 1 i 2 KZRH) činjenično i pravno opisanog u izreci presude Vojnog suda u Karlovcu od 16. srpnja 1992. godine, broj : K-64/92-15.

 

Protiv ovog rješenja podnio je žalbu optuženik Samardžija Stojan, po branitelju Božić Milosavu, odvjetniku iz Karlovca, te predlaže da se pobijano rješenje ukine i obustavi krivični postupak protiv njega, zbog krivičnog djela iz čl. 236.f st. 1.i 2. KZRH (sada : čl. 235. st. 1 i 2 KZRH)

 

Zamjenik državnog odvjetnika Hrvatske, postupajući u skladu s odredbom iz čl. 360. st. 2 ZKP, podnio je prijedlog da se žalba optuženika Samardžija Stojana odbije kao neosnovana.

 

Žalba nije osnovana.

 

Prije svega iz činjeničnog opisa krivičnog djela u izreci nepravomoćne presude Vojnog suda u Karlovu od 16. srpnja 1992. godine, broj : K-64/92-15, proizlazilo bi radnje koje je poduzimao optuženik Samardžija Stojan (kao načelnik tzv. SJS Vrginmost'') idu za tim da se upotrebom sile (naređivanje postavljanja barikada, vršenje oružanih straža, kontrolu ulaska i izlaska građana, nasilna uhićenja građana te oduzimanje građana, uhićenje građana i odvođenje u zatvore…), sa ciljem odcjepljenja djela teritorija Republike Hrvatske - a to su bitna obilježja krivičnog djela iz čl. 236. b. st. 1. i 2. KZRH (sada : čl. 231. st. 1. i 2. KZRH), za koja krivično djelo nema uvjeta za primjenu čl. 1. Zakona o oprostu… To što je prvostepeni sud povrijedio krivični zakon (jer postupanje optuženika Samardžije Stojana pravno označio kao učin krivičnog djela iz čl. 236. f. st. 1 i 2. KZRH; sada čl. 235. st. 1. i 2. KZRH) još ne znači da treba primijeniti čl. 1. Zakona o oprostu…, jer činjenični opis terećenog krivičnog djela upućuje na drugo krivično djelo, koje ne  potpada pod čl. 1. Zakona o oprostu.

 

Zbog iznesenog, trebalo je riješiti kao u izreci, a temeljem čl. 385. st. 3. ZKP. st. 3. ZKP).

 

 

U Zagrebu, 20 listopada 1993. godine

 

 

Zapisničar :                                                                                         Predsjednik vijeća :

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj : I Kž-367/1994-3


P R E S U D A

O IME REPULIKE HRVATSKE !

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Katice Jelić, kao predsjednika vijeća i više Ileana Vinje, kao zapisničara u krivičnom predmetu protiv opt. Stojana Samardžije, zbog krivičnog djela iz čl. 236. f. st. 1 i 2. KZRH (sada čl. 235. st. 1 i 2. KZRH), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Vojnog suda u Karlovcu od 15. srpnja 1992. godine, br. K-64/92., u sjednici održanoj dana 10. listopada 1996. godine, saslušavši zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske Ivana Maračića,

 

 

P r e s u d i o   j e :

 

I. Povodom žalbe opt. Stojana Samardžije dužnosti, preinačuje se presuda suda prvog stupnja i izriče :

 

Temeljem čl. 339. toč . 6. ZKP

 

Protiv opt. Stojana Samardžije (ostali podaci kao u spisu)

 

 

OPTUŽBA SE ODBIJA

 

Da bi :

 

U drugoj polovici 1991. godine u cilju nasilnog obaranja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske, a nakon donošenja odluke političkih organa SO Vrginmost o odcjepljenja Republike Hrvatske i pripajanju tzv. ''SAO Krajina'', kao zapovjednik ''SO Vrginmost'' organizirao dojepljenje MUP-a Republike Hrvatske i formiranja policijske stanice Vrginmost i njeno pripajanje tzv. ''SUP-u Knin'', a zatim sa ciljem onemogućavanja funkcioniranja legalne vlasti Republike Hrvatske naredio postavljanje barikada, vršenje oružanih straža, kontrolu izlaska i ulaska građana, uhićenje nepoćudnih građana i nasilno oduzimanje imovine građana, a što su njemu počinjene izvršavale, a nakon toga su pojedini građani uhićeni i odvedeni u zatvor, a sve u cilju sprečavanja ulaska legalnih snaga Republike Hrvatske na taj teritorij,

 

Dakle, organizirao i sudjelovao u oružanoj pobuni koja je uperena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva i sigurnosti Republike Hrvatske -

 

Pa da bi time počinio krivično djelo protiv Republike Hrvatske - oružanom pobunom - označeno u čl. 236. S st. 1. i 2. KZRH (čl. 235. st. 1. i 2. KZRH).

Temeljem čl. 91. st. 1. ZKP troškovi krivičnog postupka iz čl. 87. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP, te nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

 

II. Uslijed odluke pod I. Žalba optuženika postala je bezpredmetna.

 

O b r a z l o ž e nj e

 

Presudom vojnog suda u Karlovcu od 15. srpnja 1992. godine, br. K-64/92. opt. Stojan Samardžija oglašen je krivim, da je na način opisan u izreci te presude, počinio krivično djelo iz čl. 236. S st. 1. i 2. KZRH, pa je na temelju istog zakonskog propisa osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

 

Protiv te presude žalbu je uložio optuženik putem svog branitelja Miroslava Božića odvjetnika iz Karlovca, zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, a s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak ili da se presuda preinači i optuženiku izrekne znatno blaža kazna.

 

Državni odvjetnik Republike Hrvatske pismenim podneskom od 10. svibnja 1994. godine, br. Ktž-67/94., na temelju čl. 360. st. ZKP, predložio je da se žalba optuženika odbije kao neosnovana.

 

Prema čl. 1. Zakona o općem oprostu (''Narodne novine'', br. 80/96. od 27. rujna 1996. godine ), daje se opći oprost od kaznenog propusta počiniteljima kaznenih djela počinjenih u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima te u svezi s agresijom, oružanom pobunom ili oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj, a oprost od kaznenog progona i postupka odnosi se na djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 23. kolovoza 1996. godine.

 

Prema čl. 3. citiranog zakona od oprosta su izuzeti počinitelji krivičnih djela na čiji je progon Republika Hrvatska obavezna prema odredbama međunarodnog prava.

 

Opt. Stojan Samardžija oglašen je krivim zbog krivičnog djela iz čl. 236. f st. 1 i 2 KZRH, a danas čl. 235. KZRH, a Republika Hrvatska nije obavezna na progon za navedeno krivično djelo po međunarodnom pravu, što znači da je ovo djelo obuhvaćeno oprostom. Ono je naime počinjeno u okviru vremena na koje se, prema Zakonu o općem oprostu odnosi, pa kako se protiv optuženika krivični postupak više ne može nastaviti, to je trebalo povodom podnijete žalbe, a po službenoj dužnosti, temeljem čl. 339. toč. 6. ZKP, protiv optuženika optužbu odbiti.

 

S obzirom da je donesena presuda kojom se protiv optuženika optužba odbija, troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava, a temeljem čl. 91. st. 1. ZKP.

 

Uslijed te odluke žalba optuženika postala je bespredmetna.

 

Zbog svega navedenog odlučeno je temeljem čl. 377. st. 1. ZKP kao u izreci.

 

U Zagrebu 10. listopada 1996.

 

 

Zapisničar :                                                                                         Predsjednik vijeća :

 

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Iskazi - Srpski zločini RH

TRANSLATE


SURADNICI

majhen
sarunic
dragic
budimlic
grgic
ARGUS
NEIMENOVANI

Priopćenja u toku političkog progona HDZ-ove vlade,Ive Sanadera i haaškog tužiteljstva - Text

PRIJATELJI

KOMENTARI