REMEMBER BLEIBURG MASSACRE - DO NOT HATE - DO NOT FORGET ISKAZI - SVJEDOČANSTVA ISTINA O STRADANJU, MUČENJU I NEHUMANIM POSTUPCIMA OD STRANE SRBA PREMA HRVATIMA I MUSLIMANIMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE CIJI JE KRAJNJI CILJ BIO STVARANJE ETNICKI ČISTE VELIKE SRBIJE....  - VIŠE
Blaiburg

 

Korenica - KA 0017

Ocjena: / 4
LošeOdlično 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

PU GOSPIĆ

ODJEL ZA OPER. POSL. JS

Broj 511-04-02-KU-140/92.

Datum 28. 5. 1992.

 

VOJNOM  TUŽITELJSTVU OPERATIVNE ZONE

 

KARLOVAC

 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

KRIVIČNA PRIJAVA

 

BOŠKO BOŽANIĆ otac NIKOLA

rođen dana 27. 9. 1946. u Kompolje , općina T. Korenica R Hrvatska ,

stanuje u Kompolje ,  broj 12 , općina T. Korenica ,
narodnost Srbin, državljanin  RH zanimanje stomatolog

 

z b o g   krivičnog djela Ugrožavanje teritorijalne ukupnosti iz članka 236 B KZRH.

 

 

Postoji osnovana sumnja da je prijavljeni tijekom 1990. g.  i 1991. g. sa još nekim osobama poduzeo i izvršio više protuustavnih radnji s ciljem da dijelove Republike Hrvatske odcijepi i pripoji drugoj državi i na taj način promijeni međunarodno priznate granice RH.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

prijavljeni je dana 25. 07. 1990. g. na tzv. I srpskom saboru održanom u Srbu, SO D. Lapac izabran u tzv. „SRPSKO NACIONALNO VIJEĆE“, a nakon toga i za predsjednika SO T. Korenica. Pod njegovim predsjedavanjem skupština je donijela odluku o pristupanju Općine T. Korenica tzv. SAO Krajini.

Dana 28. 02. 1991. g. kao član srpskog nacionalnog vijeća potpisao je rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i SAO Krajine i pristupanje odnosno ostajanje u bivšoj SFR Jugoslaviji. Ova „rezolucija“ je objavljena „Glasnikom Krajine“ broj 1 od 02.04.1991.g. U istom „Glasniku“ u svojstvu predsjednika SO t. Korenica potpisao je Odluku o osnivanju javnog poduzeća „Šume Krajine“ u koje su ušle sve Šumarije sa područja te općine.

 

Dana 25. 03. 1991. g. prijavljeni je kao jedan od glavnih organizatora tzv. „Mitinga istine“ kod Doma VI Ličke proleterske divizije u Mukinjama – Plitvice govorom pozivao prisutne na nasilno smjenjivanje rukovodstva Nacionalnog parka Plitvice i pripojenje Parka tzv. „SAO Krajini“, a istaknut je i zahtjev da se slijedećeg dana održi vanredna sjednica Skupštine. Na sjednici SO T. Korenica održanoj dana 26. 03. 1991. pod predsjedavanjem prijavljenog donesena je Odluka o proglašenju Nac. parka Plitvička jezera u javno poduzeće u sastavu „SAO Krajine“, te da se u roku od 10 dana oformi novo poslovodstvo poduzeća.

Prijavljeni je također dana 15. 02. 1991. g. u 16,45 sati na valovima Radio-K Knina govorio građanima općine T. Korenica u svezi „ultimatuma“ koje su uputili MUP RH glede povlačenja pripadnika Posebne jedinice policije iz plitvica. Tom prilikom je pozivao građane na nasilno protjerivanje policije pod rukovodstvom svoga „Štaba“ sa teritorija „SAO Krajine“.

Opisanim radnjama prijavljenog ostvarena su sva obilježja kaznenog djela ugrožavanja teritorijalne ukupnosti iz članka 2236 B, st. 1. i 2. KZ RH.

 

Prilog:

 

Fotokopija „Glasnika Krajine“
broj 1. od 02. 04. 1992. g.

Sl. zabilješka o održavanome
„Mitingu istine“ 25. 03. 1991.

Sl. zabilješka o istupanju
na Radio Kninu.

 

NAČELNIK ODJELA:

Mile Ugarković

 

 


 

 

POLICIJSKA UPRAVA GOSPIĆ

Broj: 511-04-02­

 

 

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

 

 

sastavljena u prostorijama PU Gospić u povodu održavanja tzv. "Mitinga

istine" kod spomen doma VI Ličke proleterske divizije u Mukinjama - Plitvice, SO T. Korenica. Miting je održan dana 25.03.1991. god., a organizator je stranka SDS T. Korenica pod rukovodstvom Šolaja Ljubice, predsjednice i Božanić Boška predsjednika SO T. Korenica. Skupu je prisustvovalo negdje oko 1000 ljudi.

Govornici su uglavnom za sve nedaće osudili sadašnje rukovodstvo RO,

Nikolu Lapova, Movčan Josipa i Peru Vidakovića koji je nekada rukovodio Plitvicama. Pored

ovih osuda pale su velike kritike na vladu i politiku Hrvatske koja je pokušala i hoće silom "prisvojiti" Plitvice.

BOŽANIĆ BOŠKO (PO) u svom govoru istakao je da je ovo "miting istine" na kome treba da se kaže za sve učinjene greške koje su učinjene prema ovom narodu počev od iseljavanja, oduzimanja zemljišta, rušenja objekata i dr., a da vinovnici ovih zlodjela moraju odgovarati (misleći na rukovodstvo RO). Istakao je da nad srpskim narodom koji je ovdje preko 500 godina u toku II svj. rata je učinjen zločin, to čini sada rukovodstvo Nacionalnog parka i da su prisutne pretenzije hrvatske vlasti na ove prostore još prije II svj. rata. Na kraju je istakao loš socijalni status dijela radnika u RO, podržao zahtjeve mitinga i obećao da će provesti odluke koje narod traži, a tko je zaslužio mora otići s radnog mjesta i odgovarati.

Zahtjeve mitinga pročitala je ŠOLAJA LJUBICA, predsjednica SDS za T. Korenicu.

1. Zahtijevamo da SO T. Korenica sazove vanrednu sjednicu 26.03.1991. god. i proglasi Nacionalni  park Plitvice za javno poduzeće u sastavu SAO "Krajina". Tražimo ostavke i odgovornost za  kompromitirane ličnosti, poslovodni odbor i generalnog direktora.

2. Zahtijevamo da se u roku od 10 dana oformi novo rukovodstvo javnog poduzeća u Plitvičkim

jezerima.

Nakon održanog mitinga Poslovodni odbor RO izdao je slijedeće saopćenje

za svoje radnike i javnost u kojem stoji: "Svjedoci smo da se već duže vrijeme na kolektiv i njegovo rukovodstvo vrši pritisak putem sredstava javnog informiranja, raznih skupova i mitinga. Tako smo i ovog puta saznali sa već izvješenih plakata na javnim mjestima na području općine T. Korenica da se na Plitvicama organizira "miting istine" o opstanku Plitvičkih jezera tzv. Krajini. Obzirom da je u proglasu navedeno da ga organiziraju radnici Nacionalnog parka i stanovnici općine, ovim vas putem obavještavamo da rukovodstvo poduzeća i radnički savjet kao najviši organ upravljanja nisu konzultirani o sazivanju mitinga niti znaju njegovu svrhu i cilj, pa stoga niti ne mogu snositi odgovornost za posljedice koje mogu nastati i koje će u znatnoj mjeri utjecati na upravo pripremljeni početak turističke sezone, a time i na sveukupno poslovanje, čiji prenoćaj će utjecati na izvršavanje obaveza prema društvu, poslovnim partnerima i radnicima. Takve konzekvence moraju snositi oni pojedinci kolektiva koji su sebi uzeli za pravo da u organizaciji najavljenog mitinga sudjeluju u ime svih radnika. Dosadašnji stavovi i opredjeljenja o vođenju poslovne politike su više puta razmatrani na svim organima i usvojeni na zborovima radnika, po poslovnim jedinicama, te su dovoljno poznati svim radnicima i mogu im dalje služiti kao orijentacija u njihovom opredjeljenju".

Slijedom događaja dana 26.03.1991. god. na sjednici SO T. Korenica donijeta je odluka da se RO N.P. Plitvice proglasi javnim poduzećem u sastavu SO "Krajina", da se raspuste organi upravljanja i u prelaznom roku postavi novo rukovodstvo.

28.03.1991. god. održat će se zbor radnih ljudi N. P. Plitvice. Radnici će se upoznati sa odlukom RO T. Korenica, istaći će se smjernice i stavovi za budući rad.


ZABILJEŠKU SASTAVIO:



GOVOR PREDSJEDNIKA SO TITOVA 'KORENICA BOŠKA BOŽANIĆA PRED GRUPOM

GRAĐANA dana 15.02.1991. - TITOVA KORENICA


 

Reporter Radio Knina izvještava da je 16.45 sati, odnosno 15 minuta prije isteka roka ultimatuma za povlačenje jedinice posebne namjene MUP RH sa područja Plitvica. Nakon toga najavljuje da će većoj grupi građana okupljenoj ispred SO T. Korenica govoriti predsjednik SO B.Božanić.

 

B. BOŽANIĆ: "Obraćam se po drugi put. Znate da smo se jutros ovdje sastali, da smo poslali zahtjev, ali nismo uopće dobi li zvaničan odgovor. Mi smo očekivali da dobijemo zvaničan odgovor, da imaju makar toliko dostojanstva i makar toliko kulture da nas obavijeste o preduzetim mjerama, da li će da preduzmu u stvari nešto ili ne. Nedvojbeno je ipak, imam određene podatke da je predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Jović zvao saveznog sekretara za unutrašnje poslove Gračanina i da su zvali MUP i da su oni rekli da će da povuku 100 tih svojih terorista, noćnih ptičica, koji dolaze ovdje, a da će 50 da zadrže. Po nekoj logici mogli su da dovedu  50 hiljada pa da zadrže 5. Bilo 5 ili 50, tako da ne dolazi u obzir. Zato mi sa ovoga skupa ponovo energično zahtijevamo da iziđu do posljednjeg i da izbrišu tragove koje su ostavili na našem području. Mi smo se ovdje organizovali i znate da smo aktivirali štab narodne obrane u općini, a isto tako i odrede koje je narod napravio samoorganizovanjem i ja pozivam građane da budemo maksimalno budni. Međutim,vas molim, da ne napravimo neku glupost i neku nesmotrenost, da netko ne napravi nešto na svoju vlastitu inicijativu. Sve što budemo radili, radit ćemo po dogovoru, sinhronizirano i ako bude trebalo da krećemo tamo, da ih udaljimo sa našeg terena mi ćemo to raditi po dogovoru i po određenoj komandi. Zato bi vas molio da ne bi tko radio nešto na svoju vlastitu inicijativu. A sve bi vas molio da budete mirni i da ne paničite, ali da svi budemo maksimalno budni čitavu noć i vidjet ćemo dalje kako će se razvijati situacija. Ja bi vas sada molio da se raziđete i da budete maksimalno budni.

….naredbu od Vrhovne komande. Prema tome, vojska isto čeka novost.„

 

U nastavku snimka su emitirane vijesti Radio Knina.

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

PU GOSPIĆ

ODJEL ZA OPER. POSL. JS

Broj 511-04-02-Ku-136/92.

Datum 28. 5. 1992.

 

O K R U Ž N O M JAVNOM  TUŽIOCU

n/r gosp. Brkljačić Željka     G O S P I Ć


 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

KRIVIČNA PRIJAVA

 

LJUBICA ŠOLAJA udana Javorina otac Vladimir i majka  Stanka

rođen dana 01.10. 1947. u Plitvice , općina T. Korenica R Hrvatska ,

stanuje u Mukinje - Plitvice ,  ulica Mukinje , broj bb , općina T. Korenica ,
narodnost Srpkinja, zanimanje stomatolog , porodične prilike udata

 

z b o g   krivičnog djela Ugrožavanje teritorijalne ukupnosti iz članka 236 B KZRH.

 

Ljubica Šolaja, prijavljuje se radi osnovane sumnje da je kao predsjednica SDS-a za cijelu tzv. „SAO Krajinu", u zadnje dvije godine pokušala upotrebom sile ili drugim protuustavnim putem, odcijepiti neki dio teritorije RH ili dio tog teritorija pripojiti drugoj državi, odnosno da je izazivala ili raspaljivala nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među narodima ili manjinama koje žive u RH te da kao organizator ili vođa pobune sudjeluje u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje ustavom utvrđenog državnoga ili društvenog ustrojstva ili sigurnosti RH čime čini krivična djela opisana u čl. 236. b st. 1. u svezi čl. 236. k st. 1. i čl. 236. f st. 2. KZH.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Operativnim radom djelatnika PU Gospić došlo se do saznanja da je prijavljena predsjednica Srpske demokratske stranke (SDS-a) za cijelo područje tzv. „SAO Krajine", te da tu funkciju obavlja već više od dvije godine.

Prema saznanjima ista je aktivno uključena u oružanu pobunu protiv RH odnosno jedan je od glavnih organizatora pobune na području tzv. "SAO Krajine" te svojim djelovanjem pokušava odcijepiti dio teritorije RH i pripojiti ga drugoj državi, raspaljujući pri tom nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među narodima ili manjinama koje žive u RH.


Navedena je član Štaba neprijateljskih formacija u T. Korenici i glavna

je veza između štabova neprijateljskih formacija u gradovima tzv. „SAO Krajine".

Dana 31.03.1991. god. ista je kao član štaba, prisustvovala sjednici štaba neprijateljskih formacija u T. Korenici, gdje je oko 07,00 sati došla svojim osobnim automobilom nepoznate marke.

Koliko važnu ulogu prijavljena ima na području tzv. „SAO Krajine" pokazuje i podatak da njenu kuću u selu Mukinje na Plitvičkim jezerima čuvaju naoružani stražari.

Djelatnici PU Gospić operativnim radom nastojati će doći do korisnih saznanja u svezi neprijateljskog djelovanja prijavljene, a u slučaju korisnih saznanja izvijestit ćemo Vas posebnim izvješćem.

 

PRILOG:

1. Zapisnik o uzimanju izjave od Bubanj Milorada iz T. Korenice, sačinjen u PU Karlovac dana 31.03.1991. god. kada je Bubanj kao pripadnik neprijateljskih formacija uhićen na Plitvicama.

 

NAČELNIK ODJELA:
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

Broj 511-05-02/2-7-/91.

Datum 31. 3. 1991.

 

 

ZAPISNIK O UZIMANJU IZJAVE

 

Sastavljen u ime Policijske uprave Karlovac.

dana 31. 3. 1991. godine, u prostorijama  Policijske uprave Karlovac

Prisutni su:

Ovlaštena osoba: xxxxxxxxxxxxx

Zapisničar: (nečitko) Karmen

Započeto u 15,50 sati.

 

Građanin BUBANJ MILORAD ime oca Milan , zanimanje grafičar
nastanjen u Titova Korenica,   ulica Keljevo brdo, broj bb ,  rođen 18.11.1961. god.
Titovoj Korenici

 

(kratak sadržaj izjave)

 

„Kod mene je jutros rano, negdje oko 6,00 sati došao kurir Ivanović Željko i rekao mi je da moramo ići u štab „Titova Korenica“. Sjedište štaba je u bivšim prostorijama CK SRKH-a. U tom štabu sam bio sinoć, kada su bili prisutni meni poznati, te to: Jovan Dželić, komandir čete Žigić Stevan, bez funkcije, inače član štaba, Delić Mladen, komandir voda, Bubanj Dragan, bez funkcije, Zaklan Ilija, član štaba, te Vukadinović Dušan, funkcioner štaba, Rastović, čije ime ne znam, član štaba, odnosno on je bio samo prisutan, ali nije  član štaba. Također je tu bio prisutan i Prica Predrag, komandir odjeljenja.

Doktorica Ljubica Šolaja je došla sa svojim osobnim automobilom TK- poslije 7,00 sati. Ja sam na straži bio 24. 3. 1991. godine, od 03,00 do 06,00 sati, na Plitvicama, a zajedno sa mnom je bio i Žigić Duško, koji je inače komandir mojeg odjeljenja. Pored toga, na straži je bio i Vukobratović Veljko, te Pribić Milenko. Inače na straži nas je bilo ukupno 11, na Plitvicama.

 

Naoružanje smo dobili od Policijske stanice Titova Korenica i to od Boška Rapajića, komandira Policijske stanice Titova Korenica, a naoružanje je dijelio on i Radaković, čije ime ne znam. Ja sam sa svojim osobnim automobilom marke „Zastava 101“, reg. oznake TK-31-75, zajedno sa Duškom Žigićem prevezao naoružanje i to 2 puškomitraljeza, sanduk municije (1200 komada metaka) od Titove Korenice, do Plitvica, kada smo jutros na Plitvicama, shvaćeni kod benzinske stanice između Ličke kuće i benzinske stanice i razoružani od strane specijalaca mUP-a. Žigić Duško je imao novi puškomitraljez, dok sam ja imao stariji puškomitraljez. Osim toga, dobili smo i po dvije ručne bombe, a mislim da je Žigić dobio i dvogled. Ja sam puškomitraljez zadužio od policijske stanice Titova Korenica, pred 20 dana.  Sa naoružanjem je bio zadužen rezervni sastav policije iz Titove Korenice, onda smo mi to naoružanje dobivali od njih. Nisam nigdje potpisao za puškomitraljez, da sam ga preuzeo. Isti sam dobio preko Đerić Jovana, komandira čete. Žigić Duško je član SDS-a, dok ja nisam.

Što se tiče organizacije, čete u Titovoj Korenici, ona izgleda ovako:

Četa broji od 150 – 200 naoružanih ljudi, a sastoji se od 3 voda, komandir čete je Đelić Jovan, a komandir prvog voda Đerić Mladen. Komandir drugog voda je Đoko, čije ime ne znam,m komandir trećeg voda je Nebojša, radi u prodavaonici namještaja u Titovoj Korenici dok je komandir 4. voda Žigić Duško, koji vjerojatno pripada četi iz Bijelog polja. U toj četi su uglavnom stariji. Koliko mi je poznato, prvo i drugo odjeljenje broje po 20 ljudi (svako odjeljenje). Četvrto odjeljenje trećeg voda, kome ja pripadam, broji oko 12 ljudi, dok vod broji oko 70 ljudi. Četa raspolaže sa tri puškomitraljeza (teška), četiri lakša puškomitraljeza, 7-8 automatskih pušaka, a ostalo su najviše puške. Vježbali smo gađanje, na strelištu između sela Ponor i Šeganovoj kod Plješivice.

Ja inače posjedujem pištolj cal. 7,65 mm, koji sam kupio na placu. u Bihaću, za što sam dao 1500 DEM. Nemam dozvolu za nošenje oružja. Nisam bio niti na jednom mitingu istine.

Koliko znam, Ljubica Šolaja je veza između štaba, koji djeluje u Titovoj Korenici i Knina. Moje odjeljenje (drugo i treće) su bili noćas na straži u Ljubovu. Nama nije davan novac za stražu, već smo samo dobivali od 100 do 200 dinara, kao naknadu za benzin, kada smo trebali otići na udaljena mjesta na stražu. Nije mi poznato da su vođe dobivale novac. Na čelu SDS-a je dr. Ljubica Šolaja, i ona se bori za Plitvice.

Jovan Đerić radi u „Elektri“ u Titovoj Korenici i znam da ide po terenu, dok njegov brat Đerić Mladen radi u  „AMD“. Vukadinović Dušan ne radi nigdje (ranije je radio u stanici milicije). Rastović je navodno bio delegat u Saboru, republike Hrvatske. Njegovo ime ne znam, isti je bio sinoć u štabu i između ostalog je izjavio, da će im pomoć tj. pojačanje stići iz Knina i donjeg Lapca, ali je dodao da od toga svega najvjerojatnije neće biti ništa, jer da MUP RH-e neće zbog turista napasti naše ljude na straži.

Sa Kninom ima veze Đerić Mladen, komandir voda. Pred 15 dana su dolazila 2 auta iz Beograda (to sam čuo, ali nisam vidio). Također sam čuo da se od naoružanja dijele novi karabini i to do 15. 5. 1991. godine, a ako se do tada ne okupe, odnosno ne preuzmu, da se onda plaćaju, tj. da se moraju kupiti za iznos od 7.000 do 12.000,00 dinara i da se plaćaju u 4 rate. Zajedno sa tim naoružanjem, dobiva se i 150 komada municije. Članovi SDA-a su to dobivali badava. Oružje dolazi preko Knina. Bombe su dijeljene u štabu i vidio sam da ih ima 2 paketa, ali ne znam koliko je komada u pojedinom paketu. Iste su dijeljene vodu koji je išao na Ljubovo. Sinoć u štabu, je bilo riječi, odnosno rečeno nam je da u slučaju napada, da onda trebamo pucati. Ne znam tko je to rekao. Međutim, znam da je Boško Rapajić, rekao pred 15 do 20 dana, kada nam je dijeljena municija, da 1200 metaka iz sanduka ne smijemo dirati, sve dok se ne zapuca. Ja sam imao 15 metaka, dok sam dobio još 150 metaka u štabu, sinoć. Znam da je Joso Petričić, koji radi na benzinskoj stanici u Titovoj Korenici, primio spisak zaduženja za municiju. Isti je predao Đerić Jovanu.

Sinoć, u večernjim satima, u Titovoj Korenici, sam vidio Đerić Jovana, koji me je obavijestio da dođem u štab Titovu Korenicu, oko 20,00 sati, gdje ću dobiti municiju. Poznato mi je da je policija iz Titove Korenice sinoć bila u funkciji izviđanja, te da su imali zadatak, da vide da li su došli specijalci iz MUP-a. Inače sistem pozivanja je bio takav, da čim dobijemo obavijest, da dođemo u štab, u Titovu Korenicu, onda smo dolazili sa naoružanjem, dok smo hranu uzimali od kuće, (špek i kruh). Imam prijatelja Antu koji je inače Hrvat, a sa kojim sam bio u dobrim odnosima i koji mi je rekao da će mi pružiti zaštitu, ako to bude trebalo. Međutim, od Nove godine, ne kontaktiramo, jer ako pođem do njega, onda me špijuniraju, moji Srbi, pa ne smijem ići. Što se tiče ugroženosti, ja se ne osjećam ugrožen od nikoga.

Doktor Ljubica Šolaja se sastala u štabu, a poznato mi je da su čuvali njenu kuću u Mukinjama, 3-4 naoružana stražara. Ona ima telefon, čiji broj ne znam. Njen suprug Milan, radi u „Industrogradnji“ u titovoj Korenici, na izgradnji pogona „Plive“.

Moja supruga je zaposlena kao blagajnik, u motelu „Borje“ Titova Korenica, te je trenutno na slobodnim danima.

Ja radim u „Likagrafu“, u Titovoj Korenici, gdje ostvarujem osobni dohodak u iznosu od 6.500,00 dinara i u posljednje dvije godine sam redovno dobijao osobni dohodak. Što se tiče ekonomske situacije ona je u glavnom zadovoljavajuća, jer nitko nije ostao bez posla u Titovoj Korenici. Priča se da je do 700 do 800 zaposlenih tehnološki višak Plitvičkim jezerima, ali do danas nije nitko ostao bez posla. Na mitingu sam bio u Titovoj Korenici, pred 10 do 15 dana, kada su bili iz MUP-a Rh-e na Plitvicama i onda je Božanić Boško govorio pred zgradom Skupštine općine.

Da se četa okupi, potrebno nam je oko 1 sat vremena. Što se tiče straže, nju smo uglavnom imali na Plitvičkim jezerima i to 3 stražara po 3 sata, na 3 lokacije. Jedna lokacija je ispred Plitvica, jedna na samom Plitvicama, a 3. blizu Koranskog mosta, prema Slunju. Jednom sam bio u patroli u Petrovom selu. Što se tiče štaba, on konstantno zasjeda u 2 prostorije, u zgradi CK SKH-a, gdje koriste telefone i drugo. Ovoga puta Knin je javio da su specijalci iz MUP-a u Krnjaku.

Bombe, koje smo dobivali su rađene od dinamita. to nije rađeno kod nas. Te bombe su glatke. Komandiri vodova us pred 10 do 15 dana dobili spiskove ljudi u štabu i svi su znali gdje trebaju doći, tj. na koju lokaciju u slučaju uzbune (mobilizacije). Moj vod ej trebao doći iznad Titove Korenice. Jedan vod ej bio u mjestu (gostionici) dok je jedan vod bio ispod Titove Korenice. Komandir voda ili njegov zamjenik su dolazili prvi na te lokacije. Kod toga niti jedna aktivnost se nije poduzimala bez znanja štaba te odgovornih u štabu, koji su time rukovodili. Žigić Dušan je komandir odjeljenja, u kojem odjeljenju sam i ja. Odjeljenje broj 12 judi. Što se tiče odluke  o pucanju, ona je ostavljena svakom od nas na volju. Rečeno mi je samo da ukoliko naiđu specijalci, da se onda puca. Sa komandirom odjeljenja, Žigić Dušanom, nisam kontaktirao posljednje dvije godine, zbog njegove supruge (muslimanka).

Iz Knina su došli sinoć, i bili su kod Rapajić Boška, zapovjednika policijske stanice.

Koliko znam, Đerić Jovan i Mladen stanuju u Titovoj Korenici, gdje imaju obiteljsku kuću.

Zapisnik mi je pročitan po diktatu, te na isti nemam primjedbi, te ga u znak suglasnosti, vlastoručno potpisujem.

 

D o v r š e n o .

 

 

Završeno u 16,45 sati.

 

Ovlašten službena osoba:                               Zapisničar:                              Građanin:

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx                                (nečitko) Karmen                   Bubanj Milorad

 

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNO TUŽITELJSTVO KARLOVAC

Broj: KT-607/92. (?)

 

Karlovac, 17. lipnja 1992. godine.

DN/AB

 

 

VOJNI SUD

KARLOVAC

 

Na osnovu članka 45. stavak 2. točka 3. preuzetog Zakona o krivičnom postupku (NN 53/91) i članka 7. stavak 2. Uredbe o primjeni Zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske (NN 73/91. i 25/92.) podižem

 

O P T U Ž N I C U

 

protiv

I  okr. BOŠKA BOŽANIĆ, sin Nikole, rođ. 27.

09. 1946. godine u Kompolju, Općina Titova

Kornica, gdje i prebiva na kbr. 12, Srbina,

stomatologa,

 

II  okr. LJUBICE ŠOLAJA, udane Javorina, kćeri

Vladimira i Stanke rođ. 01. 10. 1947. godine u

Plitvicama, Općina Titova kOrenica, s

prebivalištem u Mukinjama – Plitvice kbr. bb,

Srpkinje, stomatologa,

 

da su:

 

početkom 1991. godine i to I okr. kao predsjednik Skupštine Općine Titova Korenica, a II okr. kao koordinator i člana formirali „Štab Titove Korenice“, a zatim osnovali paravojne jedinice koje su naoružali oružjem Policijske stanice titova Korenica, te na mitinzima upućivali zahtjeve legalnim organima vlasti Republike Hrvatske posebno pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova da se povuku s područja te općine, pa kada to nije učinjeno dana 01. travnja 1991. godine naredili napad na Policijske postrojbe Republike Hrvatske u području Plitvičkih jezera, kojom prilikom je poginuo policajac Josip Jović,

 

dakle, kao organizatori sudjelovali u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske, koje je posljedica smrt jedne osobe,

 

pa da su time počinili krivično djelo protiv Republike Hrvatske – oružanom pobunom – označeno u članku 236-f stavak 1. i 2. u svezi članka 236-o stavak 1. KZ RH, a kažnjivo po članku 236-o stavak 1. istog zakonskog propisa.

Stoga

p r e d l a ž e m

 

da se pred tim kao stvarno i mjesno nadležnim sudom održi glavna javna rasprava,

da se okrivljenicima sudi u odsutnosti  (članka 300. stavak 3. i 4. preuzetog Zakona o krivičnom postupku), te da se u odnosu na okrivljenike odredi pritvor i raspiše tjeralica,

da se izvrši uvid u fotokopiju „Glasnika Krajine„ (2-3), te u kopiju govora I okr. Boška Božanića (6), te u spis Okružnog suda Zagreb broj: Kio 83/91,

 

O b r a z l o ž e n je

 

Policijska uprava gospić podnijela je krivičnu prijavu protiv Boška Božanić da je kao predsjednik Skupštine Općine Titova Korenica i član Srpskog nacionalnog vijeća potpisao pristupanje tzv. „SAO Krajini“, zatim da je organizirao mitinge, organizirao odcjepljenje Plitvičkih jezera, i upućivao ulitimatume Republici Hrvatkskoj da se povuku s područja Plitvica.

 

Također je podnesena krivična prijava protiv Ljubice Šolaja, predsjednice SDS-a za to područje da je aktivno uključena u oružanu pobunu na način da je djelovala s ciljem odcjepljenja „SAO Krajine“, i to posebno kao član Štaba neprijateljskih formacija u Titovoj Korenici i glavna veza između štabova neprijateljskih formacija u gradovima tzv. „SAO Krajine“.

 

Okr. su trenutno nedostupni organima vlasti Republike Hrvatske.

 

Krivičnoj prijavi protiv Ljubice Šolaja prileži izjava Milorada Bubanj iz Titove Korenice, Skeljavo brdo bb, koji je sasvim određeno iskazao da je Ljubica Šolaja dana 31. 03. 199. godine sudjelovala u pripremama štaba, da je bila veza između štaba u titovoj Korenici i Knina, i da je bila na čelu SDS-a i aktivna u borbi za plitvice. Posebno je iskazao da je II okr. bila član štaba, te da je upravo zbog svojih aktivnosti bila uključena u sve pripreme i čuvana od strane naoružanih stražara.

 

Uvidom u fotokopiju „Glasnika“ Krajine vidljivo je da je 02. travnja 1991. godine „Rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i SAO Krajine“ potpisao i I okr. Boško Božanić, kao predsjednik „Opštine Titova Korenica“.

 

Uvidom u prijepis snimke govora Boška Božanić pred grupom građana dan 13. 02. 1991. godine u Titovoj Korenici koju je u svom izvještaju da Radio Knin, vidljivo je da I okr. zahtjeva da svi pripadnici MUP-a Hrvatske iziđu s tog područja, te posebno ističe da su se oni organizirali i aktivirali štab narodne obrane Općine, a isto tako i odrede koje je „narod napravio samoorganizovanje“, te da opziva građane da budu maksimalno budni i da će ako bude trebalo krenuti da udalje pripadnike MUP-a Hrvatske s tog područja.

 

Uvidom u spis Okružnog suda Zagreb broj: Kio-83/91. protiv pripadnika paravojnih snaga zarobljenih na Plitvicama proizlazi da je upravo II okr. Ljubica Šolaja kao predsjednica SDS-a bila veza s Kninom, da se sastajala s I okr., te zajedno s pripadnicima Policijske stanice Titova Korenica zauzimala za odvajanje Općine Titova Korenica, što je 01. travnja 1991. godine djelomično i realizirano jer je pod kontrolom Republike Hrvatske tada ostalo samo područje Plitvičkih jezera. Također uvidom u ovaj spis vidljivo je da je tom prilikom poginuo policajac Josip Jović.

 

Upravo na osnovu ovih podataka koji su i općenito poznati proizlazi da su okr. organizirali oružanu pobunu na području Titove Korenice, te započeli s napadima na pripadnike MUP-a Republike Hrvatske, kojom prilikom je 01. travnja 1991. godine i poginuo pripadnik tog ministarstva Josip Jović, pa su stoga u ponašanju okrivljenih sadržana bitna obilježja krivičnog djela oružane pobune iz članka 236-f stavak 1. i 2. u svezi članka 236-o stavak 1. KZ RN.

 

Okolnost da su okrivljeni i sada aktivni na tom području, a faktično oružana pobuna i dalje traje je po mišljenju ovog tužiteljstva takva okolnost koja ukazuje da u konkretnom slučaju postoje izuzetno važni razlozi da se okrivljenicima sudi u odsutnosti.

 

S obzirom na općenito poznate činjenice o borbama na području Plitvica, te predložene dokaze u konkretnom slučaju smatramo da nije potrebno provoditi istragu, te je temeljem članka 7. stavak 2. Uredbe o primjeni Zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske podignuta ova neposredna optužnica koja se ukazuje kao opravdana i na zakonu osnovana.

 

VOJNI TUŽITELJ

DRAGAN NOVOSEL

 

 


 

K 108/92-7

8. rujna 1992.

 

Karlovcu

 

Zvonimir Matan                                                                     Vojni Karlovac

 

Juraj Boljkovac                                                                      Božanić Boško i dr.

 

Mladen Kosijer                                                                                   236.f. st. 1. i 2. KZRH

 

Ivana Kodrić                                                                                                   Kt 407/92

 

 

Vojni                                       Novosel Dragan

 

 

Branitelj po sl. dužnosti Vuzković Krešimir odvj. iz Klc.

 

 

Konstatira se da je rješenjem od 2. 7.  1992. određeno da će se postupak u ovom predmetu provesti u odsutnosti optuženika koji su nedostupni.

Pred. vijeća otvara gl. raspravu objavljuje predmet gl. rasprave, kao i sastav vijeća na koji stranke nemaju primjedbe.

Utvrđuje se identitet okr.

I okr. BOŠKO BOŽANIĆ, ostali podaci kao na listu br. 10 spisa.

II okr. LJUBICA ŠALAJA, ostali podaci kao na listu br. 10. spisa. VT čita optužnicu.

 

DOKAZNI POSTUPAK

 

Vrši se uvid u spis br. K 152/91 Okružnog suda Zagreb.

Posebno se vrši uvid na listu br. 81. spisa čitanjem izjave Šuput Vlade.

Zatim se također čita izjava Neda Pavić-Drudelića sa lista 10

također se čita izjava Vunjak Vujadina sa lista 92

Čita se izjava Šimuniš Damira sa lista 318.

 

Ispravlja se raniji citat tako da se sa lista 88 spisa ispravlja čita se izjavu Zorana Zoraja.

 

Vrši se uvid u fotokopiju „Glasnika Karine“ br. 1 od 2.4.1991. sa lista br. 2 i to u Rezoluciju o razdruživanju RH i SAO Krajine.

 

Čita se govor pred. SO Titova Korenica boška Božanića održan u društvu građana T. Korenici dana 15. 2. 1991. koji je u svojoj emisiji objavio radio Knin.

 

Konstatirao se da stranke nemaju daljnjih dokaznih prijedloga.

 

DOKAZNI POSTUPAK DOVRŠEN

 

VT izjavljuje da ostaje kod podignute optužnice ističući da je sukob na Plitvicama 1.4.1991. zapravo bio prvi napad pobunjenika na pripadnike MUP RH, da je taj napad unaprijed vrlo dobro organiziran, da je čitavo područje Plitvica odnosno okolnog područja bio pod kontrolom pobunjeničkih snaga, da je sve to vrlo dobro funkcioniralo po naređenju tamošnjeg Štaba TO. Zato predlaže da se opt. proglase krivim i osude po zakonu.

 

Branitelj opt. smatra da provedeni dokazi nisu dovoljni da bi se na osnovu njih moglo smatrati izvršenim da su opt. počinili djelo za koje se optužuju. Posebno smatra da nema dokaza o umišljaju optuženika, a dokazi koji su provedeni drži da nisu dovoljni možda čak niti za optuženje a kamoli za donošenje jedne osuđujuće odluke. Istina je da I opt. bio pred. SO T. Korenica a mnogi su predsjednici na tim položajima postupali kako su mogli i znali, iz dokaza koje je sud izveo ne može se sa sigurnošću utvrditi da je njegov branjenik postupajući u toj ulozi stvarno imao namjeru da organizira oružanu pobunu protiv RH.

 

RASPRAVA DOVRŠENA

 

vijeće se povlači na vijećanje, te donosi a pred. vijeća i javno izriče sljedeću



 

P R E S U D U

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE


 

I opt. BOŠKO BOŽANIĆ

II opt. LJUBICA ŠOLAJA

 

k r i v i    s u :

što su:

 

početkom 1991.g. i to I okr. kao pred. SO T. Korenice a II okr. kao koordinator i član formirali „Štab T. Korenice“ a zatim osnovali paravojne jedinice koje su naoružane oružjem PS T. Korenica, te na mitinzima upućivali zahtjeve legalnim organima vlasti RH, posebno pripadnici Mup da se povuku s područja te općine, pa kada to nije učinjeno dana 1. travnja 1991. naredili napad na policijske postrojbe RH u području Plitvičkih jezera kojom prilikom je poginuo policajac Josip Jović,

 

dakle, kao organizatori sudjelovali u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđeni društvenom i društvenog ustrojstva RH koje je posljedica smrti jedne osobe,

 

time su počinili kriv. djelo protiv RH – oružanom pobunom – označeno u čl. 236. f. st. 1. i 2. KZRH u vezi s čl. 236.o. st. 1. KZRH,

 

pa se po čl. 236.o. st. 1. KZRH

 

OSUĐUJU

 

na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina svaki.

Troškovi postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda.

 

Dovršeno

Predsjednik vijeća:

Zapisničar:

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

Broj: K 108/92-9

PRESUDA

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

Vojni sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Zvonimira Matana kao predsjednika vijeća te Juraja Boljkovca i Mladena Kosjera kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničara Ivane Kodrić, u kriv. predmetu protiv BOŽANIĆ BOŠKA i dr., zbog kriv. djela iz čl.236.f. st.l. i 2. K u vezi s čl.236.0. st.l. KZRH , nakon provedene glavne javne rasprave zakazane povodom optužnice Vojnog tužiteljstva Karlovac br. Kt 407/92, dovršene dana 8. rujna 1992. u prisutnosti Vojnog tužitelja Dragana Novosela te branitelja optuženika po službenoj dužnosti Vuković Krešimira odvjetnika iz Karlovca, a u odsutnosti optuženika

 

p r e s u d i o   j e:

 

I opt. BOŠKO BOŽANIĆ, sin Nikole r. 27.9.1946. u Kompolju, SO Titova

Korenica, gdje mu je stalno prebivalište br.12, stomatolog, Srbin, drž. RH

 

II opt. LJUBICA ŠOLAJA, udana Javorina, kći Vladimira i Stanke, r.

1.10.1947. u Plitvicama, SO Titova Korenica, sa stalnim prebivalištem u Mukinjama - Plitvice bb, Srpkinja, stomatolog, drž. RH

 

k r i v i     s u

 

 

što su:

 

početkom 1991. i to I opt. kao predsjednik Skupštine općine Titova Korenica, a II opt. kao koordinator i član formirali "Štab Titove Korenice", a zatim osnovali paravojne jedinice koje su naoružali oružjem policijske stanice Titova Korenica, te na mitinzima upućivali zahtjeve legalnim organima vlasti Republike Hrvatske posebno pripadnicima Ministarstva Unutarnjih poslova da se povuku s područja te općine, pa kada to nije učinjeno dana 1. travnja 1991.g. naredili napad na policijske postrojbe Republike Hrvatske u području Plitvičkih jezera kojom prilikom je poginuo policajac Josip Jović,

­

 

dakle, kao organizatori sudjelovali u oružanoj pobuni koja upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske koje je posljedica smrt jedne osobe,

čime su počinili kriv. djelo protiv Republike Hrvatske - oružanom pobunom - označeno u čl.236.f. st.l. i 2. u vezi čl.236.0. st.l. KZRH,

 

pa se po čl.236. o. st.l. KZRH

 

OSUĐUJU

 

na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina svaki.

Troškovi postupka padaju na teret budžetskih

sredstava suda.

 

 

Obrazloženje

 

Vojno tužiteljstvo Karlovac podiglo je kod ovog suda optužnicu protiv I opt. BOŠKA BOŽANIĆA i II opt. LUJBICE ŠOLAJA stavljajući im na teret da su izvršili kriv. djelo činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.

Kako su optuženici nedostupni upravnim organima u samoj optužnici je predloženo da se krivični postupak provede u odsutnosti optuženika te da se protiv njih odredi pritvor odnosno raspiše tjeralica, pa je sud sve te prijedloge kao osnovane usvojio i rješenjem od 2.7.1992.g. odredio provođenje postupka u odsutnosti optuženika, zatim pritvor u odnosu na oboje te konačno naredbom odredio raspisivanje tjeralice, a optuženike je branio branitelj kojeg je odredio sud po službenoj dužnosti.

Optuženici uopće nisu iznijeli obrane, čak sa njima nije obavljen niti informativni razgovor sa radnicima policije, dakako zbog nedostupnosti.

Sud je radi utvrđenja činjeničnog stanja proveo dokazni postupak u kojem je izvršio uvid u spis Okružnog suda Zagreb br. K 152/91, a posebno je u tom spisu pročitao izjavu Uput Vlade na listu br. 47, zatim izjavu Zorana Zoraja sa lista 90, pa Vunjak Vujadina sa lista 92, te Šimunić

Damira sa lista 318 tog spisa.

Pored toga izvršen je uvid u fotokopiju "Glasnika Krajine" br.l od 2.4.1991.g. i to napose u Rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i SAO Krajine. Konačno sud je pročitao govor I opt. Božanić Boška koji je ovaj održao dana 15.2.l99l.g. pred grupom građana u Titovoj Korenici

a koji je onda objavljen preko radio Knina.

Na osnovu takvo provedenih dokaza i njihove ocjene sud je utvrdio da su optuženici počinili djelo koje im se optužnim aktom stavlja na teret.

Tako je sud na osnovu fotokopije "Glasnika Krajine" prije svega utvrdio da je I opt. Boško Božanić bio u inkriminiranom vremenskom periodu predsjednik SO Titova Korenica,

a to je inače barem za ovaj dio Republike Hrvatske notorna stvar. Ne samo na osnovu tog dokaza nego i na osnovu uvida u spis Okružnog suda Zagreb ta činjenica je u potpunosti sa apsolutnom sigurnošću utvrđena. Iz istog dokaza proizlazi kao utvrđeno da je II opt. Ljubica Šolaja bila "šef" SDS za Titovu Korenicu pa i šire područje, a i to u ovom dijelu Hrvatske također smatra notornom činjenicom. Jednako tako je notorna činjenica, ali to proizlazi i iz spomenutog spisa Okružnog suda Zagreb da su upravo optuženi, očigledno kao funkcioneri i to I opt. kao funkcioner Skuštine, a drugo optužena kao funkcioner političke stranke na terenu SO Titova Korenica koristeći svoja ovlaštenja i autoritet osnovali paravojne naoružane jedinice za čije su se naoružanje poslužili oružjem rezervnog sastava MUP-a iz Titove Korenice. Nesumnjivo je utvrđeno i to da su optuženici osnovali i Štab Titove Korenice što proizlazi iz govora I opt. održanog 15.2.1991.g. u Titovoj Korenici a isto tako to proizlazi iz već spomenutog spisa Okružnog suda Zagreb. Iz istog govora, a i to je notorna činjenica, proizlazi, te to ovaj sud smatra utvrđenim, da su upravo optuženici uputili ultimatum MUP Hrvatske da povuče jedinicu za specijalne namjene koja je bila stacionirana na Plitvičkim jezerima u tamošnjoj policijskog stanici, time, da, ako su te jedinice ne povuku da će ih oni sa područja općine prisilno udaljiti, pa dalje, proizlazi iz poznatih događaja da su upravo tako osvane paravojne jedinice štaba Titove Korenice dana 1.4.1991.g. i napale pripadnike k1J.P Hrvatske te tom prilikom policajac Josip Jović i poginuo.

Sve te činjenice, kao što je navedeno, većim dijelom poznate kao notorne , ali isto tako one proizlaze i iz iskaza brojnih osoba koje su u svojstvu osumnjičenika ili svjedoka saslušane u postupku koji je vođen kod Okružnog suda Zagreb upravo povodom događaja koji su se odigrali 1.4.1991.g. na Plitvicama kada je došlo do oružanog sukoba između pripadnika paravojnih jedinica Titove Korenice i pripadnika MUP-a. Upravo stoga nije niti potrebno, po ocijeni ovog suda, posebno citirati čak niti izjave odnosno iskaze osoba čija su imena naprijed navedena, a pogotovo ne sve ostale iskaze brojnih osoba u predmetu K 152/92. Ipak valja naglasiti, da je u tom predmetu vođen istražni postupak upravo protiv pripadnika paravojnih struktura "Štaba Titova Korenica" koje su učestvovale u oružanom sukobu na Plitvicama i koje su tom prilikom lišene slobode, pa im je stavlj no na teret da su tim svojim postupkom izvršili kriv. djelo iz čl.236.f. st.l. u vezi s čl.236.o. st.l. KZRH. Također valja napomenuti, da je nakon provedene istrage podignuta i optužnica protiv učesnica u tom ratnom sukobu, ali je međutim posebnim aktom Predsjednika Republike za sve okrivljenike određeno pomilovanje i postupak nije vođjen iako je već podignuta optužnica. Dakle, i ta činjenica da je provedena istraga i podignuta optužnica također dokazuje da su optuženici iz ovog predmeta organizirali štab za borbu

jedinice, te su te jedinice i naoružali i konačno uputili u oružanu borbu ili drugim riječima pobunu protiv legalnih oružanih snaga RH.

Utvrdivši dakle, da su optuženici stvarno učinili što je upravo opisano, sud je samim tim. utvrdio da su optuženici ostvarili takvim svojim postupcima objektivni učin kriv. djela koje imtse stavlja na teret.

Sigurno je pored svega toga i to, da su oni postupali u čitavom tom procesu itekako svjesno i namjerno, sa ciljem da se suprotstave legalnim organima RH i da konačno dio teritorija RH odcijepe i pripoje tzv. "SAO. Krajina" a što posebno proizlazi iz ranije citirane Rezolucije o razdruživanju. Iz svega toga slijedi da su optuženici postupali sa umišljajem. Time su ostvarili i subjektivni bitni elamenat kriv. djela za koje odgovaraju.

Dakle, sud je utvrdio , da su optuženici doista izvršili krivično djelo oružane pobune i to teži oblik tog djela kao organizatori a ne puki učesnici u oružanoj pobuni. Osim toga, posljedica takvog postupanja optuženika je i smrt jedne osobe pa to opravdava kvalifikaciju da se radi o djelu oružane pobune iz čl.236.f. st.l. i 2. u vezi čl. 236.o. st.l. KZRH .

Stoga je sud optuženike proglasio krivim i izrekao im krivične sankcije. Obzirom na činjenicu da sud nije bio u prilici da cijeni bilo kakove olakotne okolnosti koje možda i egzistiraju, ali je zato mogao procijeniti, posebno s obzirom na razvoj događaja u RH poslije 1.4.1991. na Plitvicama

dakle, mogao je cijeniti težinu djela koje su oni izvršili,pa u takvoj situaciji smatra jedino mogućim dokazom, da im za djelo koje su izvršili izreče maksimalno visoku vremensku kaznu koja je zakonom za ovako krivično djelo propisana, te smatra, da će se samo takvim rigoroznim kažnjavanjem osoba koje su izvršile upravo takovo ili slična krivična djela u svakom pojedinom konkretnom slučaju moći u potpunosti ostvariti svrha kažnjavanja.

Stoga je sud obojici optuženika izrekao kazne kao u izreci.

Kako optuženici nisu dostatni legalnim organima vlasti već borave na privremeno okupiranim područjima to je sud riješio da troškovi ovog krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava.

Iz navedenih razloga presuđeno je kao u izreci.

 

Karlovac, 9. rujna 1992.

Zapisničar:                                                                                          Predsjednik vijeća:

Ivana Kodrić                                                                                       Zvonimir Matan



PRAVNA POUKA

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo uložiti žalbu u roku od 8 dana od primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 istovj. primjerka na zapisnik ili usmeno, a o žalbi odlučuje Vrhovni sud Hrvatske.



 

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 731/1992-3


P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

 

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda dr. Novoselec Petra kao predsjednika vijeća, te Kocijančić Erike, mr. Frančula Rudolfa, Mikor Milivoja i Potrebica Ante, kao članova vijeća i stručnog suradnika Lipnjak-Bosanac Zlate kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. Božanić Boška i dr. zbog krivičnog djela iz čl. 236.o. st. 1. KZH u svezi s čl. 236.f. st. 1. KZH, odlučujući o žalbi opt. Božanić Boška i opt. Šolaja Ljubice, podnesenoj protiv presude Vojnog suda u Karlovcu od 8. rujna 1992. K 108/92, u sjednici održanoj 25. studenog 1992, saslušavši zamjenika javnog tužitelja Hrvatske Papac Balda,

 

 

p r e s u d i o     j e:

 

 

 

Odbija se žalba opt. Božanić Boška i opt.. Šolaja Ljubice kao neosnovana i potvrđuje

presuda suda prvoga stupnja.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Pobijanom prvostepenom presudom Vojni sud u Karlovcu proglasio je krivim opt.

Božanić Boška i opt. Šolaja Ljubicu zbog krivičnog djela oružane pobune iz članka 236o. st.

1. KZH u svezi s člankom 236f st. 1. i 2. KZH, pobliže opisanog u izreci te presude, te ih na temelju članka 2360. stavak 1. KZH osudio na kaznu zatvora u trajanju od petnaest godina svakog.

Protiv te presude žalbu su podnijeli optuženici, po branitelju postavljenom po službenoj dužnosti, zbog svih žalbenih osnova iz članka 363. Zakona o krivičnom postupku koji je preuzet na temelju članka 1. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91) kao zakon Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ZKP), a u stvari zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženici oslobode optužbe ili da se ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Javni tužitelj Hrvatske, vraćajući spise, prema članku 370. stavak 2.ZKP, stavio je prijedlog da se žalba optuženika odbije kao neosnovana i potvrdi presuda suda prvoga stupnja.

 

Žalba nije osnovana.

 

Nije osnovana žalba optuženika zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

 

Tu povredu optuženici vide samo u tome što, navodno, u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno optuženici takvom tvrdnjom žele ukazati da je učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz članka 364. stavak 1. točka 11. ZKP.

 

Suprotno takvim žalbenim tvrdnjama, prvostepeni sud je u obrazloženju pobijane presude dao razumljive razloge, bez nejasnoća i proturječja za sve odlučne činjenice za donošenje pravilne odluke u ovom krivičnom predmetu..

 

Prema tome, prvostepena presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, bez nejasnoća i proturječnosti, pa stoga nije učinjena istaknuta bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz članka 364. stavak 1. točka 11. ZKP, niti bilo koja druga postupovna povreda iz članka 376. stavak 1. točka 1. ZKP, na koju drugostepeni sud, pazi po službenoj dužnosti.

 

Iz navedenih razloga nije osnovana žalba optuženika zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

 

Nisu u pravu optuženici kad ističu prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

Na temelju rezultata glavne rasprave prvostepeni sud izveo je pravilan zaključak, da

je dokazano da su optuženici počinili djelo koje im se optužnicom vojnog tužitelja stavlja na teret.

 

Žalbenim navodima nisu dovedena u pitanje činjenična utvrđenja i iz toga izvedeni zaključci prvostepenog suda.

 

Protivno žalbenim navodima, prvostepeni sud je na temelju izvedenih dokaza, te njihove savjesne i brižljive ocjene, osobito ocjenom "Glasnika Krajine, govora koji je 15. veljače 1991. godine održao opt. Božanić Boško, kao predsjednik Skupštine općine Titova Korenica i uvidom u spis Okružnog suda u Zagrebu, K 152/91, osnovano utvrdio da su optuženici svojim djelovanjem, na način pobliže opisan u izreci pobijane presude ostvarili teži oblik krivičnog djela oružane pobune iz članka 236o. stavak 1. KZH u svezi s člankom 236f st. 1. i 2. KZH. Za to svoje utvrđenje, prvostepeni sud dao je valjano, iscrpno i logično obrazloženje, koje u svemu prihvaća i ovaj Vrhovni sud, kao drugostepeni sud i na koji se upućuje žalitelj radi izbjegavanja ponavljanja.

 

Nisu u pravu optuženici kad se žale zbog odluke o kazni.

 

Pri odmjeravanju kazne, prvostepeni sud pravilno je ocijenio težinu krivičnog djela i stupanj krivične odgovornosti, kao i sve okolnosti pobliže navedene u razlozima pobijane prvostepene presude, što utječu da kazna bude veća ili manja, pa je prema takvoj ocjeni optuženicima pravilno odmjerio kaznu zatvora u trajanju od petnaest godina svakom, koja nipošto nije prestroga, kako ističe žalitelj u svojoj žalbi.

 

Prema tome, nije osnovana žalba optuženika zbog odluke o kazni.

 

S obzirom na sve izloženo, na temelju članka 384. ZKP, trebalo je presuditi kao u izreci ove drugostepene presude.

 

U Zagrebu, 25. studenog 1992.

 

Zapisničar:                                                                              Predsjednik vijeća:

Lipnjak - Bosanac Zlata, v. r.                                                 dr. Novoselec Petar, v. r.

 

 

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Iskazi - Srpski zločini RH

TRANSLATE


SURADNICI

majhen
sarunic
dragic
budimlic
grgic
ARGUS
NEIMENOVANI

Priopćenja u toku političkog progona HDZ-ove vlade,Ive Sanadera i haaškog tužiteljstva - Text

PRIJATELJI

KOMENTARI