REMEMBER BLEIBURG MASSACRE - DO NOT HATE - DO NOT FORGET ISKAZI - SVJEDOČANSTVA ISTINA O STRADANJU, MUČENJU I NEHUMANIM POSTUPCIMA OD STRANE SRBA PREMA HRVATIMA I MUSLIMANIMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE CIJI JE KRAJNJI CILJ BIO STVARANJE ETNICKI ČISTE VELIKE SRBIJE....  - VIŠE
Blaiburg

 

Vojnic - KA 004

Ocjena: / 0
LošeOdlično 

 


REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

 

Broj 511-05-02/2-9   K-232/92.

Datum 15.2.1992.

 

 

 

O K R U Ž N O M JAVNOM TUŽIOCU

K A R L O V A C

 

 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

 

 

KRIVIČNA PRIJAVA

 

 

 

  1. ĐURO ŠKALJAC       , zvani _________________,

(ime i prezime)                                                                                      (nadimak ako ga ima)

otac  Miloš i majka _______  ___, rođene __________________,

(ime i prezime)                                                (ime i prezime)                                 (djevojačko por.ime)

rođen dana   20.09.1954. u   Slavsko Polje općina  __Vrginmost__,

R   Hrvatska , stanuje u  __Vojniću __,  ulica  ____14. maja broj   bb ,

 

općina  Vojnić____, narodnost _Srbin__, zanimanje __op. radnik – vođa sektora__,

završio je VŠS.

 

 

 

 

sada na slobodi, zakonski zastupnik (ako je maloljetan) je____________________________,

 

z b o g   krivičnog djela iz člana 236 F KZH – oružana pobuna____.

 

n a  n a č i n   što je kao djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske PU Karlovac, PS Vojnić obavio poslove operativnog radnika – vođe sektora. Isti je dana 31.7.1991. godine sa kompletnim naoružanjem i opremom dobrovoljno pristupio u tzv. ''Miliciju SAO Krajine'' u namjeri ugrožavanja Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva i sigurnosti Republike Hrvatske.

 

 

P r i l o g:

 

  1. osobni karton radnika – Matični broj 261

 

 

Opis činjeničnog stanja:

Iz osobnog kartona radnika 03028032000, vidljivo je da je prijavljeni djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova od 15.3.1975. godine u zvanju mlađeg inspektora a da poslove sa višom školskom spremom u PS Vojnić obavlja od 2.10.1990. godine, (prilog broj: 1-osobni karton radnika).

Dana 31.7.1991.godine svi djelatnici zaposleni u PS Vojnić dobrovoljno pristupaju u redove nelegalne neprijateljske formacije tzv. ''Milicije SAO Krajine'' među kojima se nalazi i prijavljeni Đuro Škaljac.

Činom pristupanja u redove neprijateljske formacije kao i prisvajanjem kompletnog naoružanja, opreme i službene legitimacije istom je prestao trajati radni odnos u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske u PU Karlovac, PS Vojnić.

Prema postojećim operativnim saznanjima dobivenih od građana kao i putem UKV veze prijavljeni i dalje radi kao pripadnik tzv. ''Milicije SAO Krajine'' u Vojniću.

Na osnovu naprijed opisanog činjeničnog stanja osnovano se sumnja da je isti počinio krivično djelo iz člana 236. F KZH – oružana pobuna.

Nakon utvrđivanja tržne vrijednosti ne razduženog naoružanja, streljiva i opreme koju je prijavljeni prisvojio iz čega proizlazi osnovana sumnja da je isti počinio kriv. djelo i iz člana 229 KZH – pronevjera.

O svim naknadno prikupljenim saznanjima obavijestit ćemo vas putem posebnog izvješća.

Prednje vam se dostavlja u daljnju nadležnost.

 

 

 

PRILOG: 1.

 

N A Č E L N I K

POLICIJSKE UPRAVE

mr. Ivan Štajduhar

 

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

ODJEL ZA OPERATIVNE POSLOVE JS

 

Broj: 511-05-02/2-13-K-232/92.

Datum: 21.05.1992.godine

 

 

 

V O J N O M TUŽITELJSTVU

 

K A R L O V A C

 

 

Veza: naša krivična prijava – poseban izvještaj od 15.02.1992.

 

Veza: vaš broj ______________.

 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

 

POSEBAN IZVJEŠTAJ

Kao dopuna krivične prijave protiv ĐURO ŠKALJAC.

 

 

Obavještavamo vas da su radnici ove Policijske uprave utvrdili da ĐURO ŠKALJAC obavlja dužnost rukovodioca i organizatora rada Milicijske stanice Tušilović u sastavu tzv. milicije SAO Krajine. To u svojim službenim bilješkama potvrđuju BREZOVAC IVAN i VNUČEC ZVONIMIR a o tome svjedoči i fotografija koju vam dostavljamo kao prilog tri (3).

 

 

PRILOZI:  1. službena zabilješka o obavijestima pribavljenim od XXXXXXXXXXXXXX, sastavljena 21.5.1992. godine,

  1. službena zabilješka sastavljena od VNUČEC ZVONIMIRA, od 21.5.1992. godine,
  2. fotografija sa očevida obavljenog 13.09.1991. godine povodom prinudnog slijetanja helikoptera ''JNA'' tipa ''Gazela''.

 

 

 

N A Č E L N I K

Zvonimir Krajačić


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Policijska uprava Karlovac

Odsjek za suzbijanje gospodarskog krim.

 

Broj: 511-05-02/2-13-K-232/92.

Datum: 21.05.1992.godine.

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

 

 

Građanin _xxxxxxxxxxxxxxx_, zanimanje __xxxxxxxxxxxx__,

 

rođen __xxxxxxxxxxxx. godine, boravište-prebivalište __Karlovac__, ulica __xxxxxxxxxxxxxxx__,

broj __xxx__, je dana __xxxxxxx.1992.godine. u __prostorijama PU Karlovac

dao ovlaštenoj osobi _  ove PU__

Slijedeće obavijesti:

 

 

-        da osobno poznaje ĐURU ŠKALJCA

-        da ga je osobno vidio u Tušiloviću koncem 07. mjeseca 1991. godine

-        da su tom prilikom porazgovarali i da mu je ŠKALJAC ĐURO tada rekao da radi tu u Tušilovciću kao rukovodilac Milicijske stanice.

 

 

 

Ovl. službena osoba:

Mihalić Ivica

 

 


 

 

SLUŽBENA ZABILJEŠKA


Sastavljena dana 21.5.1992.godine u prostorijama Policijske uprave Karlovac.

 

Dana 13.09.1991.godine oko 16,15 sati vojni helikopter tipa Gazela nadletao je područje Slunjskih Brda kod Karlovca. U trenutku nadlijetanja toga područje NN osoba otvorila je vatru iz vatrenog oružja na helikopter i tom prilikom je helikopter oštećen na način da je jedno zrno probilo staklo na kabini, a drugo zrno probilo rezervoar za gorivo i izašlo u blizini rotora. Radi oštećenja helikopter nije izvršio manevar i okrenuo se prema Tušiloviću gdje se prisilno spustio u blizini gostione ''Krajina''. U helikopteru se uz vozno osoblje nalazio i general major Aksentijević Mile, koji je tom prilikom bio ozlijeđen po licu od krhotina stakla.

 

Predstavnik JA pukovnik Marjanović Svetozar zatražio je od Policijske uprave da netko od nadležnih rukovodioca, zajedno sa predstavnicima vojnih vlasti i policijskih vlasti tzv. SAO Krajine izvrši očevid oštećenog helikoptera.

 

U tu svrhu sam zajedno sa krim. tehničarom Josipom Milčićem, a u vozilima JA otišao u mjesto Tušilović kod gostione ''Krajina''. Napominjem da je u tom vremenskom periodu Policijska uprava i hrvatska vojska držala kontrolni punkt na području Slunjskih Brda, a milicija tzv. Krajine kontrolni punkt u Tušilovačkom Cerovcu. Za vrijeme puta do Tušilovića s obje strane ceste i na obližnjim brdašcima mogle su se primjetiti naoružane osobe u vojnim i maskirnim uniformama, a njihova koncentracija posebno je bila zamjetna u blizini gostione ''Krajina'', odnosno području privatnog auto-campa. Prilikom vršenja očevida sa strane milicije tzv. SAO Krajine bio je prisutan Pajić Tošo kao rukovodilac i organizator rada Policijske stanice Vojnić i Škaljac Đuro kao rukovodilac i organizator rada Policijske stanice Tušilović.

 

U toku vršenja uviđaja krim. tehničar Milčić Josip učinio je više fotografija, a na istima se mogu prepoznati Pajić Tošo i Škaljac Đuro.

 

Fotografije su prilog Službene zabilješke.

 

 

 

Ovl. sl. osoba

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

 


 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNO TUŽITELJSTVO KARLOVAC

 

Broj: KT-341/92.

 

Karlovac, 25. svibnja 1992. godine

DN/AB

 

 

VOJNI SUD

K A R L O V A C


Na osnovu članka 45. stavak 2. točka 3. preuzetog Zakona o krivičnom postupku (NN 53/91), i članka 7. stavak 2. Uredbe o primjeni Zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske (NN 73/91. i 25/92) podižem

 

 

O P T U Ž N I C U

 

 

Protiv

 

ĐURE ŠKALJAC, sina Miloša, rođ. 20.09.1954. godine,

u Slavskom Polju, Općina Vrginmost, sa zadnjim

poznatim prebivalištem u Vojniću, Ulica 14. maja bb,

 

 

da je:

 

 

u srpnju 1991. godine u cilju nasilnog obaranja društvenog i državnog ustrojstva Republike Hrvatske, a nakon izjašnjavanja stanovništva pojedinih mjesnih zajednica Općine Karlovac o osnivanju tzv. ''Općine Karlovac'' i odcjepljenju od Republike Hrvatske, te pripajanju tzv. ''SAO Krajine'', preuzeo dužnost rukovoditelja i organizatora rada milicijske stanice Tušilović u sklopu tzv. SUP-a Knin, a zatim sa svrhom onemogućavanja djelovanja legalnih vlasti Republike Hrvatske naredio postavljanje barikada na prometnicama sa naoružanim stražama, kontrolu ulaska i izlaska građana, naređivao uhićenja nepoćudnih građana i oduzimanja imovine, a što su njemu podređene osobe i izvršavale, te su građani lišavani slobode i odvođeni u zatvore, imovina oduzimana i tokom 1991. godine dijelovi Općine Karlovac okupirani,

 

dakle, kao organizator sudjelovao u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske,

 

pa da je time počinio krivično djelo protiv Republike Hrvatske – oružanom pobunom – označeno u članku 236.-f. stavak 1. i 2. KZ RH, a kažnjivo po stavku 2. istog zakonskog propisa.

Stoga

 

P r e d l a ž e m

 

 

  1. da se pred tim sudom kao stvarno i mjesno nadležnim održi glavna javna rasprava,
  2. da se okrivljeniku sudi u odsutnosti (članak 300. stavak 3. i 4. preuzetog Zakona o krivičnom postupku),
  3. da se na glavnu raspravu pozovu i saslušaju kao svjedoci xxxxxxxxxxxxxx (4) i xxxxxxxxxxxxxxxxx (5),
  4. da se izvrši uvid u fotografiju (6), osobni karton radnika (2), te da se izvrši uvid u spise

Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac broj: KTN-156/91, prijava PU Karlovac K-795/91, KTN-56/91. prijava PU Karlovac broj K-611/91, KTN-55/91. prijava PU Karlovac broj K-608/91, KTN-177/91. prijava PU Karlovac broj K-840/91, KTN-44/91. prijava PU Karlovac broj K-591/91, KTN-57/91. prijava PU Karlovac broj: K-612/91, KTN-31/91. prijava PU Karlovac broj K-552/91, KTN-25/91. prijava PU Karlovac broj K-541/91, KTN-110/91. prijava PU Karlovac broj K-678/91.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Policijska uprava Karlovac podnijela je krivičnu prijavu protiv Đure Škaljac da je počinio krivično djelo činjenično i pravno opisano u izreci.

 

U prijavi se navodi da razgovor s prijavljenim nije obavljen jer je nedostupan radnicima Policijske uprave Karlovac.

 

Iz izjave xxxxxxxxxxxxxxxxxx proizlazi da lično poznaje Đuru Škaljac, da ga je osobno vidio u Tušiloviću koncem 1991.godine, odnosno u sedmom mjesecu 1991.godine, te da su se tom prilikom razgovarali i da mu je Đuro Škaljac tada rekao da radi u Tušiloviću kao rukovodilac milicijske stanice.

 

Iz službene zabilješke koju je sastavila ovlaštena službena osoba Policijske uprave Karlovac xxxxxxxxxxxxxxxx proizlazi da je dana 13.09.1991. godine bio zajedno s policijskim tehničarom u blizini gostione ''Krajina'' gdje je vršen očevid oštećenog helikoptera tzv. JNA. Imenovani navodi da je u to vrijeme milicija tzv. ''Krajina'' imala kontrolni punkt u Tušilovačkom Cerovcu, a da su za vrijeme puta do Tušilovića s obje strane puta vidjeli naoružane osobe, čija je koncentracija bila posebno zamjetna oko gostione ''Krajina''. Prilikom vršenja očevida od strane milicije tzv. ''SAO Krajine'' da je bio prisutan Paić Tošo, kao rukovoditelj i organizator rada Policijske stanice Vojnić i Škaljac Đuro kao rukovodilac i organizator rada Policijske stanice Tušilović. Imenovani posebno ističe da je u toku vršenja uviđaja tehničar Milčić Josip sačinio više fotografija, a na istima se mogu prepoznati kako Paić Tošo, tako i Škaljac Đuro.

 

Fotografija na kojoj se nalazi Škaljac Đuro prileži spisu.

 

Uvidom u gore navedene spise Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac proizlazi da su milicionara tzv. ''SAO KRAJINA'' sustavno zaustavljali vozila iz Republike Hrvatske i Republike Slovenije, te su ta vozila bila oduzimana. Tako npr. Mijo Lukša izjavljuje da je 20.08.1991. godine upravljao kombijem marke ''Renault'', vlasništvo poduzeća ''Slovenija ceste'', da su mu 4 naoružane osobe uzele kamion. Mijo Lukša u svojoj izjavi navodi da su to bili martićevci koji su vozilo i odvezli.

 

Slične su izjave xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx  i drugih

 

Dakle ukoliko povežemo ove podatke koji su vidljivi iz krivične prijave i gore navedenih spisa s onime što je općenito poznato, tj. da se je na područjima Općine Karlovac koji su van kontrole vlasti Republike Hrvatske nalaze naoružane policijske i paravojne snage koje se oružano suprotstavljaju vlastima Republike Hrvatske, napadaju na pripadnike Policijske uprave Karlovac i Hrvatske vojske, oduzimaju imovinu i nedužne građane odvode u zatvore, tada se može s punom sigurnošću tvrditi da je okrivljeni time što se prihvatio zapovjedništva stanice milicije u Tušiloviću u sklopu tzv. SUP-a Knin počinio krivično djelo oružane pobune iz članka 236.-f stavak 1. i  2. KZ RH.

 

Okrivljeni Đuro Škaljac nije dostižan državnim organima Republike Hrvatske, pa se upravo iz tog razloga u konkretnom slučaju predlaže suđenje u odsutnosti.

 

Na temelju podataka iz spisa, te iz spisa Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac, kao i na temelju općenito poznatih činjenica proizlazi da se je imenovani prihvatio zapovjedništva nelegalne milicijske stanice u Tušiloviću, dakle, da je na području Općine Karlovac organizirao paravojne policijske snage koje su se aktivno uključile u borbu protiv Hrvatske vojske i policije, odnosno općenito u borbu protiv Republike Hrvatske. Ukoliko imamo u vidu da su te snage i danas aktivne, da je imenovani naređivao maltretiranja, zadržavanja i uhićenja građana, da je organizirano otimao imovinu Republike Hrvatske i njezinih građana, tada su to sve okolnosti po mišljenju ovog tužiteljstva koje u konkretnom slučaju ukazuju da postoje izuzetno važni razlozi a mu se sudi iako je odsutan.

 

S obzirom na općenito poznate činjenice, te priložene izjave i dokaze u spisu u konkretnom slučaju smatramo da nije potrebno provoditi istragu, te je temeljem članka 7. stavak 2. Uredbe o primjeni zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske podignuta ova neposredna optužnica koja se ukazuje kao opravdana i na zakonu osnovana.

 

 

VOJNI TUŽITELJ

DRAGAN NOVOSEL

 


 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

 

IV K-68/92-9

 

 

P R E S U D A

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

 

 

Vojni sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vojnog suda Mladena Kosijera kao predsjednika vijeća te Nine Bubaš i Zvonimira Matan kao članova vijeća uz sudjelovanje Blaženke Čurjak  u krivičnom predmetu protiv okr. ĐURE ŠKALJAC  radi kriv. djela iz čl. 236. f stav 1. i 2. KZH nakon glavne javne rasprave zakazane povodom optužnice VT Karlovac br. KT-341/92 od 25. svibnja 1992. godine, dovršene dana 15. lipnja 1992. godine u prisutnosti vojnog tužitelja Karlovac Dragana Novosela, te u odsutnosti okrivljenika u prisutnosti branitelja po službenoj dužnosti Steve Vrlinić odvjetnika iz Karlovca.

 

 

P r e s u d i o  j e

 

 

Okr. ĐURO ŠKALJAC, sin Miloša, r. 20.09.1954.g. u Slavskom Polju,

Općina Vrginmost, sa zadnjim poznatim prebivalištem u

Vojniću ul. XIV. Maja bb,

 

 

K r i v  j e

 

 

Što je:

 

 

U srpnju 1991. godine u cilju nasilnog obaranja društvenog i državnog ustrojstva RH, a nakon izjašnjavanja stanovništva pojedinih MZ Općine Karlovac o osnivanju, tzv. ''Općine Karlovac'' i odcjepljenju od Republike Hrvatske, te pripajanju tzv. ''SAO Krajini'' preuzeo dužnost rukovoditelja i organizatora rada Milicijske stanice Tušilović u sklopu tzv. ''SUP-a Knin'', a zatim sa svrhom onemogućavanja djelovanja legalnih vlasti RH, naredio postavljanje barikada na prometnicama sa naoružanim stražama, kontrolu ulaska i izlaska građana, naređivao uhićenja nepoćudnih građana i oduzimanja imovine, a što su njemu podređene osobe i izvršavale, te su građani lišavani slobode i odvođeni u zatvore, imovina oduzimana i tokom 1991.godine dijelovi Općine Karlovac, okupirani,

 

Dakle, kao organizator sudjelovao u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojstva RH,

 

Čime je počinio krivično djelo protiv RH – oružanom pobunom – označenom u čl. 236. f. stavak 1 i 2 KZH, a kažnjivo po stavku 2, pa se temeljem članka 236 f stav 2 KZH

 

 

O S U Đ U J E

 

 

Na kaznu zatvoru od 11 (jedanaest) godina.

 

Temeljem člana 98 stav 4 preuzetog ZKP-a (NN 53/91) trošak krivi postupka pada

na teret budžetskih sredstava.

 

 

Obrazloženje

 

 

Vojno tužiteljstvo Karlovac, optužnica br. KT-341/92 od 25.05.1992. godine optužilo je Đuru Škaljac radi kriv. djela po čl. 236 f stav 1 i 2 KZH kako je to navedeno u izreci presude,

 

Protiv okr. određen je pritvor, naređeno izdavanje tjeralice, te određeno provođenje suđenja u odsutnosti rješenjima i naredbom od 1. lipnja 1992. godine, iz razloga pobliže opisanih u navedenim rješenjima, pogotovo obzirom da je okrivljeni nedostupan legalnim vlastima RH.

 

U dokaznom postupku a radi utvrđenja činjeničnog stanja saslušan je kao svjedok Zvonimir Vnučec, izvršen uvid u prijave Policijske uprave Karlovac u spisima Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac za oštećene osobe i to u KTN-156/91, 56/91, 55/91, 177/91, 44/91, 57/91, 31/91, 25/91, i 110/91.

 

Na osnovu ovako provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je okr. počinio utuženo krivično djelo.

 

VT odustao je od prijedloga da se kao svjedok sasluša xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx što je vijeće prihvatilo obzirom na nesporno utvrđeno činjenično stanje po iskazu svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxx.

 

Svjedok xxxxxxxxxxxxxxxx iskazao je da Đuru Škaljca poznaje još negdje od 1979.godine, i da ga je viđao na sportskim susretima, a tada je Škaljac radio u OSUP-u Vojnić, a on u tadašnjem SUP-u Karlovac. Negdje u IX. mjesecu 1991.godine kada je bio oštećen helikopter u kojem se prevozio general Aksentijevići i koji se spustio na jednu livadu u Tušiloviću, bio je sa kolegama iz MUP-a Karlovac na očevidu na mjestu događaja. Upravo tom prilikom sreo je Đuru Škaljca koji je također došao na to mjesto i predstavio se kao rukovoditelj odnosno komandir milicijske stanice Tušilović. Sjeća se da je bio obučen u maskirnu uniformu, jedne svjetlije boje i da je ustrojstvu komandira te stanice također vršio bilješke i zapisivao određene detalje zbog kojih se helikopter spustio.

 

Po predočenju i fotografiji u spisu pod br. 6 potvrđuje da je ta slika sačinjena upravo tom prilikom očevida i za vrijeme razgovora sa Škaljac Đurom, te ju je sačinio krim. tehničar Milčić Jože. Stoga potvrđuje da se na navedenoj slici neposredno uz helikopter nalazi u maskirnom odijelu Škaljac Đuro.

 

Još 4.8.1991. godine bio je napad na policajce MUP-a u Krnjaku kojom prilikom su djelatnika poginula, a potom je bilo napada na patrole u Slunjskim brdima, Tušiloviću i u Brezovoj Glavi, tako da nakon toga razdoblja posljednji punkt pod kontrolom MUP-a Karlovac, bio je na Slunjskim Brdima. Ovaj očevid bio je negdje polovicom IX. mjeseca 1991.godine pa iako se još nekako promet odvijao Policijska patrola MUP-a Karlovac, nisu išle dalje od posljednjeg punkta na Slunjskim Brdima. Upravo zbog tih napada postojala je opasnost kod djelatnika MUP-a i od napada i zarobljavanja. Ovom prilikom na ovaj očevid išli su pod zaštitom tzv. JNA. Iza punkta na Slunjskim brdima nalazio se punkt protivne strane, u Tušiloviću pa faktički taj cijeli teritorij iza Slunjskih brda nisu imali pod kontrolom.

 

Na fotografiji (list br. 6) uz helikopter sa lijeve strane u maskirnoj uniformi nalazi se osoba koja je na raspravi svjedok Zvonimir Vnučec ustvrdio kao okrivljenika tj. identificiao kao Đuru Škaljca.

 

Uvidom u spise Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac, proizlazi da su milicionari tzv. ''SAO Krajine'' sustavno zaustavljali vozila iz RH i RS, Republike Slovenije, te su ta vozila bila oduzimana. Tako naprimjer xxxxxxxxxxxxxx izjavljuje da je 20.8.1991. godine upravljao kombijem marke ''Renault'' vlasništvo poduzeća Slovenija ceste, da su mu četiri naoružane osobe uzele kamion. U svojoj prijavi navodi da su to bili martićevci koji su vozilo odvezli.

 

Slične su izjave oštećenika, xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx i dr.

 

Analizirajući provedeni postupak na temelju podataka iz spisa Okružnog javnog tužiteljstva, kao i na temelju općenito poznatih činjenica, iskaza svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx i njegovog prepoznavanja na fotografiji nesporno proizlazi da se okrivljenik prihvatio zapovjedništva nelegalne milicijske stanice u Tušiloviću, pa je na području Općine Karlovac organizirao paravojne policijske snage, koje su se aktivno uključile u borbi protiv RH vojske i policije odnosno općenito u borbi protiv RH. Nesporno je da se upravo okr. predstavio kao zapovjednik odnosno komandir milicijske stanice Tušilović prilikom očevida u drugoj polovici IX mjeseca 1991. godine. Već u VIII mjesecu 1991.godine došlo je do ubojstva trojice djelatnika MUP-a Karlovac, a i kasnijih napada na policijske patrole, tako da od tog razdoblja iz Slunjskih Brda nakon zadnjeg punkta pod kontrolom MUP-a Karlovac, više ne postoji kontrola legalnog MUP-a Karlovac već na tom dijelu kontrolu vrše djelatnici tzv. Milicijske stanice Tušilović, pod neposrednim vodstvom okrivljenika Škaljac Đure. Prema tome već od tog razdoblja to područje se nalazi van kontrole vlasti RH, a upravo djelatnici te neregularne milicijske stanice kao i razne druge naoružane policijske i paravojne snage očito se suprotstavljaju vlastima RH, te napadaju pripadnika Policijske uprave Karlovac i HV, oduzimaju imovinu, nedužne građane odvode u zatvore, pa kako je upravo okrivljenik sam priznao da obnaša dužnost zapovjednika Stanice milicije u Tušilović, a u sklopu tzv. ''SUP-a Knin'' očito je da je određene osobe postupale po njegovim naredbama pa se može zaključiti da je upravo kao organizator sudjelovao u otporu odnosno oružanoj pobuni protiv ustrojstva RH i time počinio kriv. djelo označeno u čl. 236 f stav 2 KZH.

 

Sud nije raspolagao sa elementima da ocjeni određene olakotne okolnosti kao što su npr. socijalna anamneza i sl. a nesporno je da se radi o teškom kriv. djelu usmjerenom protiv RH, o kvalificiranom po čl. 236 f stav 2, KZH pa u cilju specijalne i generalne prevencije smatra izrečenu kaznu adekvatnom težini počinjenih djela.

 

Obzirom na nedostupnost okrivljenika određen je trošak krivičnog postupka pada na teret budžetskih sredstava.

 

 

Karlovac, 15. lipnja 1992. godine.

 

 

ZAPISNIČAR:                                                                                    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Blaženka Čurjak                                                                                 Mladen Kosijer

 

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

 

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka, pismeno ili usmeno na zapisnik putem ovog suda na Vrhovni sud Republike Hrvatske.

 

 

 

Dna

  1. VT Karlovac, na KT-341/92
  2. Okr. Škaljac Đuro putem branitelja Vrlinić Steve odvj. iz Klc
  3. Branitelj Vrlinić Stevo odvjetnik iz Karlovca

 

 

N

I           Presuda nepravomoćna

II          Vidi upisnik K

III        Dostavi kao gore

IV        u cal. 10 dana

 

 

Karlovac, 24. lipnja 1992. godine

 

Sudac: Kosijer Mladen

 

 

 


 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 477/1992-3

 

 

R J E Š E N J E

 

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Pavišić dr. Berislava kao predsjednika vijeća, te Drakulić Milene, Mikor Milivoja, Frančula mr. Rudolfa i Potrebica Ante kao članova vijeća i stručnog suradnika Lipnjak-Bosanac Zlate kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. Škaljac Đure zbog krivičnog djela iz čl. 236.f. st. 1. i 2. KZH, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Vojnog suda u Karlovcu od 15. lipnja 1992. K 68/92, u sjednici održanoj 14. listopada 1992., saslušavši zamjenika javnog tužitelja Hrvatske Delić Zvonimira,

 

 

r i j e š i o  j e:

 

 

I. Povodom žalbe opt. Škaljac Djure, a po službenoj dužnosti, ukida se presuda Vojnog suda prvog stupnja i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

 

II. Uslijed odluke iz toč. I. žalba optuženog Škaljac Đure nije uzeta u razmatranje.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Uvodno navedenom presudom Vojnog suda u Karlovcu oglašen je krivim opt. Škaljac Đuro zbog kriv. djela oružane pobune iz čl. 236.f. st. 2. u vezi s čl. 236.f. st. 1. KZH, te je na temelju čl. 236.f. st. 2. KZH osuđen u odsutnosti na kaznu zatvora u trajanju od jedanaest godina.

Protiv te presude podnio je žalbu optuženik putem branitelja odvj. Vr1inić Steve iz Karlovca zbog nepotpuno, a stvarno i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da se prvostepena presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Zamjenik javnog tužitelja Republike Hrvatske na temelju čl. 370. st. 2. Zakona o krivičnom postupku, koji je na temelju čl. 1. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku preuzet kao zakon Republike Hrvatske (NN 53/91 - ZKP), a nakon razmatranja

predmeta, pismeno predlaže da se žalba optuženika kao neosnovana odbije.

Ovaj se sud nije upustio u ispitivanje osnovanosti ili neosnovanosti optuženikove žalbe, jer je pri ispitivanju pobijane presude povodom te žalbe, a na temelju čl. 376. st. 1. toč. 1. ZKP našao da je izreka presude nerazumljiva, da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama i da se temelji na dokazima na kojima se prema zakonu ne može temeljiti presuda.

Izrekomje presude suda prvog stupnja optuženik oglašen krivim što je u srpnju 1991.

u cilju nasilnog obaranja društvenog i državnog ustrojstva RH, a nakon izjašnjavanja stanovništva pojedinih MZ općine Karlovac po osnivanju tzv. Općine Karlovac i odcjepljenju od Republike Hrvatske, te pripajanju tzv. SAO Krajini preuzeo dužnost rukovoditelja i organizatora rada Milicijske stanice Tušilović u sklopu tzv. SUP Knin a zatim sa svrhom onemogućavanja djelovanja legalnih vlasti RH naredio postavljanje barikade na prometnicama sa naoružanim stražama, kontrolu ulaska i izlaska građana, naređivao uhićenja nepoćudnih građana i oduzimanja imovine, a što su njemu podređene osobe i izvršavale, te su građani lišavani slobode i odvođeni u zatvore, imovina oduzimana i tokom 1991. dijelovi općine Karlovac okupirani.

Prema čl. 351. st. 1. toč. 1. ZKP izreka presude mora sadržavati činjenice i okolnosti koje čine obilježja djela, kao i one od kojih zavisi primjena odredaba krivičnog zakona.

Praktična aplikacija ove odredbe zahtijeva da izreka presude bude konkretizirana glede mjesta, vremena i načina izvršenja djela o svim važnim pojedinostima, a izreka pobijane presude tom zahtjevu ne udovoljava glede jednog dijela činjeničnog opisa, jer se ne navodi tko je i na kojim prometnicama postavio barikade, tko je proveo uhićenja građana, o kojim se građanima radilo i o kakvoj imovini, zbog čega se takva izreka, koja ne pokazuje obim kriminalne aktivnosti optuženika, ne može prihvatiti kao određena i jasna, pa je time učinjena apsolutno bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 1. toč. 11. ZKP, koja povlači već zbog toga ukidanje presude s takvim nedostatkom.

U razlozima se pobijane presude navodi da je radi utvrđenja činjeničnog stanja saslušan svjedok xxxxxxxxxxxxxxx i izvršen uvid u fotografiju na listu br. 6, te izvršen uvid u prijave Policijske uprave Karlovac iz spisa Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac za oštećene osobe, nakon čega slijede brojevi spisa Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac, te ocjena da je sud prvog stupnja na temelju tih dokaza utvrdio da je optuženik počinio kriv. djelo za koje je optužen.

Nakon što reproducira iskaz svj. xxxxxxxxxxxxxxxx i njegovo kazivanje povezano s predočenom mu fotografijom na listu 6 spisa pobijana presuda utvrđuje da je opt. Škaljac Djuro preuzeo dužnost rukovoditelja i organizatora rada MS Tušilović (izreka) odnosno da se prihvatio zapovjedništva nelegalne milicijske stanice u Tušiloviću (razlozi). Sve ostalo što se o inkriminiranoj aktivnosti optuženika navodi u razlozima pobijane presude temelji se ili na sadržaju krivičnih prijava PU Karlovac iz spisa Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac (u koje je sud uzeo uvid i koje nisu priložene predmetu) ili na općepoznatim činjenicama, kako se to navodi u razlozima.

Tako sud na temelju uvida u spise Okružnog javnog tužiteljstva Karlovac nalazi da su milicionari tzv. SAO Krajine sustavno zaustavljali vozila iz Republike Hrvatske i Republike Slovenije, te da su ta vozila bila oduzimana. Samo kao primjer se spominje izjava xxxxxxxxxxx da mu je 20. VIlI. 1991. oduzet automobil od strane četiri naoružane osobe koje da su bili "Martićevci". Uz to se u razlozima navodi da su slične i izjave oštećenika xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx i drugih.

Ni krivična prijava, a ni obavijesti koje su organima unutrašnjih poslova dali građani, pa makar oni bili i oštećenici, ne predstavljaju valjano dokazno sredstvo i ne smiju se koristiti na glavnoj raspravi. Obavijesti do kojih su organi unutrašnjih poslova došli na neformalan način, predstavljaju na temelju čl. 151. st. 6. ZKP samo podlogu za sastavljanje krivične prijave i podatak o mogućim dokazima, koje onda treba prikupiti i na glavnoj raspravi izvesti sud, jer se presuda po čl. 347. st. 1. ZKP može temeljiti samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi.

Kako se pobijana presuda glede odlučnih činjenica vezanih za oduzimanje imovine od građana temelji isključivo na sadržaju krivičnih prijava sa obavijestima oštećenih osoba datim policiji, a to su nevaljani dokazi, učinjena je daljnja apsolutno bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 1. toč. 8. ZKP, na koju drugostepeni sud također pazi po službenoj dužnosti.

Glede ostalih utvrđenja izreke, osim već navedene činjenice da je optuženik preuzeo dužnost rukovoditelja tzv. SM Tušilović, a napose da je naredio postavljanje barikada na prometnicama sa naoružanim stražama, kontrolu ulaska i izlaska građana, zatim da je naređivao uhićenja nepoćudnih građana, a što su njemu podređene osobe i izvršavale, te da su građani lišavani slobode i odvođeni u zatvore, a dijelovi općine Karlovac okupirani, razlozi se presude - kako se to navodi u obrazloženju - temelje na općepoznatim činjenicama.

Tako se kao općepoznato navodi (među ostalim konstatacijama iz obrazloženja) da

je u 8. mjesecu 1991. došlo do ubojstva trojice djelatnika MUP Karlovac, a i kasnijih napada na policijske patrole, tako da od tog razdoblja iza Slunjskih brda nakon zadnjeg punkta pod kontrolom MUP Karlovac, više ne vrše kontrolu djelatnici tog MUP-a, već djelatnici tzv. MS Tušilović i to pod neposrednim vodstvom optuženika i iz toga zaključuje da se već od tog razdoblja to područje nalazi van kontrole Republike Hrvatske, te da su se upravo djelatnici te neregularne mi1icijske stanice - kao i druge naoružane policijske i paravojne snage - očito suprotstavljale vlastima RH te napadale pripadnike Policijske uprave Karlovac i HV, oduzimaj ući imovinu, nedužne građane odvodeći u zatvore, a kako je upravo optuženik obnašao dužnost zapovjednika tzv. MS Tušilović da je očito da su i podređene osobe postupale po njegovim naredbama, iz čega se dalje zaključuje da je on organizator oružane pobune.

Kao što je već istaknuto presuda se može temeljiti samo na činjenicama i dokazima iznesenim na glavnoj raspravi, a dokazivanje prema čl. 322. st. 2. ZKP obuhvaćaju sve činjenice za koje sud smatra da su važne za zakonito presuđenje.

Pozivanje na općepoznate činjenice dopušteno je, ali samo iznimno, kada se radi o manje važnim pojedinostima, ali je isključeno kada se radi o odlučnim i drugim važnim činjenicama, jer te činjenice moraju biti predmetom dokazivanja. Razlozi pobijane presude - osim u pogledu činjenice da je optuženik bio rukovoditeljem tzv. SM Tušilović - pozivaju se zapravo u pogledu svih drugih odlučnih i važnih činjenica samo na općepoznate činjenice, a ne temelje se na dokazima koji bi bili izvedeni na glavnoj raspravi i prema čl. 357. st. 7. ZKP u obrazloženju određeno i potpuno ocjenjivani.

Istaknuti nedostaci formalne prirode u pobijanoj su presudi toliko izraženi da čine apsolutno bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 1. toč. 8. i 11. ZKP i

nalažu ukidanje presude, zbog čega je povodom žalbe optuženika na temelju čl. 385. st. 1. ZKP presuda vojnog suda prvog stupnja ukinuta i predmet se vraća na ponovno suđenje.

U ponovnom suđenju prvostepeni će sud pribaviti i izvesti potrebne i dostupne dokaze za svaki navod optužbe, te će dokaze cijeniti na način kako to nalaže čl. 347. st. 2. ZKP,

a nakon toga donijeti novu odluku o optužnici koja treba u pogledu izreke i obrazloženja biti u skladu s čl. 351. st. 1. toč. 1. i s čl. 357. st. 7. ZKP.

 

U Zagrebu, 14. listopada 1992.

 

Zapisničar:                                                                                                      Predsjednik vijeća:

Lipnjak-Bosanac Zlata v.r.                                                                Pavišić dr. Berislav v.r.

 

Suglasnost ovog prijepisa s izvornikom ovjerava

Viši stručni referent:

(Vladimir Vuletin)


 

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA

K N I N

SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE

V O J N I Ć

 

Broj: 1830/93

SUP VOJNIĆ, 26.07.'93.

(SJB)                (datum)

 

 

Na osnovu člana 16. st. 2. Ustava Republike Srpska Krajina, izdaje se slijedeća

 

 

P R O P U S N I C A

 

 

___KNEŽEVIĆ MIRJANA L.R. 183106 KARLOVAC___

( ime i prezime, adresa i broj lične karte)

 

Propusnica vrijedi od __26.07.'93.__do __30.07.'93.___. Relacija kretanja: __VOJNIĆ-

BEOGRAD – KARLOVAC__.

 

Svi organi bezbjednosti (kontrolni punktovi) na području Republike Srpske Krajine dužni su obezbjediti slobodno kretanje iznosiocu ove propusnice.

 

Ova propusnica vrijedi uz predočenje lične karte ili drugog dokumenta sa fotografijom.

 

 

S E K R E T A R:

______________

 

 

 


 

 

REPUBLIKA. HRVATSKA.

VOJNI SUB KARLOVAC

 

Broj: IV K-14/93-19

 

 

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE !

 

 

Vojni sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vojnog suda Mladena Kosijer kao predsjednika vijeća, Zvonimira Matan i Marijana Janjac kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Sande Rastovski, u krivičnom predmetu protiv okr. Đure Škaljac, radi krivičnog djela iz čl. 235 (236-f) st. 1 i 2 KZRH, nakon glavne i javne rasprave zakazane povodom izmijenjene optužnice VDO Karlovac broj KT-341/92, od 23.rujna 1993.godine, dovršene dana 27.1istopada 1993.godine u prisutnosti  VDO Karlovac Zdravka Car, a u odsutnosti okr., te uz branitelja po službenoj dužnosti Franju Nejak odvjetnika iz Karlovca

 

 

P r e s u d i o  j e

Okr.ĐURO ŠKALJAC sin Miloša, rođen 29.9.1954.

u Slavskom Polju, općina Vrginmost, sa zadnjim.

prebivalištem u Vojniću,ul.14.maja bb, Srbin, drže RH

 

 

k r i v  j e

 

 

što je:

 

 

nakon što je u srpnju 1991. godine, u Tušiloviću SO Karlovac dobrovoljno pristupio srbočetničkim oružanim formacijama sa ciljem nasilnog obaranja državnog ustrojstva Republike Hrvatske i njenih legalnih organa vlasti, i nakon 25.rujna 1992.godine, ostao u neprijateljskim redovima, preuzeo dužnost "sekretara za unutrašnje poslove Vojniću, te je radi sprečavanja ulaska legalnih snaga Republike Hrvatske organizirao kontrolu kretanja po teritoriju "SAO Krajine" u Vojniću i okolici i izdavao posebne propusnice (pa je tako izdao 26.7.1993.g. propusnicu na ime Knežević Mirjane) tako da je područje Vojnića i dalje privremeno okupirano i van kontrole hrvatskih vlasti,

 

dakle, kao organizator sudjelovao u oružanoj pobuni, koja je upravljena na ugrožavanje Ustavom utvrđenog državnog i društvenog ustrojava ili sigurnosti Republike Hrvatske,


čime je počinio krivično djelo protiv Republike Hrvatske - oružanom pobunom - označeno u čl.235 (236-f) st. 1 i 2 KZRH, pa se temeljem čl. 235 st. 2 KZRH

 

 

o s u đ u j e

 

 

na KAZNU  ZATVORA u trajanju od 11 (jedanaest ) godina.

Trošak krivičnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.

 

 

Obrazloženje

 

VDO Karlovac optužnicom broj KT-341/92, od 25.5.1992.g. optužilo je Đuru Škaljac radi kriv. djela iz čl. 236-f st. 1 i 2 KZBH, time da je prvostupna presuda Vojnog suda od 15.lipnja 1992.godine povodom žalbe branitelja okr. ukinuta rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske Zagreb br.Kž-47792 od 14. listopada 1992.g., te je nakon toga VDO Karlovac podnijelo izmijenjenu optužnicu, kako je pobliže navedeno u izreci presude, dana 23.rujna 1993.godine.

 

Protiv okr.. određen. je pritvor, naređeno je izdavanje tjeralice te je određeno provođenje suđenja u odsutnosti rješenjima i naredbom od l.lipnja 1992. godine, iz razloga pobliže opisanih u cit. rješenjima.

U dokaznom postu.pk:u, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, suglasnošću stranaka, pročitan je iskaz svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx (list 16), izvršen uvid u propusnicu od 26.7.1993.g.(list 34), izvršen uvid u fotografiju na listu broj 6 i osobni karton. radnika (list br.2).

 

Na osnovu ovako- provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je okr. počinio utuženo kriv. djelo.

Svjedok xxxxxxxxxxxxxxxx iskazao je da Đuru Škaljca poznaje još negdje od 1979.g. i da ga je viđao na sportskim susretima, a kada je Škaljac radio u OSUP-u Vojnić, a on u tadašnjem SUP-u Karlovac. Negdje u 9.mj.1991.g. kada je bio oštećen helikopter u kojem se prevozio general Aksentijević i koji se spustio na jednu livadu u Tušilović, bio je sa kolegama iz MUP-a Karlovac na očevid-g. na mjestu događaja. Upravo tom prilikom sreo je Đuru Škaljca koji je također došao na to mjesto i predstavio se kao komandir milicijske stanice Tušilović. Sjeća se da

je bio obučen. u maskirnu uniformu, jednu svjetlije boje i da je u svojstvu. komandira te stanice vršio bilješke i zapisivao određen.e detalje zbog kojih se helikopter spustio. Po predočenju fotografije na listu 6 potvrđuje da je ta slika sačinjena upravo tom prilikom očevida i za vrijeme razgovora sa Škaljac Đurom, a sačinio ju je krim. tehinčar Milčić Jože. Stoga potvrđuje da na navedenoj slici neposredno uz helikopter se nalazi u maskirnom odijelu Šklajac Đuro.

Dodaje da je još 4.8.1991.godine bio napad na policajce MUP-a u Krnjaku kojom prilikom su trojica djelatnika poginula, a zatim su uslijedili napadi na patrole u Slunjskim Brdima, Tušiloviću i Brezovoj Glavi, tako da nakon toga razdoblja, a posljednji punkt pod kontrolom MUP-a Karlovac bio je na Slunjskim Brdima. Ovaj očevid bio je negdje polovinom 9.mj.199l.godine, pa iako se još nekako promet odvijao policijska patrola MUP-a Karlovac nije išla dalje od posljednjeg punkta na Slunjskim Brdima. Upravo zbog tih napada postojala je opasnost kod djelatnika MUP-a od napada i zarobljavanja. Ovom prilikom na očevid su išli pod zaštitom tzv."JNA". Iza punkta na Slunjskim Brdima, a gledajući cestom prema Plitvicama, a što se nalazi u neposrednoj blizini Karlovca, nalazio se punkt protivne strane, u Tušiloviću, pa faktički taj cijeli teritorij iza Slunjskih Brda nisu imali pod kontrolom.

 

Na fotografiji,list broj 6, uz helikopter sa lijeve strane u maskirnoj uniformi nalazi se osoba koju je na raspravi svjedok xxxxxxxxxxxxxx ustvrdio kao okr.

Na listu 34 nalazi se propusnica na ime Knežević Mirjane,lična karta 183106 Karlovac, a izdana od sekretara Sekretarijata za unutrašnje poslove Vojnić Đure Škaljac. U zaglavlju se nalazi naziv Republika Srpska Krajina,Ministarstvo unutrašnjih poslova Knin, broj 1830/93,

SUP Vojnić 26.7.l993.godine. Ista propusnica vrijedi od 26.7.l993.g. do 30.7.l993.g. za kretanje na relaciji Vojnić-Beograd - Karlovac, a svi organi bezbjednosti na području Republike Srpske Krajine dužni su obezbjedi ti slobodno kretanje imaocu ove propusnice.

Na osnovu iskaza svjedoka xxxxxxxxxxxxxxxxxxx nesporno se može zaključiti da je okr. već u srpnju 1991.g. pristupio dobrovoljno srbočetničkim oružanim formacijama pa se tako i pojavio na očevidu u Tušiloviću u maskirnoj uniformi, a u svojstvu komandira milicijske stanice Tušilović koja je već tada prekinula sve veze sa Policijskom upravom Karlovac. Nadalje obzirom da se radi o osobi koja je školovana i informirana jasno je da je ta osoba znala za Zakona oprostu, međutim unatoč tom znanju isti je ostao u neprijateljskim redovima gdje obnaša doista istaknute funkcije. Iz uvida u propusnicu na listu broj 34 jasno proizlazi da i dana 26.7.l993.g. okr. obnaša funkciju sekretara Sekretarijata za unutrašnje poslove Vojnić i u navedenom svojstvu odobrava kretanje pojedinim licima na teritoriju okupiranog područja SAO Krajine. Stoga je jasno da na taj

način u svojstvu sekretara Sekretarijata unutrašnjih poslova Vojnić obzirom da polaže sa ljudima kojima je nadređen, da vrši kontrolu kretanja osoba po okupiranom području, a upravo tako i na opisani način sprečava ulazak legalnih snaga Republike Hrvatske a to područje i protivi se uvođenju Ustavnog poretka Republike Hrvatske na navedeno područje. Stoga sud smatra .da su u ponašanju okr. stekla su se bitna obilježja utuženog djela prema izmijenjenoj optužnici.

Sud nije raspolagao sa elementima da ocijeni određene olakotne okolnosti kao što su npr. socijalna anamneza i sl., ali je nesporno da je oh. već u početku. sukoba protiv Republike Hrvatske opredjelio se protiv ustrojstva Republike Hrvatske i nakon Zakona o oprostu obnaša visoku funkciju na okupiranom teritoriju, a kako se radi o doista o teškom kriv. djelu protiv Republike Hrvatske sud smatra da je izrečena kazna u smislu specijalne i generalne prevencije adekvatna težini počinjenog djela kao i učiniocu. Obzirom na nedostupnost oh. određeno je

da trošak  postupka padne na teret proračunskih sredstava suda.

Karlovac, 27. 1istopad 1993. godine.

ZAPISNIČAR:                                                            PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Sanda Rastovski                                                         Mladen Kosijer

 

 

PRAVNA POUKA:

 

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana. Branitelju optuženika kojemu je suđeno u odsutnosti taj rok za podnošenje žalbe počinje teći protekom 8 dana za koje vrijeme je presuda bila izvješena na oglasnoj ploči suda (čl. 123 st. 4. ZKP).

 

 

DOSTAVLJENO:

  1. VDO Klc.
  2. Đuro Škaljac

 


 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Broi: I Kž 60/1994-3

 

PRESUDA

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

 

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. Horvatinović Ružice, kao predsjednice vijeća, te Drakulić Milene, Kocijančić Erike, Primorac Vladimira i Mikor Milivoja, kao članova vijeća i savjetnice Lipnjak-Bosanac Zlate kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. Škaljac Đure zbog krivičnog djela iz čl. 235. st. 2. u vezi s čl. 235. st. 1. KZRH, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Vojnog suda u Karlovcu od 27. listopada 1993. br. K-14/93, u sjednici održanoj 5. siječnja 1995., saslušavši zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske Maračić Ivana,

 

 

p r e s u d i o  j e:

 

 

Djelomično se uvažava žalba opt. Škaljac Đure, preinačuje se presuda suda prvog stupnja u odluci o kazni, tako da se opt. Škaljac Đuro za krivično djelo oružane pobune iz čl. 235. st. 2. u vezi s čl. 235. st. 1. KZRH, a zbog kojeg je tom presudom oglašen krivim, na temelju čl. 235. st. 2. KZRH osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina.

 

U ostalom dijelu žalba se odbija kao neosnovana i nepreinačeni dio prvostupanjske presude potvrđuje.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Presudom Vojnog suda u Karlovcu od 27. listopada 1993. br. K-14/93 oglašen je krivim opt. Škaljac Đuro zbog kvalificiranog oblika kriv. djela oružane pobune iz čl. 235. st. 2. u vezi s čl. 235. st. 1. KZRH, te na temelju čl. 235. st. 2. KZRH osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedanaest godina.

 

Protiv te presude podnio je žalbu optuženikovog branitelj, odvjetnik Nejak Franjo iz Karlovca, s označenim žalbenim osnovama bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede krivičnog zakona i odluke o kazni, dok iz obrazloženja te žalbe slijedi da je ona stvarno podnesena samo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi se predlaže da se pobijana presuda preinači i optuženik

ili oslobodi optužbe ili da se ta presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

Zamjenik državnog odvjetnika Republike Hrvatske, nakon razmatranja spisa na temelju čl. 360. st. 2. ZKP pismeno predlaže da se žalba optuženika djelomično uvaži te optuženik osudi na blažu kaznu.

Žalba je djelomično osnovana.

 

Ne može se prihvatiti stanovište žalitelja da su izvedeni dokazi nedostatni za zaključak o dokazanosti djela.

 

Naprotiv, dokazi u ovom predmetu iako malobrojni, ipak sa sigurnošću ukazuju da je optuženik počinio djelo iz optužnice.

 

Naime, iz pismenih podataka u spisu (personalnog kartona optuženika) proizlazi da je optuženik ranije radio kao inspektor MUP-a u MS Vojnić, a što je potvrđeno i iskazom svjedoka xxxxxxxxxxxxxx, da je u mjesecu rujnu 1991. sudjelovao kao rukovoditelj milicijske stanice Tušilović na očevidu vršenom nakon prinudnog slijetanja oštećenog helikoptera bivše JA kod Tušilovića, koje je područje bilo zahvaćeno pobunom. Iskaz ovog svjedoka u tom je pravcu potvrđen i fotografijom koja je priložena spisu, gdje je opt. Škaljac fotografiran u maskirnoj uniformi pokraj navedenog helikoptera u mjestu Tušilović. Štoviše optuženik nakon te dužnosti preuzima višu i odgovorniju dužnost u pobunjeničkoj vlasti koja je uspostavljena na teritoriju tzv. "SAO Krajina" - postaje sekretar Sekretarijata za unutrašnje poslove Vojnić, što je utvrđeno na temelju originalne propusnice tog organa od 26. VII.1993. na ime Krajnović Mirjane, a kako to proizlazi iz pismenog dokaza na listu 34. Takvo postupanje optuženika, tj. obavljanje rukovodne dužnosti u jednom od najvažnijih organa pobunjeničke vlasti - u policiji - predstavlja i po ocjeni ovog suda ne samo sudjelovanje u oružanoj pobuni pa dakle kriv. djelo iz čl. 235. st. 1. KZRH, nego kvalificirani vid ovog djela, a jer su po prirodi stvari upravo osobe na tako odgovornim dužnostima nosioci pobune i njezini organizatori. Pobunjenička vlast se naime nije mogla ni oformiti a ni održavati bez njihovog aktivnog djelovanja.

 

Stoga je ovaj sud prihvatio činjenično stanje kako ga je u suđenju u odsutnosti i na temelju raspoloživih dokaza za takvo suđenje utvrdio sud prvog stupnja, a prigovor žalitelja tako utvrđenom činjeničnom stanju smatra u ovoj fazi postupka neosnovanim.

 

Međutim, kako svaka žalba podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja na temelju čl. 369. ZKP sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni, ispitao je prvostupanjsku presudu u tom pogledu. Pritom je ocijenio da je kazna na koju je opt. Škaljac osuđen prestroga.

 

Za obim kriminalne djelatnosti opt. Škaljac Đure a kako je on utvrđen pobijanom presudom, ovaj sud smatra odgovarajućom i primjerenom blažu kaznu tj. kaznu zatvora u trajanju od osam godina, te je preinačio glede odluke o kazni prvostupanjsku presudu i optuženika osudio na tu kaznu.

 

Slijedom izloženih razloga odlučeno je na temelju čl. 374. ZKP kao u izreci.

 

U Zagrebu, 5. siječnja 1995.

 

 

 

Zapisničar:                                                                                          Predsjednik vijeća:

Lipnjak-Bosanac Zlata, V.L                                                               mr. Horvatinović Ružica, v.r.

 

 

Suglasnost ovog prijepisa s izvornikom ovjerava

Viši administrativni referent

(Štefica Klepac):

 

 


 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U KARLOVCU

Broj: Su Ik-48/95-3

RJEŠENJE

I

NAREDBA

 

 

Općinski sud u Karlovcu, po predsjedniku suda Anti Ujeviću, a u postupku izvršenja kaznenih sankcija, temeljem čl. 1 stavak 2 Zakona o općem oprostu (N.N. 80/96), a u svezi čl. 101 stavak 3 Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija, te članka 540 stavak 1 ZKP-a, dana 19. studenog 1996.g.

 

r i j e š i o j e

 

 

I. O b u s t a v l j a se izvršenje kazne zatvora prema osuđeniku ŠKALJAC ĐURI.

II Povlači se naredba za raspisivanje tjeralice protiv osuđenika Škaljac Đure, koja je izdana kod ovoga suda 5.4. 1995.g. , pod brojem SuIk-48/95-2.

 

 

Obrazloženje

 

 

Osuđenik Škaljac Đuro, odlukom Vojnog suda u Karlovcu pravomoćno je osuđen, zbog kaznenog djela iz čl. 236 -f (235) st. 1, u svezi čl. 236 -o (244) st. 1 KZ RH na kaznu zatvora od 8 (osam) godina.

 

Zakon o općem oprostu, u članku 1 stavku 2, a u odnosu na stavak 1 istog članka , između ostalog predviđa, da se oprost odnosi i na izvršenje pravomoćne presude izrečene za kazneno djelo iz čl. 236-f (235) st.1 u svezi čl. 236-0 (244) KZ RH.

 

Dana 5.4.1995 .g. ovaj sud je izdao naredbu za raspisivanje tjeralice, pod brojem

SuIk-48/95-2 protiv okr. Ška1jac Đure, pa kako su, dakle, prestali razlozi za tjeralicu, ovom naredbom se nalaže Policijskoj upravi Karlovačkoj da. se raspisana tjeralica ukine.

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, od dana prijama istog.

Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud u Karlovcu.

 

U Karlovcu, 19. studeni 1996.g.

 

PREDSJEDNIK SUDA

Ante Ujević

 

 

DOSTAVITI

1. okr. Škaljac Đuro

2. Vojnom tužiteljstvu na broj KT-341/92.,

3. Vojni sud u Karlovcu, na spis K-14/93,

4. PU Karlovačka

5. u izvršni spis

 

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U KARLOVCU

 

Broj: K- 14/93-27(VS)

 

 

N A R E D B A

 

 

Županijski sud u Karlovcu po predsjedniku vijeća Jasminki Jerinić Mušnjak, u kriv. predmetu protiv okr.Đure Škaljac, zbog kaznenog djela iz čl.236-f(235)st. 1 i 2 KZRH

 

 

n a r e d i o  j e

 

 

I. Temeljem čl.540 ZKP protiv:

ĐURE ŠKALJAC sina Miloša,rođ.20.9.l954.g. u Slavskom Polju,

Općina Vrginmost, sa zadnjim poznatim prebivalištem u

Vojniću,Ul.14.maja bb, Srbina,

 

n a r e đ u j e  s e p o v l a č e n j e  t j e r a l i c e

 

 

čije izdavanje je naređeno naredbom Vojnog suda u Karlovcu od l.lipnja 1992.godine broj K-68/92-2(Kv-50/92).

 

II. Kako je na gore navedenu osobu primijenjen Zakon o općem oprostu i obustavljen krivični postupak, to je i naredba o raspisivanju tjeralice postala bespredmetna pa ju je valjalo i povući.

 

III. Temeljem čl. 541 ZKP ovu naredbu izvršit će PU karlovačka.

 

U Karlovcu, 21. ožujka 1997.godine.

 

 

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Jasminka Jerinić-Mušnjak

 

 

DOSTAVLJENO:

PU KARLOVAČKA

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Iskazi - Srpski zločini RH

TRANSLATE


SURADNICI

majhen
sarunic
dragic
budimlic
grgic
ARGUS
NEIMENOVANI

Priopćenja u toku političkog progona HDZ-ove vlade,Ive Sanadera i haaškog tužiteljstva - Text

PRIJATELJI

KOMENTARI