REMEMBER BLEIBURG MASSACRE - DO NOT HATE - DO NOT FORGET ISKAZI - SVJEDOČANSTVA ISTINA O STRADANJU, MUČENJU I NEHUMANIM POSTUPCIMA OD STRANE SRBA PREMA HRVATIMA I MUSLIMANIMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE CIJI JE KRAJNJI CILJ BIO STVARANJE ETNICKI ČISTE VELIKE SRBIJE....  - VIŠE
Blaiburg

 

Pravo pitanje


2010_02_28_ivo_josipovic_komunist.jpg   Iakoje predsjednik Josipović svoj mandat započeo nizom skandala, pri kojemu bih kao najveći svakako navela zloporabu sigurnosnih službi, čini se da to ni malo nije utjecalo na mišljenje onih koji su mu dali svoj glas.Imam osjećaj da se ponavlja priča sa Mesićem, koji je, izmedju ostalog, lagao svoje birače kako nikada nije svjedočio u Haagu, pa kad se doznalo da je u Haagu Mesić pjevao poput opernog pjevača, svi su prešli preko tih laži. Ispričao je po koji vic i sve je bilo u najboljem redu.

Kako se čini, može se lagati, mogu se prekoračivati ovlati, može se uplitati u politiku javnih medija, može se čak i služiti sigurnosnim službama u privatne svrhe, sve se može, samo pod uvjetom da predsjednik nije previše domoljubno nastrojen. Ovo potonje je valjda jedino što mu se ne bi moglo oprostiti. Sva sreća, pa taj oprost kada se radi o Josipoviću nikada neće biti potreban.
Pitam se, kako to da u ovoj državi nitko nije našao za shodno nazvati stvari pravim imenom i provesti istragu, o čijim bi rezultatima narod bio obavješten, kako je moguće da se sigurnosne službe koriste kao pomoć predsjedničkim kandidatima, nakon jednog Josipovićevog poziva uredu predsjednika, umjesto poziva policiji.
Preko toga se prelazi, jednako kao što se prelazi preko ubijanja svakog nacionalnog interesa ove zemlje.
Dok je, kao zastupnik u Saboru, Josipović govorio protiv arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, sada je izgleda skloniji pružanju ruke. Pa tako pruža ruku predsjedniku Srbije, dok nas ta ista Srbija istovremeno optužuje za genocid i traži da nam se zabrani slaviti Oluju. Dobro, znamo da Josipović nije bio učesnik Oluje, on se u to vrijeme bavio drugim stvarima, trebalo je stvarati karijeru, al tu Oluju ipak slavi skoro pa cijeli hrvatski narod (izuzimamo one kojima je od nje bila muka, ali su na vrijeme zakjučili da je Partiji i JNA odzvonilo, pa danas uglavnom vladaju Hrvatskom).
A kad pogledamo ljude kojima se okružio, samo čekam kada će obznaniti ponovni izlazak „Ferala“, početi insisitirati da se „Latinica“ počne što prije ponovno emitirati, te početi raditi na stvaranju nove Jugoslavije.
Kad smo već kod „Ćirilice“, zanimljivo mi Ćirilovo objašnjenje zašto se ista ne može imitirati uživo. Kaže čovjek, moraju se ljudi uvježbati za kamere, te dalje objašnjava da je „Ćirlica“ magazin koji nema veze s dnevnim događajima i koji se tako može proizvoditi samo ako je sniman i montiran.  Eto, Latinu vjerujem. Kakva bi to „Ćirilica“ bila u kojoj se ništa ne bi namontiralo, u kojoj se ljude ne bi uvježbavalo nego bi govorili direktno u kamere, onako iskreno, iz srca. I kako bi se na taj način efikasno moglo pljuvati po Hrvatskoj i Domovinskom ratu i govoriti o bezbroj zločina koje je počinila hrvatska vojska. Kako kaže Latin, ili će se montirati ili je neće biti. Bogu hvala na ovom drugom.
Znakovita pak izjava glavnog Josipovićevog analitičara, Jovića, kako još nije vrijeme da se govori o stvaranju nove Jugoslavije ostavlja nam samo jedno pitanje. Kada će po njemu, a slijedom toga, valjda i po Josipoviću, budući da ovaj radi za njega, to vrijeme doći? Jer, očito da će doći kad-tad, obzirom da se ne radi o neprihvatljivosti takve ideje općenito, nego samo o nemogućnosti realizacije sada i odmah.
Nadalje, posvuda se posljednje vrijeme povlači pitanje dvojezičnosti i to ni manje ni više nego baš u Vukovaru. Ako postoji grad u Hrvatskoj gdje ćirilice nikada ne bi smjelo biti, to je sigurno Vukovar. Nakon srbočetničkih hordi koje su taj grad razrušile do temelja, pobile sve hrvatsko na što su naišle i stvorile jednu Ovčaru, tamo doista nedostaju samo ćirilićni natpisi. Zanima me, planira se ćirilićnim pismom možda obilježiti i Spomen dom na Ovčari, to bi bilo izuzetno prikladno.
Eto, možda bi Josipović mogao zaposliti još kojeg savjetnika, ovaj put za ćirilićno pismo. Nije li ono Šljivančanin na slobodi i nezaposlen? 
A Saša Perković i Sigurnosne službe mogle bi se još koji put pozabaviti stvarima kojima se ne bi smjele i trebale baviti, bar ne dok ih ne plaća Josipović iz svog džepa nego ih plaćamo svi mi, pa izvršiti sigurnosnu provjeru svih onih koji su protiv Ferala, Latinice i ćirilice u Vukovaru. I koje ne oduševljava nikakva ideja nove Jugoslavije. Bit će da se radi ponovno o nekoj zavjeri protiv predsjednika Josipovića, drugo objašnjenje jednostavno ne može postojati.
 
Na kraju svega toga, ono pravo pitanje bi bilo – možemo li, nakon Mesića i Josipovića, dobiti Srbina za predsjednika? Samo da nije bivši dugogodišnji član KP.
Čini mi se da bi taj mogao biti daleko više domoljubno pro hrvatski orijentiran od ove dvojice.
 
 
Diana Majhen

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

TRANSLATE


SURADNICI

majhen
sarunic
dragic
budimlic
grgic
ARGUS
NEIMENOVANI

Priopćenja u toku političkog progona HDZ-ove vlade,Ive Sanadera i haaškog tužiteljstva - Text

PRIJATELJI

KOMENTARI